Abstract
The article analyzes the political relations of Samuel’s state with its western neighbors at the turn of the tenth and eleventh centuries. The purpose of the study is to determine the place of Hungary and the Slavic polities of the Balkans within the foreign policy of Samuel and his successors. The author employs critical analysis of Byzantine, Slavic, and Latin sources, with particular emphasis on the chronicle of John Skylitzes and the account of Michael of Devol. The study demonstrates that Bulgarian and Yugoslav historiography has often idealized Samuel’s state, attributing to it a broader sphere of territorial influence than is supported by the available sources. The author stresses that Byzantium remained Samuel’s principal adversary, while the western Slavic states and Hungary played secondary roles. Particular attention is devoted to Samuel’s dynastic ties with Hungary, especially the marriage of Gavril Radomir to a member of the Hungarian royal dynasty, interpreted as part of a policy of alliance with northern neighbors. The article also examines Samuel’s relations with Duklja, Travunia, Raška, and other political entities of the Western Balkans, emphasizing their strategic significance in the struggle against Byzantium. The conclusions underline that Samuel’s western policy was primarily defensive and diplomatic in character and remained subordinate to the overarching goal of preserving independence from the Byzantine Empire.
References
Annales Altahenses maiores, „Monumenta Germaniae Historica. Scriptores”, t. 20, Hannoverae 1868, s. 78.
Annales Hildesheimenses, wyd. G. Waitz, „„Monumenta Germaniae Historica. Scriptores rerum Germanicarum in usum scholarum separatim editi”, t. 8, Hannoverae 1878.
Constantine Porphyrogenitus, De administrando imperio, wyd. G. Moravcsik, tłum. R.J.H. Jenkins, Washington 1967.
Constantini Porphyrogeniti imperatoris De Cerimoniis aulae Byzantinae, wyd. I.I. Reiskii, Bonnae 1829. DOI: https://doi.org/10.1515/9783112413982
Hristomatija po istorija na B”lgarija, red. P. Petrov, V. Gjuzelev, t. 1, Sofija 1978.
Ioannes Scylitzes, Synopsis Historiarum. Editio princeps, wyd. I. Thurn, Berlin–New York 1973.
Johannis Diaconus, Chronicon Venetum [w:] Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia, wyd. F. Rački, Zagrabiae 1877.
Johannis Diaconus, Chronicon Venetum, wyd. G. Pertz, „Monumenta Germaniae Historica. Scriptores”, t. 7, Hannoverae 1846, s. 4–38.
Legende sancti Gerhardi episcopi, t. 2, wyd. E. Madzsar, „Scriptores rerum Hungaricarum”, Budapestini 1938, s. 461–506.
Letopis popa Dukljanina, wyd. F. Šišić, Beograd–Zagreb 1928.
Magnae Moraviae fontes historici, t. 3, Brno 1969.
Polnoe Sobranie Russkih Letopisej, t. 9, S. Peterburg 1862.
Polnoe Sobranie Russkih Letopisej, t. 1, Leningrad 1928.
Powieść minionych lat, oprac. F. Sielicki, Wrocław 1968.
Sovety i rasskazy Kekavmena, red. G.G. Litavrin, Moskva 1972.
Antoljak S., Izvori za historiju naroda Jugoslavije, srednji vijek, Zadar 1978.
Antoljak S., Kritički osvrt na izvorite za Samoilovata država (do 1014) [w:] Iljada godini od vostanieto na Komitopulite i sozdavanjeto na Samoilovata država, Skopje 1971.
Antoljak S., Samuilovata država, Skopje 1969.
Banašević N., Letopis popa Dukljanina i narodna predanja, Beograd 1971.
Barada M., Dalmatia superior, „Rad JAZU” 1949, t. 270, s. 65–117.
Ćirković S.M., Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd 1964.
Ćirković S.M., Pravoslavna crkva u srednjovekovnoj srpskoj državi [w:] Srpska pravoslavna crkva 1219–1969, Beograd 1969.
