Yugoslav diplomats during the interwar period
PDF

Keywords

Serbian elite
Yugoslav foreign service
Yugoslav military service

How to Cite

Micic, S. (2019). Yugoslav diplomats during the interwar period. Balcanica Posnaniensia. Acta Et Studia, 25, 143–159. https://doi.org/10.14746/bp.2018.25.9

Abstract

The article deals with influence of the Serbian elite in the scope of the Yugoslav Foreign Service during 1918–1939. The influence of the elite circles was particularly prominent in the Yugoslav Army and in the Ministry of Foreign Affairs, as was the case in Serbia until 1918. As non-institutional factors had great influence on the work of state institutions, the first aim of this paper is to examine the main aspect for selection, career development and obstacles in the life of Yugoslav Diplomats, derived from the power struggle among elite circles. The second aim is to compare Serbian and Yugoslav experiences in order to establish similarities and differences in the characteristics of the pre-War and Interwar Diplomatic-Consular personnel. The analysis is based on Yugoslav archival materials, as well as on foreign published documents, memorial literature and relevant Yugoslav/Serbian and foreign historiography.

https://doi.org/10.14746/bp.2018.25.9
PDF

Funding

This article is result of work on the research project of the Institute for the Recent History of Serbia Serbs in Yugoslav and International Context

Internal Development and Position in European/World Community (No 47027)

financed by the Ministry of Education

Science and Technological Development of the Republic of Serbia

References

Bajin Zoran D., Miroslav Spalajković (1861–1957). Bibliografija (doktorska disertacija), Filozofski fakultet u Beogradu, 2016 [Бајин Зоран Д., Мирослав Спалајковић (1861–1957). Биографија].

Bataković Dušan, Sukob vojnih i civilnih vlasti u Srbiji u proleće 1914. „Istorijski časopisˮ, 1982-1983, vol. 29-30.

Bataković Dušan, Nikola Pašic, les radicaux de et la “Main noire”: Les défis à la démocratie parlementaire serbe (1903-1917). „Balcanicaˮ, 2006, vol. 37.

Bataković Dušan, Storm over Serbia: the Rivalry between Civilian and Military Authorities (1911–1914), “Balcanica”, 2013, vol. 46.

Bjelajac Mile S., Generali i admirali Kraljevine Jugoslavije 1918–1941. Studija o vojnoj eliti i biografski leksikon, Beograd 2004.

Bjelajac Mile, Vojska kao fatkor modernizacije, in: Srbija u modernizacijskim procesima XX veka: naučni skup, ed. Latinka Perović, Marija Obradović, Dubravka Stojanović, Beograd 1994.

Bjelajac Mile, Vojska Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918–1921, Beograd 1988.

Bjelajac Mile, Vojska Kraljevine SHS/Jugoslavije 1922–1935, Beograd 1994.

Dimić Ljubodrag, Istorija srpske državnosti, vol. 3: Srbija u Jugoslaviji, Novi Sad 2001 [Димић Љубодраг, Историја српске државности, књ. 3: Србија у Југославији].

Dobrivojević mr Ivana, Državna represija u doba diktature kralja Aleksandra 1929–1935, Beograd 2006.

Djordjević Dimitrije, The Role of the military in the Balkans in the nineteenth century, in: Der Berliner Kongress von 1878: Die Politik der Grossmächte und die Probleme der Modernisierung in Südosteuropa in der zweiten Hälfte des 19. Jahrhunderts, eds. Ralph Melville, Hans-Jürgen Schröder, Wiesbaden 1982.

Ferluga-Petronio Fedora, Ante Tresić Pavičić i Prvi svjetski rat, „Dani hrvatskog kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištuˮ, 2015, vol. 41, no 1.

Gačić Aleksandra, Dr. Bogumil Vošnjak – politik in diplomat (doktorska disertacija), Filozofska fakulteta, Univerzitet u Mariboru 2014.

Gligorijević Branislav, Parlament i političke stranke u Jugoslaviji (1919–1929), Beograd 1979.

Gligorijević Branislav, Kralj Aleksandar Karađorđević: srpsko-hrvatski spor, Beograd 2002 [Глигоријевић Бранислав, Краљ Александар Карађорђевић: српско-хрватски спор].

