Abstrakt
The article “Język serbsko-chorwacki jako immanentny determinant jugoslawizmu” (The Serbo-Croatian Language as an Immanent Determinant of Yugoslavism) outlines the way in which the Balkan languages, especially the Serbian and the Croatian, converge and diverge. The author of the article indicates the events that led to their unification (for example, the attempts from 1850 to choose the most popular dialect) and also the situations which provoked the struggle for the separation of the languages. Furthermore, the author demonstrates that in the Balkans the struggle for the language was, and still is, an element of political strife (e.g., the attempts to introduce a general, official Yugoslavian language, then called the Serbo-Croatian-Slovenian language). The emphasis in the article is placed on the condition of the Croatian language after the disintegration of Yugoslavia. The author also discusses the relevant decrees, agreements, declarations and the activities of special administrative organs (such as the Croatian National Language Bureau) and ponders over the future of the Balkan languages.
Bibliografia
Aleksander Belić Ortografia serbsko-chorwackiego języka literackiego (Pravopis srpsko-hrvatskog književnog jezika), 1923.
„Danicza Horvatzka, Slavonzka i Dalmatinzka”, 1835, nr 1.
Dedijer V., Vatikan i Jasenovac. Dokumenti, Beograd 1987.
Giza A., Idea jugoslawizmu w latach 1800–1918, Szczecin 1992.
Goss V., Američki bibliotekari ne priznaju hrvatski jezik, http://www.matica.hr; http://www.loc.gov.
„Hrvatski list”, nr 157, 1942.
„Hrvatski list”, nr 186, 1942.
Ježić S., Ilirska antologija, Zagreb 1934
Katičić R., Ilirci i ilirski jezik, „Forum”, 1988, nr 23.
Nešović S., AVNOJ i revolucija: Tematska zbirka dokumenata 1941-1945, Beograd 1983.
Novačić D., Pričaj srpskohrvatski da te ceo svet razume. Još o jeziku kojeg nema, Ljubljana 2007.
O bečkom književnom dogovoru, [w:] Srpski narod i njegov jezik, Beograd 1971.
Perović A., Silić J., Vasiljeva Lj., Pravopis crnogorskoga jezika i rječnik crnogorskoga jezika, Podgorica 2009.
Samardžija M., Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb 2008.
Tripalo M., Hrvatsko proljeće, Zagreb 2001.
Slovo o srpskom jeziku, „Politika” 01.08.1998 i 08.08.1998
U Zagrebu, 25. travnja 1941. / Ministar unutarnjih poslova: / Dr. Andrija Artuković, v. r. Osnovni zakoni NDH, nr XXV-34-Z. Zob. V. Dedijer, Vatikan i Jasenovac. Dokumenti, Beograd 1987.
Vek i po vuka, „Dani” 01.12.2000, (archiwum elektroniczne: http://www.bhdani.com/arhiva/183/t18303.shtml).
Vonić M.. Vujić P., Jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, „Essehist”, nr 1, 01.2010.
http://www.blogger.ba/komentari/2612/145846/str5.
http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_02_03/H01_02_03.html.
http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac341.nsf/AllWebDocs/Hajka_bez_premca.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2017 Agnieszka Gucka
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa – Użycie niekomercyjne – Bez utworów zależnych 4.0 Międzynarodowe.