Ćorović V., Historija Bosne, Beograd 1940.
Dinić M., Srpske zemlje u srednjem veku, Beograd 1978.
Ducellier A., La façade maritime de l’Albanie au Moyen Âge. Durrazo et Valona du XIe au XVe siècle, Thessaloniki 1981.
Dujčev I., Poslednijat zaštitnik na Srem v 1018 g., „Izvestija na Instituta za Istorija” 1960, t. 8, s. 309–320 (reedycja w idem, Proučvanija v"rhu srednovekovnata b"lgarska istorija i kultura, Sofija 1981.
Dvornik F., Byzantské misie u Slovanů, Praha 1970.
Ferjančić В., Sirmijum u doba Vizantije [w:] Sremska Mitrovica – monografija grada, Sremska Mitrovica 1969, s. 33–58.
Ferluga J., Die Chronik des Priesters von Diokleia als Quelle für die byzantinische Geschichte, „Byzantina” 1980, t. 10, s. 429–460.
Ferluga J., Drač i dračka oblast pred kraj X i početkom XI veka, „Zbornik radova Vizantološkog instituta” 1964, t. 8, nr 2, s. 117–126.
Ferluga J., John Skylitzes and Michael of Devol, „Zbornik radova Vizantološkog instituta” 1967, t. 10, s. 163–170.
Ferluga J., L’administration byzantine en Dalmatie, Venezia 1978.
Ferluga J., Les soulèvement des Comitopoules, „Zbornik radova Vizantološkog instituta” 1966, t. 9, s. 75–84.
Ferluga J., Vizantijska uprava u Dalmaciji, Beograd 1957.
Ferjančić B., Sirmijum u doba Vizantije [w:] Sremska Mitrovica – monografija grada, Sremska Mitrovica 1969, s. 43–58.
Gerasimov T., Mnimite zlatni moneti na Bŭlgarskija voenačalnik Sermon, „Izvestija na Arheologičeskija Institut” 1961, t. 24, s. 97–101.
Gunjač S., O „Isprawama” Pinča i Plesa [w:] idem, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji, t. 2, Zagreb 1973, s. 271–338.
Györffy Gy., Das Güterverzeichnis des griechischen Klosters zu Szávaszentdemeter (Sremska Mitrovica) aus dem 12. Jahrhundert, „Studia Slavica” 1959, t. 5, s. 9–74.
Györffy Gy., Der Aufstand von Koppány [w:] Studia Turcica, Budapest 1971, s. 175–211.
Györffy Gy., Formation d’États au IXe siècle suivant les „Gesta Hungarorum” du Notaire Anonyme, „Nouvelles études historiques“ 1965, t. 1, s. 27–51.
Györffy Gy., István király és müve, Budapest 1977.
Györffy Gy., Zur Geschichte der Eroberung Ochrids durch Basileios II [w:] Actes du XIIe Congrès International d’Études Byzantines, t. 2, Beograd 1964, s. 147–160.
Hilendarski P., Istorija Slavjano-bălgarskaja. Părvi Sofroniev prepis ot 1765 godina, Sofija 1972.
Hóman B., Geschichte des ungarischen Mittelalters, t. 1, Berlin 1940.
Hristomatija po istorija na Bŭlgarija, wyd. P. Petrov, V. Gjuzelev, t. 1, Sofija 1978.
Istorija Crne Gore, t. 1, Titograd 1967.
Istorija na B”lgarija, t. 2, Sofija 1981.
Istorija na Makedonskiot narod, t. 1, Skopje 1969.
Istorija Jugoslavije, Beograd 1973.
Istorija srpskog naroda, t. 1, Beograd 1981.
Istorija Vengrii, t. 1, Moskva 1971.
Izvori za b"lgarskata istorija, t. 7, Sofija 1960.
Ivanov J., B”lgarski starini iz Makedonija, Sofija 1931.
Jireček K., Istorija Srba, t. 1, Beograd 1978.
