Keywords
Marino Barlezio
Albanian uprising
Venice
Turkish chronicles
historical sources
How to Cite
Abstract
The article analyzes the beginnings of the Albanian uprising led by George Castriot Skanderbeg in the years 1444–1448 and the reliability of the account by Marino Barlezio, the most important chronicler of the Albanian hero’s life. The research problem concerns the critical assessment of sources describing the first years of the Albanians’ struggle against the Ottomans and the reconstruction of the actual course of events. The aim of the study is to confront Barlezio’s account with other sources - Turkish and Byzantine chronicles as well as archival documents, especially Venetian ones. The author employs the method of historical source criticism and comparative analysis of accounts. The article demonstrates that although Marino Barlezio’s work contains many exaggerated or unconfirmed pieces of information, it cannot be dismissed as a historical source, since it fills numerous gaps concerning the first years of the Albanian uprising. Particular attention is devoted to Skanderbeg’s relations with Venice and the Albanian-Venetian conflict of 1447–1448. The author emphasizes that contemporary Ottoman and Byzantine sources provide only fragmentary data, which makes it difficult to fully verify Barlezio’s account. The results of the analysis indicate that research on the beginnings of the Albanian uprising requires cautious use of narrative sources and extensive use of archival materials scattered across various European countries.
References
Ašik-Paša-Zade, Von Hirtenzelt zur Hohen Pforte, Graz–Wien–Köln 1959.
Barletius M., Historia de vita et rebus gestis Scanderbegi epirotarum principis, Roma 1508–1510.
Biemmi G., Istoria di Giorgio Castrioto detto Scanderbegh, Brescia 1756.
Bonfini A., Historia Pannonica sive Hungaricum rerum decades, Coloniae Aggrippinae 1690.
Chalkokondylas L., De origine ас rebus gestis turchorum, Bonnae 1843.
Commisiones et relationes venetae, t. 1: 1433–1527, Zagrabiae 1876.
Giese F., Die altosmanischen anonymen Chroniken, t. 2, Leipzig 1925.
Musachi G., Breve memoria de li discendenti de nostra casa Musachi [w:] Chroniques greco-romanes inédites ou peu connues, red. C. Hopf, Berlin 1873, s. 270–340.
Parrino J., Acta Albaniae-Vaticana saeculorum XIV et XV atque cruciatam spectantia, t. 1: Acta ex Libris Brevis excerpta colligens (Studi e testi 266), Città del Vaticano 1971.
Valentini J., Acta Albaniae Veneta saeculorum XIV et XV, cz. 3, t. 18–24, Milano–München 1974–1977.
Resti J., Chronica Ragusina, Zagrabiae 1893.
Babinger F., Einleitung [w:] Aufsätze und Abhandlungen zur Geschichte Südosteuropas und der Levante, t. 3, München 1976.
Babinger F., Z dziejów imperium Osmanów. Mehmed Zdobywca i jego czasy, Warszawa 1977.
Biçoku K., Quelques aspects des rapports entre Skanderbeg et Venise [w:] Deuxième conférence des études albanologiques, Tirana 1969, s. 77–86.
Bozhori K., Les historiens byzantins du XVe siècle sur les luttes albano-turques, „Studia Albanica” 1967, nr 2, s. 71–78.
Bozhori K., Lufta shqiptaro-turke në shek. XV – burime bizantine, Tirana 1967.
Božić I., Istorija Crne Gore, t. 2, cz. 2, Titograd 1970.
Božić I., Nemirno Pomorje XV veka, Beograd 1979.
Božić I., O Dukagjinima, „Zbornik Filozosfkog fakulteta” 1964, t. 8, nr 2, s. 347–384.
Božić I., Zetske vojvode pod despotovima [w:] tegoż, Nemirno Pomorje XV veka, Beograd 1979, s. 174–192.
Buda A., Georges Kastriote-Skanderbeg et son époque, „Studia Albanica” 1967, nr 2, s. 49–66.
Buda A., Skënderbeu Gjergj Kastrioti [w:] Fjalor Enciklopedik Shqiptar, Tiranë 1985, s. 965–967.
Bytici F., Barleti mbi marrëdhëniet shqiptaro-venedikase në kohën e Skënderbeut, „Gjurmime albanologjike” 1984, nr 14.
Cutolo A., Scanderbeg, Milano 1940.
Daci S., Lezha nën sundimin e Venedikut, „Gjurmime albanologjike” 1981, nr 11.