Gligorijević Branislav, Kralj Aleksandar Karađorđević u evropskoj politici, Beograd 2010 [Глигоријевић Бранислав, Краљ Александар Карађорђевић у европској политици].

Gligorijević Branislav, Istorija Demokratske stranke 1919–1928, Beograd, 2010 [Глигоријевић Бранислав, Историја Демократске странке 1919–1928, Београд, 2010].

Hladký Ladislav, Blažek David, Česko-slovinské vztahy, in: Vztahy Čechů s národy a zeměmi jihovýchodní Evropy, ed. Ladislav Hladký and others, Praha 2010.

Hoptner Jacob B., Jugoslavija u krizi 1934–1941, Rijeka 1972.

Jovanović Nadežda, Politički sukobi u Jugoslaviji 1925-1928, Beograd 1974 [Јовановић Надежда, Политички сукоби у Југославији 1925–1928].

Kazimirović Vasa, Crna ruka: ličnosti i događaji u Srbiji od Majskog prevrata 1903. do Solunskog procesa 1917. godine, Novi Sad 2013.

Keršić-Svetel Marteja, Česko-slovenski stiki med svetovnima vojnama (1. del), „Zgodovinski časopisˮ, 1995, vol. 49, no 2.

Keršić-Svetel Marteja, Česko-slovenski stiki med svetovnima vojnama (3. del), „Zgodovinski časopisˮ, 1995, vol. 49, no 4.

Klabjan Borut, Oblikovanje jugoslovanskih meja. T. G. Masaryk in vprašanje jugoslovansko-italijanske meje po prvi svetovni vojni, in: Jugoslavija v času – devetdeset let od nastanka prvo jugoslovenakse države, ed. Bojan Balkovec, Ljubljana 2009.

Krejić Predrag, Konzularna predstavništva Kraljevine Jugoslavije u Sjedinjenim Američkim Državama (Njujork i Čikago). Ustanova i građa, „Arhiv Jugoslavije. Časopis Arhiva Jugoslavijeˮ, 2013, vol. 14, no 1–2 [Крејић Предраг, Конзуларна представништва Краљевине Југославије у Сједињеним Америчким Државама (Њујорк и Чикаго). Установа и грађа, “Архив Југославије. Часопис Архива Југославије”, 2013].

Krizman Bogdan, Vanjska politika jugoslavenske države 1918–1941. Diplomatsko-historijski pregled, Zagreb 1975.

MacKenzie David, Apis, the Congenial Conspirator: the Life of Colonel Dragutin T. Dimitrijević, New York 1989.

Mićić Srđan, Mission of Konstantin Todorov in North America 1927–1928: Yugoslav Foreign Service vs. Macedonian-Bulgarian organizations in North America, „Tokovi istorijeˮ [„Токови историје”], 2015, no 1.

Mićić Srđan, Od birokratije do diplomatije, Istorija jugoslovenske diplomatske službe 1918–1939, Beograd 2018 [Мићић Срђан, Од бирократије до дипломатије. Историја југословенске дипломатске службе 1918–1939].

Milojević dr Milan Đ., Balkanska ravnoteža. Sećanja kraljevog diplomate, Beograd 1994 [Милојевић др Милан Ђ., Балканска равнотежа. Сећања краљевог дипломате].

Milutinović Kosta, Josip Smodlaka kao diplomat, „Zbornik Matice srpske za istoriju”, 1986, no 34 [Милутиновић Коста, Јосип Смодлака као дипломат, „Зборник Матице српске за историју”, 1986].

Mišić Saša, Albanija: prijatelj i protivnik. Jugoslovenska politika prema Albaniji 1924–1927, Beograd 2009 [Мишић Саша, Албанија: пријатељ и противник. Југословенска политика према Албанији 1924–1927].

Mitrović Andrej, Diplomata Milan Rakić i njegovo svedočanje o istoriji, in: Milan Rakić. Konzulska pisma 1905–1911, ed. Andrej Mitrović, Beograd 1985 [Митровић Андреј, Дипломата Милан Ракић и његово сведочење о историји, у: Милан Ракић. Конзулска писма 1905–1911, прир. Андреј Митровић].

Newman John Paul, Yugoslavia in the shadow of war: veterans and the limits of state building, 1903-1945, Cambridge 2015.

Ostojić-Fejić dr Ubavka, Sjedinjene Američke Države i Srbija 1914–1918, Beograd 1994.

