Abstrakt
L’article analyse les données concernant le développement du castellum romain d’Almus et de son arrière-pays de peuplement. L’auteur s’appuie principalement sur le manuscrit inédit de Dmitrij Marinov, qui contient des observations de terrain détaillées datant de la fin du XIXe siècle. Au début, l’importance d’Almus dans le système du limes danubien inférieur est examinée. Il s’agissait d’un important point défensif et de communication, relié au réseau routier et aux autres forteresses de la région. L’auteur compare les données provenant de diverses sources, tant des recherches archéologiques classiques que des témoignages historiques. La partie la plus importante de l’article est un catalogue détaillé des sites archéologiques de la région de Lom (carte à la page 252). De nombreux lieux y sont décrits, notamment Dobri Dol, Lom, Dolno Linevo et Stanevo, où des vestiges de fortifications, de bâtiments publics, de nécropoles et d’inscriptions ont été découverts. Dans plusieurs cas, l’auteur corrige des identifications antérieures (par exemple la localisation du castellum de Remetodia), montrant ainsi le développement des recherches sur la topographie de la région. Un élément important réside dans l’analyse du système de communication. Stoitchkov signale l’existence d’une route reliant Ratiaria à Montana et Serdica, protégée par un réseau de forteresses et de ponts. Les traces de cette infrastructure (par exemple des ponts en pierre ou des routes encore visibles sur le terrain) confirment l’importance stratégique de la région. L’auteur attire également l’attention sur la continuité de l’occupation humaine: de nombreux sites présentent des traces d’utilisation allant de la période romaine jusqu’au Moyen Âge. Les découvertes de monnaies, de céramiques et de vestiges architecturaux témoignent d’une occupation intensive et d’une activité économique importante. L’article se conclut en soulignant l’importance des recherches archivistiques et de terrain pour la reconstitution du paysage archéologique du Bas-Danube ainsi que le rôle d’Almus comme élément important du système défensif de l’Empire.
Bibliografia
Arnaudov M., D. Marinov i b”lgarskata narodouka, „Godishnik na Sofiĭskiya universitet – Istoriko-filologicheski fakultet” (GSU-IFF) 1942, t. 33.
Bassanovič I., K”m epigrafikata i arheologijata na Gorna i Dolna Mizija, „Sbornik za narodni umotvorenija, nauka i knižnina” (SbNUNK) 1894, t. 11, p. 64.
Bonev Al., Aleksandrov G., Razkopki na selišteto v m. Bagačina kraj s. Stalijska mahala, „Arheologičeski otkritija i razkopki” (AOR) 1981 (Sofia 1982).
Cagnat R., „Revue archéologique” 1926, t. 2, p. 351–354.
Cuhlev D., Istorija na gr. Vidin i negovata oblast, Sofia 1932.
Dečev D., Antični pametnici, „Godishnik na Sofiĭskiya universitet” (GSU) 1932/34, t. 6, p. 53–54.
Dobruski V., Materiali po arheologijata na B”lgarija, „Sbornik za narodni umotvorenija, nauka i knižnina” (SbNUNK) 1900, t. 16–17, no 11–14.
Dobruski V., Materiali po arheologijata na B”lgarija, „Sbornik za narodni umotvorenija, nauka i knižnina” (SbNUNK) 1901, t. 18, p. 765.
Filov B., [note archéologique / communication], „Archäologischer Anzeiger” (AA) 1911, t. 26, p. 10.
Filov B., [note archéologique / communication], „Izvestija na Bălgarskoto arheologičesko družestvo” (IBAD) 1911, t. 2, p. 273–274.
Filov B., [note archéologique / communication], „Izvestija na Bălgarskoto arheologičesko družestvo” (IBAD) 1915, t. 5, p. 225.
Gerasimov T., „Izvestija na Arheologičeskija institut” (IAI) 1946, t. 15, p. 242.
Gerasimov T., „Izvestija na Arheologičeskija institut” (IAI) 1962, t. 25, p. 232.
Ivanov T., Otčet za razkopkite pri Kadin Most, „Izvestija na Bǎlgarsko istoričesko družestvo” 1910, t. 1, p. 73–92.
Jurukova I., [note archéologique / communication], „Arheologija” 1971, t. 19, no 1, p. 69.
Jurukova I., [note archéologique / communication], „Arheologija” 1979, t. 21, no 4, p. 59–65.
Kalinka E., Antike Denkmäler in Bulgarien, Wien 1906.
Kazarov G., [note archéologique / communication], „Archiv für Religionswissenschaft” (ARW) 1912, t. 15, p. 159.
Kazarov G., Prinos k”m arheologijata na B”lgarija, „Izvestija na Bălgarskija arheologičeski institut” (IBAI) 1910, t. 1, p. 119.
Marinov D., Iz istorija na gr. Lom, „Sbornik za narodni umotvorenija, nauka i knižnina” (SbNUNK) 1894, t. 11, p. 251–259.
Marinov D., Političeski dviženija i v”stanija v Zapadna B”lgarija, „Sbornik za narodni umotvorenija, nauka i knižnina” (SbNUNK) 1890, t. 2, p. 61–115.
Michon P., Deux diplômes militaires de Bulgarie – communication, „Bulletin de la Société nationale des Antiquaires de France” 1925, p. 121–126.
Milčev At., Filipov Tr., Novootkriti rimski grobnici v Lom, „Arheologija” 1966, t. 8, no 3, p. 16–20.
Mušmov N., „Izvestija na Bălgarskija arheologičeski institut” (IBAI) 1921/22, t. 1, p. 239.
Popov D. N., Lom, grada i okolijata, Lom 1927.
Škorpil H., Škorpil K., Nadpisi i izobraženija na konnici iz razni kraišta na B”lgarija, „Sbornik za narodni umotvorenija, nauka i knižnina” (SbNUNK) 1892, t. 8, p. 1–64.
Škorpil H., Škorpil K., Nekotoryja iz dorog vostočnoj Bolgarii, „Izvestija Russkogo imperatorskogo arheologičeskogo instituta v Konstantinopole” (IRAIK) 1905, t. 10, p. 468.
Stefanov S., Antični pametnici ot Svištovsko, „Izvestija na Bǎlgarskija arheologičeski institut” (IBAI) 1928–1929, t. 5, p. 121–140.
Stoičkov V., „Numizmatična informacija” 1981, no 2, p. 3–10.
Tudor D., [note archéologique / communication], „Ephemeris Dacoromana” (ED) 1937, t. 7, p. 313–314.
Velkov Iv., Dve novootkriti rimski voenni diplomi ot Vespasian, „Izvestija na Bălgarskija arheologičeski institut” (IBAI) 1923/24, t. 2, p. 94–98.
Velkov Iv., [note archéologique / communication], „Izvestija na Bălgarskija arheologičeski institut” (IBAI) 1938, p. 419–422.
Velkov Iv., [note archéologique / communication], „Izvestija na Bălgarskija arheologičeski institut” (IBAI) 1921/22, t. 1, p. 245.
Velkov Iv., Stari rimski p”tišta i selišta v dnešnite b”lgarski zemi, „BIB” 1929, t. 2, no 4, p. 61.
V”žarova Ž., Srednovekovni obekti po dolinite na rekite Cibrica i Ogosta, „Izvestija na Arheologičeskija institut” (IAI) 1965, t. 28, p. 228–245.
Licencja
© by Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu, Wydział Historii, Poznań, 1995
OPEN ACCESS
