On the Initial Industrialization of Croatia up to the 1880s
Journal cover Studia Historiae Oeconomicae, volume 8, year 1973
PDF (Deutsch)
BIBL

Keywords

Industrial development
Croatian economy
Chambers of commerce
Mining industry
Organised labour movement
Foreign capital

Categories

How to Cite

Despot, M. (1973). On the Initial Industrialization of Croatia up to the 1880s. Studia Historiae Oeconomicae, 8(1), 305–316. https://doi.org/10.14746/sho.1973.08.1.015

Number of views: 10


Number of downloads: 14

Abstract

This article examines the beginnings of industrialization in Croatia during the period from 1850 to the 1880s, an era characterized by a slow but perceptible economic upturn and the first steps of the industrial revolution. The aim of the study is to systematically illuminate the main driving forces and obstacles of early industrial development in Croatia, taking into account both institutional structures and individual branches of industry.
The primary sources are the annual reports of the chambers of commerce established in Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Senj and other cities after the 1850s, which, despite irregular publication, are considered relatively reliable sources for economic history. Additional sources include reports on industrial and trade exhibitions, among them the exhibition of 1864 in Zagreb, which was significant for Croatian economic development, as well as research literature on Croatian economic and social history of the 19th century.
The study demonstrates that the institutional infrastructure of the chambers of commerce played an important, albeit modest, role in promoting trade, crafts, and industry. In mining, one of the oldest economic sectors in Croatia, foreign capital dominated, while local miners worked under extremely harsh conditions. The printing industry, food production, the leather industry, glass manufacturing, tobacco processing, and the chemical industry recorded initial progress despite structural weaknesses. The timber industry and textile manufacturing, however, remained largely underdeveloped until after the 1880s.
Parallel to industrialization, a nascent labour movement emerged in Croatia: the first strikes broke out in several factories, workers associations were founded, and socialist ideas gained increasing influence. The early industrial development of Croatia was shaped overall by the coexistence of foreign and domestic capital, weak technical infrastructure, and growing social conflict.

https://doi.org/10.14746/sho.1973.08.1.015
PDF (Deutsch)
BIBL

References

Alexander, B. (1926) Das jugoslawische Bankwesen. Zagreb, Ph.D. dissertation. University of Basel.

Arnautović, D. (1937) Histoire des chemins de fer yougoslaves 1825–1937. Paris: Dunod.

Balota, M. (Mirković, M.) (1954) Puna je Pula. Zagreb: Zora.

Barbalić, R.F. (1953) ‘Brodarstvo Rijeke kroz vjekove’, Zbornik Rijeka, pp. 93–122.

Bekić, M. and Saračević, S. (1956) Osamdeset godina golubovečkih ugljenokopa. Četiri generacije u podnožju Ivančice. Golubovec: Golubovečki ugljenokopi.

Benussi, B. (1888) Storia documentata di Rovigno. Trieste: Lloyd Austro-Ungarico.

Bićanić, R. (1951) Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 1750–1860. Zagreb: Izdavački Zavod Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti.

Bombig, G. (1967) ‘Il porto di Fiume e la politica marittima dell’Ungheria fra il 1869 e il 1913’, Fiume, 3–4, pp. 128–169.

Bošnjak, N. (1942) ‘Staklane Osredek i Karolina’, in Spomenica Samobor. Samobor: Odbor za proslavu 700-godišnjice Samobora kao slobodnog i poveljenog trgovišta, pp. 204–207.

Bratulić, V. (1969) ‘Političke stranke u Istri za vrijeme narodnog preporoda’, in Ravlić, J. (ed.) Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Zagreb: Matica hrvatska, pp. 289–334.

Cazi, J. [1962] Prva radnička društva u Hrvatskoj. Samostalni ekonomski i politički istupi (1860–1880). Zagreb: Savez sindikata Jugoslavije – Republičko vijeće za Hrvatsku.

Cecić, V. (1955) Historija organizacije i političkih borba grafičkih radnika Hrvatske 1870–1953. Zagreb: Republički odbor sindikata grafičara Hrvatske.

Despot, M. (1967) ‘Osvrt na štampanu gradu i literaturu o gospodarskoj povijesti Hrvatske od 1850 do 1918’, Prilozi za ekonomsku povijest Hrvatske, pp. 269–389.

Despot, M. (1970a) ‘Ekonomsko-historijski razvoj Slavonije unutar njenog manufakturnog i industrijsko-proizvodnog procesa u XVIII. i XIX. stoljeću’, in Radauš, V. (ed.) Zbornik radova Prvog znanstvenog sabora Slavonije i Baranje. Osijek: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, pp. 245–282.

Despot, M. (1970b) Industrija građanske Hrvatske 1860–1873. Zagreb: Institut za Historiju Radničkog Pokreta Hrvatske.

Dobronić, L. (1960) ‘Periferija Zagreba u 19. stoljeću’, in Buntak, F. (ed.) Iz starog i novog Zagreba. Vol. II. Zagreb: Muzej grada Zagreba, pp. 271–297.