Pavlović Kosta St., Vojislav Marinković i njegovo doba (1876–1935), vol. 2–5, London 1956, 1957, 1960.

Pavlović Kosta St., Onakvi kakve sam ih znao, Beograd 2004 [Павловић Коста Ст., Онакви какве сам их знао].

Petranović Branko, Istorija Jugoslavije 1918–1988, vol. 1 (Kraljevina Jugoslavija 1914–1941), Beograd 1989.

Petrinović Ivo, Politički lik Ante Tresića Pavičića. Uvodni članak s prilozima iz Tresićevog dnevnika, “Starine”, 2005, vol. 63.

Petrinović Ivo, Politički život i nazori Ante Tresića-Pavičića, Split 1997.

Petrinović Ivo, Ante Trumbić: političko shvaćanja i djelovanje, Zagreb 1986.

Petrović Dragoš, Krejić Predrag, Srpski i jugoslovenski diplomatski predstavnici u Sjedinjenim Američkim Državama, „Arhiv Jugoslavije. Časopis Arhiva Jugoslavijeˮ, 2007, vol. 8, no 1–2 [Петровић Драгош, Крејић Предраг, Српски и југословенски дипломатски представници у Сједињеним Америчким Државама, “Архив Југославије. Часопис Архива Југославије”, 2007].

Petrović mr Ljubomir, Jugoslovenska država i društvo u periodici 1920–1941, Beograd 2000 [Петровић мр Љубомир, Југословенска држава и друштво у периодици 1920–1941].

Petrović Milić F., Pljevaljci u službi diplomatije Kraljevine Jugoslavije (1919–1945), „Glasnik Zavičajnog muzejaˮ, 2013, vol. 8-9 [Петровић Милић Ф., Пљеваљци у служби дипломатије Краљевине Југославије (1919–1945), „Гласник Завичајног музејаˮ, 2013].

Popović Radovan, Žudnja za frakom. Srpski pisci i diplomati, Leskovac-Beograd 2011 [Поповић Радован, Жудња за фраком. Српски писци у дипломатији].

Radojević Mira, Milan Grol, Beograd 2014 [Радојевић Мира, Милан Грол, Београд, 2014].

Rahten Andrej, Očrt slovenske diplomacije ali diplomacije Slovencev, „Teorija in praksaˮ, 2011, vol. 43, no 3.

Repe Božo, Zakaj so Slovenci vstopili v Jugoslavijo in zakaj so iz nje odšli?, in: Jugoslavija v času – devetdeset let od nastanka prvo jugoslovense države, ed. Bojan Balkovec, Ljubljana 2009.

Rastoder Šerbo, Crnogorska emigracija u vrijeme nestanka Crne Gore i nastanka Sovjetske Rusijeˮ, „Maticaˮ, 2016, no 65.

Sretenović dr Stanislav, Francuska i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 1918–1929, Beograd 2008.

Stojkov Todor, Vlada Milana Stojadinovića 1935–1937, Beograd 1985.

Suppan Arnold, Jugoslawien und Österreich 1918-1938. Bilaterale Außenpolitik im europäischen Umfeld, Wien-München 1996.

Tešić mr Dragan, Jugoslovesnka radikalna zajednica u Srbiji 1935–1939, Beograd 1997 [Тешић мр Драган, Југословенска радикална заједница у Србији 1935–1939].

Vučković Vojislav J., Penzionisanje Milana Rakića, „Zbornik istorije knjizevnostiˮ, 1961, vol. 2 [Вучковић Војислав Ј., Пензионисање Милана Ракића, „Зборник историје књижевности”, 1961].

Živanović Milan, Pukovnik Apis: solunski proceshiljadu devetstosedamnaeste: prilog za proučavanje političke istorije Srbije od 1903. do 1918. godine, Beograd 1955.

Živojinović Dragoljub R., Kralj Petar I Karađorđević u izgnanstvu 1844–1903. godine, Beograd 2009 [Живојиновић Драгољуб Р., Краљ Петар I Карађорђевић у изгнанству 1844–1903. године].

Živojinović Dragoljub R., Kralj Petar I Karađorđević u otadžbini 1903–1914. godine, Beograd 2009 [Живојиновић Драгољуб Р., Краљ Петар I Карађорђевић у отаџбини 1903–1914. године].