The Image of the Catholic church in the Yugoslav press in the period of Yugoslav authorities’ efforts to break the relations with the Holy See (1952)
PDF (Język Polski)

Keywords

state-church relations
communism
religion
Yugoslavia
press
communist repressions

How to Cite

Wawryszuk, P. (2021). The Image of the Catholic church in the Yugoslav press in the period of Yugoslav authorities’ efforts to break the relations with the Holy See (1952). Balcanica Posnaniensia. Acta Et Studia, 28(2), 99–116. https://doi.org/10.14746/bp.2021.28.22

Abstract

The aim of the article is to analyse the actions taken by the Yugoslav press against the Catholic Church. The beginning of this campaign may be dated from the middle of January 1952. During the meeting of the Executive Bureau of the Central Committee of the Communist Party of Yugoslavia, Josip Broz Tito decided the break diplomatic relations with the Holy See. The press campaign focused mostly on Croatia and Slovenia, the republics with the majority of the Catholic population. The Catholic church was presented as an anti-Yugoslav factor, and the Yugoslav Catholic hierarchy and its leaders, including a head of the church, Croatian bishop Alojzije Stepinac were accused of being  collaborators of the fascist regimes from the war period. On the other hand, the press avoided attacks on lower rank priests, hoping to convince them to join the pro-government associations.

https://doi.org/10.14746/bp.2021.28.22
PDF (Język Polski)

References

Źródła archiwalne

Arhiv Jugoslavije, zespół nr 144 (Savezna komisija za verska pitanja).

Opracowania

Akmadža M., Biskupi, komunisti i svećenička udruženja, Zagreb–Sarajevo 2018.

Akmadža M., Katolička crkva u komunističkoj Hrvatskoj 1945–1980, Zagreb–Slavonski Brod 2013.

Akmadža M., Riječju i djelom, Zagreb 2019.

Akmadža M., Uzroci prekida diplomatskih odnosa između Vatikana i Jugoslavije 1952. godine, „Croatica Christiana Periodica” 2003, nr 52, s. 171–202; https://hrcak.srce.hr/11909 [dostęp: 10.08.2021].

Alexander S., Church and state in Yugoslavia since 1945, London 1979.

Alexander S., The Triple myth: a life of archbishop Stepinac, Boulder 1987.

Buchenau K., What went wrong? Church–State relations in socialist Yugoslavia, „Nationalities Papers” 2005, t. 33, nr 4, s. 547–567.

Dedijer V., Josip Broz Tito. Prilozi za biografiju, Beograd 1953.

Dimitrijević B., Intelligence and security services in Tito’s Yugoslavia 1944–1966, „Istorija 20. veka” 2019, nr 2, s. 9–28.

Dimitrijević B., Kontraobaveštajna služba jna na području Hrvatske 1944–1968., [w:] Jugoslavija između ujedinjenja i razlaza. Hrvatsko-srpski odnosi u kontekstu društvenoj razvoja dve Jugoslavije 1918–1991., red. B. Dimitrijević, M. Jareb, Beograd 2018, s. 141–160.

Jandrić B., Položaj katoličke crkve u Hrvatskoj u poslijeratnim godinama (1945.–1953.), „Croatica Christiana Periodica” 1998, nr 42, s. 49–62, https://hrcak.srce.hr/109301 [dostęp: 10.08.2021].

Janjić J., Srpska crkva u komunizmu i postkomunizmu (1945–2000), Beograd 2018.

Lučić I., Komunistički progoni katoličke crkve u Bosni i Hercegovini 1945–1990., „National Security and the Future” 2008, nr 3(9), s. 41–71, https://hrcak.srce.hr/30691 [dostęp: 10.08.2021].

Maticka M., Zakonski propisi o vlasničkim odnosima u Jugoslaviji (1944–1948), „Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu” 1992, t. 25, nr 1, s. 123–148, https://hrcak.srce.hr/51101 [dostęp: 10.08.2021].

Nikolić K., Mač revolucije: OZNA u Jugoslaviji 1944–1946, Beograd 2014.

Ninčević M. M., Diplomatski odnosi Vatikana i Kraljevine Jugoslavije: konkordat iz 1935. godine, “Nova prisutnost” 2016, nr 14 (2), s. 299–307.

Radić R., Država i verske zajednice 1945–1970, t. 1, Beograd 2002. [Радић R., Држава и верске заједнице 1945–1970., t. 1, Београд 2002].

Sovilj M., Činnost slovenské menšiny v Jugoslávii proti Slovenskému státu v letech 1939–1941: Příspěvek k jugoslávsko-slovenským vztahům na začátku druhé světové války, [w:] Človek, spoločnosť, doba. Stretnutie mladých historikov III, red. Z. Tokárová, M. Pekár, Košicie 2014, s. 183–196.

Spehnjak K., Uloga novina u oblikovanju javnog mnijenja u Hrvatskoj 1945.–1952., „Časopis za suvremenu povijest” 1993, nr 25(2¬3), s. 165–181, https://hrcak.srce.hr/210124 [dostęp: 10.08.2021].

Spehnjak, K., Tito’s visit to Great Britain in 1953, „Review of Croatian History” 2005, nr 1(1), s. 273–294, https://hrcak.srce.hr/22500 [dostęp: 10.08.2021].

Tondi A., Vatikan und Neofaschismus, Berlin 1959.

Tondi A., Władza tajemna Towarzystwa Jezusowego, Warszawa 1953.

Velikonja V., Separation & political intolerance in Bosnia-Herzegovina, College Station 2003.

Vukman P., The British Foreign Office on the situation of the Catholic Church in Yugoslavia, 1951–53, „Chronica” 2009, t. 9–10, s. 203–212.

Wawryszuk P., Działalność Państwowej/Związkowej Komisji ds. Wyznań w Jugosławii w latach 1945–1971, „Dzieje Najnowsze” 2018, nr 4, s. 79–95.

Wawryszuk P., Jugosławia, [w:] Sprawiedliwość, zemsta i rewolucja. Rozliczenia z wojną i okupacją w Europie Środkowo-Wschodniej, red. A. Paczkowski, Gdańsk 2016, s. 97–129.

Zacharias M., Komunizm, federacja, nacjonalizmy: system władzy w Jugosławii 1943–1991: powstanie, przekształcenia, rozkład, Warszawa 2004.

Zečević M., Popović J., Dokumenti iz istorije Jugoslavije: Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača iz drugog svetskog rata, t. 2, Beograd 1998.

Žutić N., Nadbiskup Stepinac. Ideologija i politika 1934–1946, Beograd 2017.

Prasa

„Borba”

„Dnevnik”

„Hrvatska riječ”

„Jednota”

„Kmečki glas”

„Ljudska pravica”

„Medjunarodna politika”

„Mladina”

„Narodni list”

„Naši razgledi”

„Nova Makedonija”

„Oslobodjenje”

„Politika”

„Primorske novice”

„Riječki list”

„Slobodna Dalmacija”

„Slobodna Vojvodina”

„Slovenski poročevalac”

„Vjesnik”