Keywords
Middle Ages
Descriptio Europae Orientalis
ethnogenesis
Byzantine sources
How to Cite
Abstract
The article analyzes the information contained in the anonymous work Descriptio Europae Orientalis in the context of other medieval sources concerning the Albanians. The research problem concerns the portrayal of Albanians in medieval sources and the significance of the Descriptio as one of the most important accounts concerning this ethnic group. The aim of the study is to compare the information contained in the Descriptio Europae Orientalis with other Byzantine, Latin, and Ragusan sources and to assess the reliability of its anonymous author. The author employs historical-comparative methods and the criticism of medieval sources. The article demonstrates that from the eleventh century onward the number of sources concerning the Albanians steadily increased, and from the thirteenth century references appear concerning the Albanian diaspora and the territorial expansion of Albanians in the Balkans. Particular value is attributed to the Descriptio Europae Orientalis, which for the first time provides relatively detailed information concerning the social and political characteristics of the Albanians. The author also points to the difficulties involved in establishing the authorship and dating of the work, as well as the need for cautious interpretation of the information it contains. The results of the analysis indicate that the Descriptio Europae Orientalis constitutes an exceptionally valuable source for research on medieval Albanians, although its interpretation requires comparison with other contemporary accounts.
References
Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia, red. E. von Sufflay, K. Jireček, L. Thallóczy, Vindobonae 1913.
Anonymi Descriptio Europae Orientalis. Imperium Constantinopolitanum, Albania, Serbia, Bulgaria, Ruthenia, Ungaria, Polonia, Bohemia anno MCCCVIII, red. O. Górka, Cracoviae 1916.
Directorium ad passagium faciendum ad Terram Sanctam [w:] Recueil des historiens des croisades. Documents arméniens, t. 2, Paris 1906, s. 363–517.
Notitiae episcopatuum ecclesiae Constantinopolitanae, red. J. Daruozès, Paris 1981.
Repertorium fontium historiae Medii Aevi, t. 4, Roma 1976.
Tabula Imperii Romani, K 34, Ljubljana 1976.
Belčovski J., Gijom Adam, Upatstvoto za patuvanjeto vo Svetata Zemja (1332 god), “Istorija” 1973, t. 7, s. 601–620.
Belčovski J., Opis na istočna Evropa ot 1308 godina, „Spomenici za srednovekovnata i ponovata istorija na Makedonija” 1977, t. 2, s. 445–489.
Božić I., Albanija i Arbanasi и ΧIII, XIV i XV veku, „Glas SANU. Odeljenje istorijskih nauka”, t. 3, Beograd 1983, s. 11–116.
Buschhausen H., Buschhausen H., Die Marienkirche von Apollonia in Albanien. Byzantiner, Normannen und Serben im Kampf um die Via Egnatia, Wien 1976.
Ćirković S., Debar [w:] Lexikon des Mittelalters, t. 3, München–Zürich 1986, kol. 611.
Ćorović V., Anonymi Descriptio Europae Orientalis... (Kritički prikaz), „Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor” 1923, R. 3, t. 3–4.
Ćorović V., Jedan nov izvor za srpsku historiju iz početka XIV veka, „Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor” 1924, R. 5, t. 1–2, s. 67–74.
Ćorović V., Podela vlasti izmedju kraljeva Dragutina i Milutina 1282–1284 godine, „Glas SANU” 1929, t. 136, s. 5–12.
Dąbrowska Μ., Łacinniczki nad Bosforem, Łódź 1996.
Dečev D., Edno srednovekovno opisanie na bălgarskite zemi, „Godišnik na Sofijskija Universitet. Ist.-filos. Fakultet” 1923, t. 19, nr 4, s. 1–42.
Deér J., Ungarn in der Descriptio Europae Orientalis, „Mitteilungen des Österreichischen Instituts für Geschichtsforschung” 1931, t. 45, s. 1–22. DOI: https://doi.org/10.7767/miog.1931.45.jg.1
Dinić M., Srpske zemlje u srednjem veku, Beograd 1978.
Dinić M., Odnos izmedju kralja Milutina i Dragutina, „Zbornik Radova Vizantološkog Instituta SANU” 1955, t. 2I, s. 49–82.
Ducellier A., L’Albanie entre Byzance et Venice, Χe–ΧVe siècles, London 1987.