Kalić J., Crkvene prilike u srpskim zemljama do stvaranja arhiepiskopije 1219. godine [w:] Međunarodni naučni skup „Sava Nemanjić – Sveti Sava”, Beograd 1979, s. 27–53.
Kalić J., Naziv „Raška” u starijoj srpskoj istoriji (IX–XII vek), „Zbornik Filozofskog fakulteta” 1979, t. 14, nr 1, s. 79–91.
Karaioanopulos J., Beležki vŭrhu vŭstanieto na Komitopulite [w:] B”lgarija v sveta ot drevnostta do naši dni, t. 1, Sofija 1979, s. 199–205.
Keramopoullos A. D., Wo lag die ΚΑΙΣΑΡΕΙΑ des Procopius?, „IAI” 1935, t. 9, s. 407–413. (Actes du IVe Congres des Études Byzantines. Sofia).
Kiss A., Zur Frage der Bjelo Brdo Kultur. Bemerkungen zu den ethnischen Verhältnissen des heutigen Slawonien und Syrmien im 10.–11. Jahrhundert, „Acta Archaeologica Academiae Scientiarum Hungaricae” 1973, t. 25, nr 3–4, s. 327–340.
Klaić N., Hrvatski vladari i Bizantska Dalmacija, „Radovi. Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine” 1972, t. 43, s. 143–172.
Klaić N., Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971.
Klaić N., Petricioli I., Zadar u srednjem vijeku do 1409, Zadar 1976.
Koledarov P., Političeska geografija na srednovekovnata b”lgarska d”ržava, t. 1, Sofija 1979.
Labuda G., Ze stosunków polsko-węgierskich w drugiej połowie X wieku [w:] Europa – Słowiańszczyzna – Polska. Studia ku uczczeniu profesora K. Tymienieckiego, Poznań 1970, s. 71–88.
Leśny J., Vukan, wielki żupan Raszki [w:] Słownik starożytności słowiańskich, red. W. Kowalenko, G. Labuda, T. Lehr-Spławiński, t. 6, Wrocław–Warszawa–Kraków–Gdańsk 1977, s. 638.
Leśny J., Żywot Jana Włodzimierza [w:] Słownik starożytności słowiańskich, red. W. Kowalenko, G. Labuda, T. Lehr-Spławiński, t. 7, Wrocław–Warszawa–Kraków–Gdańsk–Łódź 1982, s. 301–302.
Litavrin G.G., Armijanskij avtor XI stoletija o Bolgarii i Bolgarah [w:] Slavjane i Rossija, Moskva 1973, s. 27–31.
Ljubinković R., Prilog proučavanju Samuilove autokefalne crkve, „Starinar” 1968, t. 19, s. 125–139.
Luccari G. P., Copioso ristretto degli Annali di Rausa libri quattro, Venetia 1605.
Margetić L., Vjerodostojnost vijesti Andrije Dandola o Dalmaciji u XI st., „Zbornik radova Vizantološkog instituta” 1980, t. 19, s. 117–146.
Medini M., Starine dubrovačke, Dubrovnik 1935.
Mijušković S., Ljetopis popa Dukljanina. Uvod, prevod i komentar, Titograd 1967.
Mijušković S., Na kojim se osnovama zasnivaju tvrdjenja..., „Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru” 1971, t. 19, s. 2–21.
Milošević P., Prica R., Kroz vekove Sirmiuma, Sremska Mitrovica 1979.
Moravcsik Gy., Byzantium and the Magyars, Budapest–Amsterdam 1970.
Moravcsik Gy., Der ungarische Anonymus über die Bulgaren und Griechen, „Revue des Études Sud-Est Européennes” 1969, t. 7, nr 1, s. 167–174.
Novaković R., Gdje se nalazila Srbija od VII do XII veka, Beograd 1981.
Novaković R., O granicama Srbije i srpske države u X veku, „Zbornik Filozofskog fakulteta” 1964, t. 8, s. 143–177.
Novaković S., Les problèmes serbes, „Archiv für slavische Philologie” 1913, t. 34, s. 203–233.
