Italy's attitude towards the South Slavs before the start of the Paris Peace Conference
Journal cover Balcanica Posnaniensia. Acta et studia, volume 11, year 2001, title Balcanica Posnaniensia. Acta et studia
PDF (Język Polski)
BIBL (Język Polski)

Keywords

Italy
South Slavs
Adriatic
Treaty of London
Peace Conference
Yugoslavia

How to Cite

Paszkiewicz, J. (2001). Italy’s attitude towards the South Slavs before the start of the Paris Peace Conference. Balcanica Posnaniensia. Acta Et Studia, (11/12), 179–188. https://doi.org/10.14746/bp.2001.11-12.18

Abstract

The article analyzes the origins of the Italian-Yugoslav conflict over the northern and eastern Adriatic coast at the end of the First World War. The author aims to explain the circumstances that led to the deterioration of relations between Italy and the South Slavic peoples even before the opening of the Paris Peace Conference. The study is based on an analysis of diplomatic documents, primary sources, and scholarly works concerning Italian foreign policy and the formation of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes. The author argues that the principal source of the dispute was the unfulfilled Treaty of London of 1915, in which the Entente powers promised Italy extensive territorial acquisitions along the Adriatic coast. The collapse of Austria-Hungary created favorable conditions for Italian expansion while simultaneously enabling the political mobilization of the South Slavs, who asserted their own claims to the disputed territories. Particular attention is devoted to the views of Foreign Minister Sidney Sonnino, who regarded the development of the Yugoslav movement as a threat to Italy’s strategic interests. The author emphasizes that Italian policy ignored the principle of national self-determination and restricted the access of Slavic states to the sea. The conclusions indicate that the struggle over the Adriatic resulted from a clash between Italian great-power ambitions and the nation-building processes taking place among the South Slavs.

https://doi.org/10.14746/bp.2001.11-12.18
PDF (Język Polski)
BIBL (Język Polski)

References

Archivio Storico Diplomatico (ASD), Roma, Carte Sforza.

Archivio Storico Diplomatico, Conferenza della Pace, Delegazione Italiana.

Benussi B., L’Istria nei suoi due millenni di storia, Trieste 1924.

Benedetti G., La pace di Fiume dalla conferenza di Parigi al trattato di Roma, Bologna 1924.

Bogdanov V., Starčević i Stranka prava prema Srbima i prema jedinstvu južnoslavenskih naroda, Zagreb 1951.

Caburi F., Italiani e Jugoslavi nell’Adriatico, Milano 1917.

Čulinović F., Jugoslavija između dva rata, t. I, Zagreb 1961.

Čulinović F., Riječka država, Zagreb 1953.

Documenti diplomatici Italiani, Roma 1956, seria V– VI.

Documenti per la storia dei rapporti fra l'Italia a la Jugoslavia, red. A. Giannini, Roma 1934.

Gallinari V., L’esercito italiano nel primo dopoguerra (1918–1920), Roma 1980.

Grada o stvaranju jugoslovenske države 1 I 1918–20 XII 1918, t. I–II, Beograd 1964.

Gross M., Geneza Frankove stranke, „Historijski zbornik” 1964, s. 1–83.

Horvat J., Politička povijest Hrvatske 1918–1929, Zagreb 1938.

Italia e Dalmazia: ai professori, agli studenti ed ai mutilati di guerra delle università italiane, Pisa 1918.

Janković D., Ženevska konferencija o stvaranju jugoslovenske zajednice 1918. godine, „Istorija XX veka. Zbornik radova” 1963, t. V, s. 227–246.

Krizman B., Građa o talijanskoj okupaciji Rijeke, Istre i Hrvatskog Primorja 1918. godine, „Jadranski zbornik” 1956, t. I.

Krizman B., Hrvatska u prvom svjetskom ratu, Zagreb 1989.

Krizman B., Narodno Vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu i talijanska okupacija na Jadranu, „Anali Jadranskog instituta” 1956, t. I.

Krizman B., Zapisnici Središnjeg odbora Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu, „Starine” 1958, t. 48, s. 331–386.

Legnani M., Espansione economica e politica estera nell’Italia del 1919–1921, „Il movimento di liberazione in Italia” 1972, t. 24, nr 108, s. 8–31.

Lloyd George D., Prawda o traktacie wersalskim, t. II, Warszawa 1939.

Malagodi O., Coversazioni della guerra 1914–1919, red. B. Viggezzi, Milano–Napoli 1960, t. II.

Mamatey V., The United States and East Central Europe. A study in Wilsonian diplomacy and propaganda 1914–1918, Princeton 1957.

Marescotti L. A., Guerra diplomatica. Ricordi e frammenti di diario 1914–1919, Milano 1936.

Marjanović M., Londonski ugovor iz godine 1915. Prilog povijesti borbe za Jadran 1914–1918, Zagreb 1960.

Melograni P., Storia politica della grande guerra 1915–1918, Bari 1969.

Mitrović A., Italija i stvaranje Jugoslavije 1918 godine [w:] Naučni skup u povodu 50-godišnjice raspada austro-ugarske monarhije i stvaranja jugoslavenske države, Zagreb 1969, s. 263–273.

Mitrović A., Jugoslavija na konferenciji mira 1919–1920, Beograd 1969.

Mosca R., Dopoguerra e sistemazione europea. La conferenza della Pace. La questione adriatica e la politica estera italiana [w:] La politica estera italiana 1914–1943, Torino 1964, s. 41–52.

Mussolini B., Scritti e discorsi adriatici, Milano 1943, t. II.

Papers relating to the foreign relations of the United States 7979, The Paris Peace Conference, t. II, Washington 1942.

Paresce G., Italia e Jugoslavia dal 1915 al 1929, Firenze 1935.

Paulová M., Jugoslavenski odbor. Povijest jugoslavenske emigracije za svjetskog rata od 1914–1918, Zagreb 1925.

R.W. Seton-Watson i Jugoslaveni. Korespondencija 1906–1941, t. I, Zagreb–London 1976.

Salvemini G., Dal patto di Londra alla pace di Roma. Documenti della politica che non fu fatta, Torino 1925.

Santarelli E., Storia del movimento e del regime fascista, t. I, Roma 1967.

Sierpowski S., Pakt londyński i jego realizacja na konferencji pokojowej w Paryżu w 1919 roku, „Zeszyty Naukowe Uniwersytetu im. Adama Mickiewicza. Historia” 1968, z. 8, s. 237–270.

Sonnino S., Carteggio 1916–1922, red. P. Pastorelli, Bari 1974.

Šišić F., Dokumenti o postanku Kraljevine SHS 1914–1919, Zagreb 1920.

Šišić F., Predratna politika Italije i postanak Londonskog pakta, Split 1933.

Toscano M., Il Patto di Londra, Bologna 1934.

Toscano M., Storia dei trattati e politica internazionale. Parte generale, Torino 1963.

Trattati e convenzioni fra il Regno d'Italia e gli altri stati, t. XXIII, Roma 1930.

Vinaver V., Spoljnopolitička orientacija Jugoslavije 1918–1925, „Zbornik Matice srpske. Društvene nauke” 1966, nr 44, s. 1–50.

Vujović D., Ujedinjenje Crne Gore i Srbije, Titograd 1962.

Živojinović D., Amerikanci na Jadranu 1918–1919 godine, „Vojnoistorijski Glasnik” 1970.

Živojinović D., Italija i Crna Gora 1914–1925. Studija o izneverenom savezništvu, Beograd 1998.

Živojinović D., Jadransko pitanje u periodu između potpisivanja primirja sa Austro-Ugarskom i početka pariske mirovne konferencije 1919 godine, „Zbornik Filozofskog Fakulteta” 1968, t. X, nr 1.