Ducellier A., La façade maritime de l’Albanie au Moyen Âge. Durazzo et Valone du XIe au XVe siècle, Thessaloniki 1981.
Ducellier A., Dyrr(h)achion [w:] Lexikon des Mittelalters, München–Zürich 1986, t. 3, kol. 1497–1499.
Failler A., Les émirs turcs à la conquête de l’Anatolie au début du 14e siècle, „Revue des études byzantines” 1994, t. 52, s. 69–112. DOI: https://doi.org/10.3406/rebyz.1994.1887
Ferjančić B., Albanci u vizantijskim izvorima [w:] Iliri i Albanci, red. M. Garašanin, Beograd 1988, s. 285–302.
Glossar zur frühmittelalterlichen Geschichte im östlichen Europa, seria B, t. 2, München–Zürich 1986, s. 125–129.
Grabski A.F., Polska w opiniach Europy zachodniej XIV–XV w., Warszawa 1968.
Grăcki izvori za bălgarskata istorija, t. 8, Sofija 1971.
Grăcki izvori za bălgarskata istorija, t. 10, Sofija 1980.
Hauziński J., Leśny J., Historia Albanii, Wrocław 1992.
Inaldjik H., Osmansko carstvo. Klasično doba 1300–1600, Beograd 1974.
Istorija srpskog naroda, t. 1, Beograd 1981.
Jäger H., Transhumance [w:] Lexikon des Mittelalters, t. 8, München–Zürich 1997, kol. 942–943.
Kohler C., Quel est l’auteur du „Directorium et passagium faciendum”?, „Revue de l’Orient latin” 1911, t. 12, s. 104–111.
Leśny J., Studia nad początkami serbskiej monarchii Nemaniczów, Wrocław 1989,
Lexikon des Mittelalters, t. 1–3, München–Zürich 1977–1981.
Mošin V., Dogovorot na kral Uroš II Milutin so Karlo Valoa od 1308 godina za podelbata na vizantiska Makedonija [w:] Spomenici za srednovekovnata i ponovata istorija na Makedonija, red. V. Mošin, K. Ilijevska, t. 2, Skopje 1977, s. 417–443.
Naumov E., Slavjanskie strany v zapadnoevropejskoj publicistike XIV v. [w:] Slavjane i zapad, Moskva 1975, s. 215–226.
Ostrogorski G., Dzieje Bizancjum, Warszawa 1967.
Popa-Lisseanu G., Descrierea Europei orientale de Geograful anonim, București 1934.
Popović V., Albanija u kasnoj antici [w:] Iliri i Albanci, red. Μ. Garašanin, Beograd 1988, s. 200–250.
Praga G., Una „Descriptio Europae Orientalis” de 1308 e le caratteristiche delle fonti per la storia delle crociate del secolo XIV, „Archivio storico per la Dalmazia” 1933, t. 15, s. 293–306.
Seliščev A.M., Slavjanskoe naselenie v Albanii, Wiesbaden 1981.
Škrivanić G., Oblast srednjevekovnog Pilota u XIV veku, „Istoriski časopis” 1957, t. 7, s. 223–230.
Soustal P., Koder J., Nikopolis und Kephalenia, Wien 1981.
Stadtmüller G., Forschungen zur albanischen Frühgeschichte, Wiesbaden 1966.
Šufflay M., Pseudobrocardus. Rehabilitacija važnog izvora za poviest Balkana u prvoj polovini XIV vijeka, „Vjesnik Zemaljskog Arkiva” 1911, t. 13, s. 142–150.
Šufflay M., Srbi a Arbanasi. Njihova simbioza u srednjem vijeku, Beograd 1925.
Swoboda W., Romanie [w:] Słownik starożytności słowiańskich, t. 4, s. 538–540.
Swoboda W., Via Apia [w:] Słownik starożytności słowiańskich, t. 4, s. 404–405.
Swoboda W., Wołosi [w:] Słownik starożytności słowiańskich, t. 6, s. 379–380.
Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, t. 6, Beograd 1986.
Werner E., Die Geburt einer Grossmacht. Die Osmanen, Weimar 1985.
License
© by Adam Mickiewicz University, Faculty of History, Poznań, 1999
OPEN ACCESS