Ostrogorski G., Dzieje Bizancjum, Warszawa 1968.
Ostrogorski G., Serbskoe posol’stvo k imperatoru Vasiliju II, „Glas Srpske akademije nauka” 1949, t. 193, s. 15–29.
Ostrogorski G., Srbija i vizantijska hijerarhija država [w:] O knezu Lazaru, Kruševac–Beograd 1975, s. 125–136.
Pašuto V.T., Vnešnjaja politika Drevnej Rusi, Moskva 1968.
Popović V., Episkopska sedišta u Srbiji od IX do XI veka, „Godišnjak grada Beograda” 1978, t. 25, s. 33–40.
Popović V., Sirmijska episkopija i srednjovekovna crkva na Balkanu, „Sirmium” 1980, t. 11, s. 291–296.
Rački F., Borba južnih Slovena za državnu neodvisnost, Beograd 1931.
Radojičić Đ. S., O Vizantijskoj temi Srbiji iz XI veka, „Glas Srpske akademije nauka i umetnosti” 1966, t. 13, s. 1–8.
Radojičić Đ. S., Srpsko Zagorje, das spätere Raszien. Zur Geschichte Serbiens in der 2. Hälfte des 10. und 11. Jahrhunderts, „Südostforschungen” 1957, t. 16, s. 259–284.
Rozen V. R., Imperator Vasilij Bolgarobojca. Izvlečenija iz Letopisi Jaxi Antiochijskago, Sankt Peterburg 1883.
Savić Μ., Istorija bugarskog naroda do propasti države mu, U Novom Sadu 1878.
Slijepcević Dj., Istorija srpske pravoslavne crkve, t. 1, Minhen 1962.
Sophocles E.A., Greek Lexicon of the Roman and Byzantine Periods (from B.C. 146 to A.D. 1100), New York 1900.
Swoboda W., Keanus [w:] Słownik starożytności słowiańskich, red. W. Kowalenko, G. Labuda, T. Lehr-Spławiński, t. 2, Wrocław–Warszawa–Kraków 1964, s. 401.
Swoboda W., Piotr Deljan [w:] Słownik starożytności słowiańskich, red. W. Kowalenko, G. Labuda, T. Lehr-Spławiński, t. 4, Wrocław–Warszawa–Kraków 1970, s. 111.
Swoboda W., Sermon [w:] Słownik starożytności słowiańskich, red. W. Kowalenko, G. Labuda, T. Lehr-Spławiński, t. 5, Wrocław–Warszawa–Kraków–Gdańsk 1975, s. 149.
Swoboda W., Widin [w:] Słownik starożytności słowiańskich, red. W. Kowalenko, G. Labuda, T. Lehr-Spławiński, t. 6, Wrocław–Warszawa–Kraków–Gdańsk 1977, s. 421–422.
Šišić F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, t. 1, Zagreb 1925.
Vajay Sz. de, Grossfürst Geysa von Ungarn. Familie und Verwandtschaft, „Südostforschungen” 1962, t. 21, s. 45–101.
Venedikov I., P”rvijat brak na Gavril Radomir [w:] Sbornik v pamet na prof. A. Burmov, Sofija 1973, s. 144–157.
Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, t. 3, Beograd 1966.
Vukčević N., Osvrt na neka pitanja iz istorije Crne Gore, Beograd 1981.
Wattenbach W., Holtzmann R., Deutschlands Geschichtsquellen im Mittelalter. Deutsche Kaiserzeit, t. 1, cz. 2, Berlin 1939. DOI: https://doi.org/10.7788/annalen-1939-13410
Zakythinos D.A., Byzantinische Geschichte 324–1071, Wien–Köln–Graz 1979.
Zlatarski V.N., Istorija na b”lgarskata d”ržava prez srednite vekove, t. 1, cz. 2, Sofija 1927.
License
© by Adam Mickiewicz University, Faculty of History, Poznań, 1985
OPEN ACCESS