Drishti R., L’utilisation des armes à feu par les troupes de Skanderbeg [w:] Deuxième conférence des études albanologiques, Tirana 1969, s. 389–401.
Ducellier A., La facade maritime de la principaute des Kastriote de la fin du XIVe siecle a la mort de Skanderbeg [w:] Deuxième conférence des études albanologiques, Tirana 1969.
Ducellier A., L’Albanie entre Byzance et Venise Xe–XVe siècles, London 1987.
Frashëri K., Gjergj Kastrioti – Skënderbeu në pregun e kryengritjes çlirimtare të vitit 1443, „Studime historike” 1967, nr 4.
Frašeri K., Georgij Kastrioti – Scanderbeg. Nacionalnyj geroj Albanii (1405–1468), Tiranë 1962.
Frašeri K., Istorija Albanii, Tirana 1964.
Gegaj A., L’Albanie et l’invasion turque au XVe siècle, Paris–Louvain 1937.
George Kastriot – Scanderbeg and the Albanian-Turkish war of the XVth century, Tirana 1967.
Hadri F., Vështrim i përgjithshëm mbi historiografinë shqiptare skënderbegiane, „Gjurmime albanologjike” 1985, nr 15, s. 65–95.
Hadri F., L’Historiographie albanaise sur les sources documentaires et littéraires de l’époque de Scanderbeg, „Studia Albanica” 1986, nr 2, s. 48–67.
Hadri A., Pregled na albanskoto osloboditelno dviženje vo epohata na Gerg’ Kastrioti Skenderbeg (1443–1468), Skopje 1968.
Hauziński J., Faktor albański a krucjata warneńska, „Balcanica Posnaniensia. Acta et Studia” 1997, nr 8, s. 51–60. DOI: https://doi.org/10.14746/bp.1997.8.5
Hauziński J., Leśny J., Historia Albanii, Wrocław–Warszawa–Kraków 1992.
Hoxha A., Mbi lokalizimin e fushës së betejës së Torviollit, „Studime historike” 1979, nr 3, s. 229–236.
Inalcik H., Iskender Beg [w:] The Encyclopaedia of Islam, t. 4, Leiden 1978, s. 145.
Isaku S., L’art militaire de Skanderbeg [w:] Deuxième conférence des études albanologiques, Tirana 1969, s. 207–217.
Islami G., Frashëri K., Historia e Shqipërise, t. 1, Tirana 1959.
Jireček K., Albanien in der Vergangenheit [w:] Illyrisch-Albanische Forschungen, t. 1, München–Leipzig 1916, s. 63–124.
Jireček K., Istorija Srba, t. 1, Beograd 1952.
Thallóczy L., Illyrisch-albanische Forschungen, t. 1, München–Leipzig 1916.
Jireček K., Thallóczy L., Zwei Urkunden aus Nordalbanien [w:] Illyrisch-Albanische Forschungen, t. 1, München–Leipzig 1916, s. 125–167.
Jorga N., Geschichte des Osmanischen Reiches, t. 1, Gotha 1908.
Jorga N., Notes et extraits pour servir à l’histoire des croisades, t. 2–3, Paris 1899–1902.
Krekić B., Genesis and failure of the Albanian state in the fourteenth and fifteenth centuries [w:] Dubrovnik, Italy and the Balkans in the Late Middle Ages, London 1980.
Kretschmayr H., Geschichte von Venedig, t. 2, Gotha 1920.
Ljubić S., Listine o odnošajih izmedju južnoga Slavenstva i Mletačke Republike, t. 9–10, Zagreb 1890–1891.
Luarasi A., Vështrem politiko-juridik mbi disa traktate të Skënderbeut, „Studime historike” 1982, nr 1, s. 175–179.
Makušev V., Istoričeskije razyskanija o Slavjanach v Albanii v srednije veka, Varšava 1871.
Malltezi L., Shkaqet e Luftës së Venedikut në 20 vjetët e parë të shek. XV, „Studime historike” 1982, nr 4, s. 135–144.
Marinesco C., Alphonse V, roi d’Aragon et de Naples et l’Albanie de Scanderbeg [w:] „Mélanges de l’École Roumaine en France” 1923, t. 1, s. 1–135.
Mehmet M. A., Chronika Idrisa Bitlisi v kačestve istočnika po istorii pokorenija balkanskogo poluostrova Turkami, „Revue des Etudes Sud-Est Europeennes” 1965, t. 3, nr 1–2, s. 95–132.
