Great sin and the heresies of Eutyches. Mysterious description of the conquest of Dalmatia in the Chronicle of the Orthodox Priest of Dioclea
PDF (Język Polski)

Keywords

Keywords
Chronicle of the Priest of Dioclea
Hungarian-Polish Chronicle
Thomas Archdeacon
Conquest of Dalmatia
Goths in the Medieval Tradition
King Zvonimir of Croatia

How to Cite

Kowalski, W. (2019). Great sin and the heresies of Eutyches. Mysterious description of the conquest of Dalmatia in the Chronicle of the Orthodox Priest of Dioclea. Balcanica Posnaniensia. Acta Et Studia, 25, 53–67. https://doi.org/10.14746/bp.2018.25.3

Abstract

The theme of the conquest of Dalmatia by the Goths and their leaders: Totila and Ostroyllus is one of the most extensive and most important narratives within the Chronicle of the Priest of Dioclea. The article discusses the link between this theme and the Dalmatian tradition. It shows how some fragments of the medieval historiography of the region indicate that the legend of the invasion existed earlier than the Chronicle and could have been linked to the story of the assassination of the Croatian king, which we know i. a. from the Croatian version the Chronicle and from the Hungarian-Polish Chronicle. On this basis, some differences between the Latin and the Croatian versions of the Chronicle of the Priest of Dioclea are highlighted and in this context possible origins of the words about the great evil among Christians and about the Eutychian heresy have been given their possible explanation.
https://doi.org/10.14746/bp.2018.25.3
PDF (Język Polski)

References

Latopis popa Duklanina (wszystkie redakcje):

Historia Królestwa Słowian, czyli Latopis Popa Duklanina, tłum. i oprac. J. Leśny, Warszawa 1988.

Letopis Popa Dukljanina, red. F. Šišić, Beograd-Zagreb 1928.

Ljetopis popa Duklanina, red. V. Mošin, Zagreb 1950.

Ljetopis popa Dukljanina. Uvod, prijevod i komentar, red. S. Mijušković, Beograd 1988.

Regnvm Delmatię atque Croatię Gesta a Marco Marvlo Spalatensi Patritio Latinitate Donata, red. N. Jovanović, "Colloquia Maruliana", 18 (2009), s. 28 61.

Inne źródła:

Andreae Danduli Venetorum ducis Chronicon Venetum, oprac. E. Pastorello, Rerum Italicarum Scriptores, t. 12, cz. 1, red. L. A. Muratori, Bologna 1938.

Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis, red. G. Feyé, t. 4, cz. 2., Budae 1829.

Chronica Poloniae maioris, red. Brigida Kürbis, MPH series nova, t. 8, Warszawa 1970.

Gotifredi Vitebiensis Speculum regum, red. G. Waitz, MGH SS, t. 22, ed. G. H. Pertz, Hannoverae 1872.

Historia Salonitana maior, oprac. N. Klaić, red. J. Tadić, Beograd 1967.

Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, oprac. N. Klaić, Zagreb 1972.

Kronika węgierskopolska, oprac. S. Pilat, MPH, t. 1, wyd. A. Bielowski, Lwów 1864, s. 485 515.

Kronika Wielkopolska, oprac. B. Kürbis, tłum. K. Abgarowicz, