The Thracian heritage in Bulgarian culture of the early Middle Ages
Journal cover Balcanica Posnaniensia. Acta et studia, volume 4, year 1989, title Balcanica Posnaniensia. Acta et studia
PDF (Deutsch) (Język Polski)
BIBL (Deutsch) (Język Polski)

Keywords

Thracians
Bulgaria
ethnogenesis
Old Bulgarian culture
Romanization
Thracian heritage

How to Cite

Miltschew, A. (1989). The Thracian heritage in Bulgarian culture of the early Middle Ages. Balcanica Posnaniensia. Acta Et Studia, 4, 109–124. https://doi.org/10.14746/bp.1989.4.9

Abstract

The author examines the problem of the Thracian heritage in early medieval Bulgarian culture, challenging the thesis that the Thracians were completely Romanized and ceased to influence later Bulgarian culture. The purpose of the article is to demonstrate the continuity of Thracian elements in material culture, religion, language, and the ethnogenesis of the Bulgarians. The author employs historical and comparative methods, drawing upon archaeological, ethnographic, linguistic, anthropological, and written sources from Late Antiquity and the early Middle Ages. The study discusses various historiographical positions concerning the degree of Hellenization and Romanization of the Thracian population and the problem of the survival of indigenous communities after the barbarian invasions. The findings indicate that the Romanization of the Thracians was largely superficial and that the Thracian element survived particularly in rural areas. The author emphasizes the important role of the Thracians in transmitting economic models, agricultural techniques, viticulture, and elements of spiritual culture to the Slavs. Attention is also drawn to the continuity of Thracian artistic traditions and their influence on medieval Bulgarian art. The conclusions stress that Old Bulgarian culture was the result of a long-term interaction among three components - Slavic, Proto-Bulgarian, and Thracian - and that the Thracian heritage constituted an important element in the formation of the Bulgarian nation.

https://doi.org/10.14746/bp.1989.4.9
PDF (Deutsch) (Język Polski)
BIBL (Deutsch) (Język Polski)

References

Angelov D., Istorija na bălgarskata narodnost, Sofija 1971.

Angelov D., Obrazuvaneto na bălgarskata narodnost, Sofija 1971.

Angelova R., Igra i ogăn. Nestinarstvo (Naroden običaj v Bălgarija), Sofija 1955.

Arnaudov M., Kukeri i rusalki, „Sbornik za narodni umotvorenija, nauka i knižnina” 1920, Bd. 34, S. 1–242.

Arnaudov M., Studii vărhu bălgarskite obredi i legendi, „Sbornik za narodni umotvorenija, nauka i knižnina” 1920, Bd. 34, S. 245–510.

Boev P., Anthropologische Angaben über die Ethnogenese der Thraker, Sofia 1979.

Čičikova M., Kalăpi za antični glineni lampi ot Mizija, „Godišnik na Narodnija arheologičeski muzej v Plovdiv” 1950, Bd. 2, S. 149–156.

Čilev P., Antični sledi v praznika Enʹovden u balkanskite narodi, „Izvestija na Narodnija etnografski muzej v Sofija“ 1921, Bd. 1, Nr. 3–4, S. 181–193.

Čilev P., Sledi ot antičnite vjarvanija za Harona u balkanskite narodi, „Izvestija na Narodnija etnografski muzej v Sofija“ 1923, Bd. 3, S. 105–115.

Cončeva M., Za hudožestvenoto nasledstvo na našite zemi (Njakoi problemi na trakijskoto izkustvo), „Problemi na izkustvoto“ 1969, Nr. 1, S. 3–21.

Dimitrov D. P., Kratka istorija na bălgarskata arhitektura, Sofija 1965.

Dimitrova A., Za proizvodstvoto na terra sigillata v našite zemi, „Arheologija“ 1961, Nr. 4, S. 27–33.

Drončilov K., Čerepi ot starohristijanska grobnica v Sofija, „Izvestija na Bălgarskoto arheologičesko družestvo“ 1919–1920, Bd. 7, S. 58–69.