Milоšević M., Dileme ekonomske politike mletačke republike prema Kotoru i pomorskim naseljima kotorskog zaliva, „Istorijski Zapisi” 1977, t. 30, nr 1–2, s. 81–102.
Noli F. S., George Castrioti Scanderbeg (1405–1469), New York 1947.
Novak G., Prošlost Dalmacije, t. 1, Zagreb 1944.
Pall F., Die Geschichte Skanderbegs im Lichte der neueren Forschung, „Leipziger Vierteljahrsschrift für Südosteuropa” 1942, nr 6.
Pall F., I Rapporti italo-albanesi intorno alla metà del secolo XV, „Archivio storico per le province napoletane” 1966, t. 83, s. 124–226.
Pall F., Les relations entre la Hongrie et Scanderbeg, „Revue Historique du Sud-Est Européen” 1933, nr 10, s. 119–141.
Pall F., Marino Barlezio uno storico umanista [w:] Mélanges d’Histoire générale, t. 2, Cluj 1938, s. 136–143.
Pall F., Skanderbeg et Janco de Hunedoara (Jean Hunyadi) [w:] Deuxième conférence des études albanologiques, Tirana 1969, s. 87–104.
Petrovitch G. T., Scanderbeg (Georges Castriota). Essai de bibliographie raisonée, Paris 1881.
Pisko I., Skanderbeg. Historische Studie, Wien 1894.
Prifti S., La figure de Skanderbeg chez Barletius symbole de son peuple [w:] Deuxième conférence des études albanologiques, Tirana 1969.
Pulaha S., Lufta shqiptaro-turke në shek. XV – burime osmanë, Tirana 1968.
Pulaha S., Luftëra shqiptaro-turke në veprat e kronistëve osmanë të shek. XV–XVII, „Studime historike” 1968, nr 1, s. 121–153.
Pulaha S., Sur les causes des insurrections des années’30 du XVe siecle en Albanie, „Studia Albanica” 1967, nr 2.
Quirini-Popławska D., Urbs populosissima, opulentissima, liberalissima. Mit czy rzeczywistość późnośredniowicznej Wenecji, Kraków 1997.
Radić F., Prilog za povijest slavenskego juga god. 1448, „Starine” 1895, nr 27.
Radonić J., Djuradj Kastriot Skenderbeg i Albanija u XV veku, „Spomenik”, t. 95, Beograd 1942.
Rozov N. N., Čistjakova N. A., Povest’ o Skanderbege, Moskva–Leningrad 1957.
Sciambra M., Valentini G., Parrino I., L’Albania e Skanderbeg nel piano generale di Callisto III, „Bollettino della Badia Graeca di Grottaferrata” 1966, nr 21, s. 83–136
Shuteriqi D., Arianitët, zotërimet, „Studime historike” 1967, t. 1, s. 57–81.
Spremić M., Harač Skenderbega, „Zbornik Filozofskog fakulteta” 1968, t. 10, nr 1, s. 251–258.
Spremić M., Turski tributari, „Istorijski glasnik” 1970, t. 1–2, s. 9–59.
Stanojević G., Uslovi primanja mletačke vlasti grada Bara 1443 godine, „Istorički časopis” 1956, nr 6.
Studime per epoken e Skenderbeut, red. S. Pulaha, L. Malltezi, P. Hutat, 1–3, Tiranë 1989.
Ščepanović Ž., Odnosi Balšicia i Venecije, „Istorijski Zapisi” 1987, nr 1, s. 25–40.
Šunjić M., Dalmacija u XV stoljeću, Sarajevo 1967.
Szyszkowski W., Wenecja. Dzieje Republiki 726–1797, Toruń 1994.
Tadić J., Venecija i Dalmacija u srednjem veku, „Jugoslovenski Istorijski časopis” 1968, t. 3–4, s. 5–17.
Thallóczy L., Illyrisch-albanische Forschungen, t. 1, München–Leipzig 1916.
Thiriet F., Quelques réflexions sur la politique vénitienne à l’égard de Georges Skanderbeg [w:] Deuxième conférence des études albanologiques, Tirana 1969, s. 69–86.
Thiriet F., Régestes des délibérations du Sénat de Venise concernant la Romanie, t. 3, Paris 1961.
License
© by Adam Mickiewicz University, Faculty of History, Poznań, 1999
OPEN ACCESS