Dobronić, L. (1963) ‘Radnička naselja u Zagrebu u toku devetnaestog stoljeća’, in Buntak, F. (ed.) Iz starog i novog Zagreba. Vol. III, pp. 117–129.

Dobronić, L. (1968) ‘Zgrade i pogoni zagrebačkih tvornica devetnaestog stoljeća u očima suvremenika’, in Buntak, F. (ed.) Iz starog i novog Zagreba. Vol. IV, pp. 225–240.

Fijo, O. (1958) ‘Splitsko brodarstvo u razdoblju od 1800 do 1940’, in Sirišćević, S.J. (ed.) Zbornik Društva inženjera i tehničara u Splitu. Split: Novinsko-izdavačko poduzeće Slobodna Dalmacija, pp. 135–148.

Fijo, O. (1962) Parobrodarstvo Dalmacije 1878–1918. Zadar: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

Firinger, K. (1958) ‘Počeci manufakture i industrije u Osijeku’, Osiječki zbornik, VI, pp. 143–169.

Foretić, D. (1959) Kratak pregled historije radničkog pokreta u Dalmaciji (1871–1919). Zadar: Kotarsko sindikalno vijeće.

Foretić, D. (1969) ‘O ekonomskim prilikama u Dalmaciji u drugoj polovici XIX stoljeća do Prvog svjetskog rata’, in Ravlić, J. (ed.) Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Zagreb: Matica hrvatska, pp. 9–45.

Gizdić, D. (1970) ‘O razvoju dalmatinske cementne industrije i o klasnoj borbi u njoj do početka narodnooslobodilačke borbe’, in Zbornik za historiju radničkog pokreta Dalmacije. Split: Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, pp. 147–262.

Gorničić-Brdovački, J. (1952) Razvitak željeznica u Hrvatskoj do 1918 godine. Građenje, organizacija i financijalni odnosi. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

Gross, M. (1955) ‘Počeci radničkog pokreta u Zagrebu’, Historijski zbornik, 1–4, pp. 1–39.

Jelinović, Z. (1957) Borba za jadranske pruge i njeni ekonomski ciljevi. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

Karaman, I. (1972) Privreda i društvo Hrvatske u 19. stoljeću. Rasprave i članci. Zagreb: Školska Knjiga.

Lakatoš, J. (1924) Industrija Hrvatske i Slavonije. Zagreb: Jugoslov. Lloyd.

Lakatoš, J. (1931) Der Bergbau Jugoslawiens. Beograd: Institutes zur Förderung des Außenhandels.

Lebl, A. (1959) Beočinska cementara. Novi Sad: Novinsko i izdavačko preduzeće Progres.

Lisac, A.L. (1961) Razvoj industrije papira u Zagrebu. Zagreb: Zagrebačka tvornica papira.

Mažuran, I. (1967) Gradja o radničkom pokretu Osijeka i Slavonije 1867–1894. Osijek: Historijski arhiv u Osijeku.

Mirković, M. (1958) Ekonomska historija Jugoslavije. Zagreb: Ekonomski pregled.

Morpurgo, J. (1964) ‘Dalmatinska industrija cementa i njezino značenje za naše pomorstvo’, Pomorski zbornik, 2, pp. 283–301.

Njegovan, V. (1923) Naša kemijska industrija. Zagreb: Naklada Jugoslavenskog Lloyda.

Oštrić, V. (1972) ‘Tipografi u Gajevoj tiskari i njihova aktivnost od 1838 do 1872’, Kaj, 10, pp. 33–55.

Pola, seine Vergangenheit, Gegenwart und Zukunft. Eine Studie (1886) Wien: Carl Gerold's Sohn.

Sabolović, D. (1957) Imbro Ignjatijević Tkalac. Njegovi ekonomsko-politički pogledi i rad 1848–1861 godine. Zagreb: Kultura.

Simić, V. (1951) Istoriski razvoj našeg rudarstva. Beograd: Izdavačko-štamparsko preduzeće Saveta za energetiku i ekstraktivnu industriju Vlade FNRJ.

Šidak, J., Gross, M., Karaman, I. and Šepić, D. (1968) Povijest hrvatskog naroda 1860–1914. Zagreb: Školska knjiga.

Teja, A. (1938) The Maraschino Distillery of Francesco Drioli During the Period of its Founder (1759–1808). Its Importance in Relation to the Zaratine Liqueur Industry. Genova: Francesco Drioli.

Tucan, F. (1919) Naše rudno blago. Zagreb: Matica hrvatska.

Uzelac, I. (1950) Ugljenokop Raša. Rudnici našeg crnog zlata. Zagreb: Društvo novinara nr Hrvatske.

Valentić, M. (1965) ‘Razvitak Senja u okviru hrvatsko-slavonske Vojne Krajine’, Senjski zbornik, I, pp. 69–93.

Vučo, N. (1948) Privredna istorija FNRJ do prvog svetskog rata. Beograd: Naučna knjiga.

Zorn, W. (1955) ‘Ludwig August und August Riedinger’, in Pölnitz, G.F. (ed.) Lebensbilder aus dem Bayerischen Schwaben. Vol. 4. Augsburg: Anton H. Konrad Verlag, pp. 381–394.

Themes by Openjournaltheme.com