Duridanov I., Južnoslavjanskite rečni nazvanija i tjahnoto značenie za slavjanskija toponimen atlas, „Slavjanska filologija“ 1963, Bd. 3, Nr. 6, S. 181–211.

Dujčev I., Racionalističeski probjasăci v slavjanskoto srednovekovie, „Istoričeski pregled“ 1963, Nr. 5, S. 186–190. DOI: https://doi.org/10.1001/jama.1963.03710100114056

Filipović M., Tracki konjanik u običajima i verovanima savremennih balkaniskih naroda, „Posebna izdanja Matice srpske“, Bd. 4, Novi Sad 1950.

Filipović M., Tragovi Perunova kulta kod južnih Slovena, „Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu“ 1948, Bd. 3, S. 63–80.

Georgieva I., Nijakoi antični sledi v bălgarskite narodni vjarvanija i običai, „Izvestija na Bălgarskoto istoričesko družestvo“ 1970, Bd. 27, S. 21–33. DOI: https://doi.org/10.1016/S0014-4894(70)80007-8

Gerov B., Zemevladenieto v zemska Trakija i Mizija (I–III s.), „Godišnik na Sofijskija universitet“, Bd. 72, Nr. 2, Sofija 1980.

Irecek K., Istorija na bălgarite, Sofija 1978.

Istorija kulʹtury drevnej Rusi, Bd. 2, Moskva 1954.

Istorija na Bălgarija, Bd. 1, Sofija 1980.

Ivanov J., Kult Peruna u južnyh slavjan, „Izvestija Otdelenija russkogo jazyka i slovesnosti“ 1904, Bd. 7, Nr. 4, S. 340–374.

Lisev S., Bălgarskijat srednovekoven grad, Sofija 1970.

Markov G., Antropologija na bălgarskija narod, Sofija 1959.

Milcev A., Arheologičeski razkopki i proučvanija na kăsnoantičnata krepost pri s. Vojvoda (im Druck).

Milcev A., Formirovanie starobălgarskoj kulʹtury, in: Slavjanite i sredizemnomorskija svjat, VI–IX v., Sofija 1973, S. 105–133.

Milcev A., Damjanov S., Arheologičeski razkopki na kăsnoantičnata krepost pri s. Vojvoda, „Izvestija na arheologičeskija institut“ 1972, Bd. 33, S. 263–277.

Petkov P. P., Edin moment na bitovo-ezikov kontakt na južnite slavjani i romanskoto predslavjansko naselenie, „Izvestija na Etnografskija institut i muzej“ 1966, Bd. 9, S. 75–103.

Petrov P. A., Kăm proučvaneto na običaja „pomana“ v severoiztočna Bălgarija, „Izvestija na Etnografskija institut i muzej“ 1962, Bd. 5, S. 277–314.

Popov M., Markov G., Antropologija na bălgarskija narod, Sofija 1959.

Sultov B., Edin zanajatičeski centăr v Dolna Mizija, „Arheologija“ 1962, Nr. 4, S. 30–34.

Sultov B., Proizvodstvo na relefna keramika v Dolna Mizija, „Izvestija na Okrăžen istoričeski muzej – Veliko Tărnovo“ 1972, Bd. 5, S. 21–29.

Todorov E. K., Drevnotrakijsko nasledstvo v bălgarskija folklor, Sofija 1972.

Todorov J., Paganizmăt v Dolna Mizija prez părvite tri veka sled Hrista, Sofija 1928.

Tomaschek W., Die alten Thraker, Wien 1980.

Vaklinov S., Formirane na starobălgarskata kultura, Sofija 1977.

Velkov V., Gradăt v Trakija i Dakija prez kăsnata antičnost, Sofija 1959.

Venedikov I., Proizhodăt na Trakite, in: Ezikovedsko-etnografski izsledvanija v pamet na S. Romanski, Sofija 1960, S. 525–543.

Venedikov I., Samodivite, „Izvestija na Etnografskija institut i muzej“ 1963, Bd. 6, S. 271–278.

Vlahov K., Trako-slavjanski usporedici, „Godišnik na Sofijskija universitet. Fakultet po zapadni filologii“ 1969, Bd. 63, Nr. 1, S. 175–233.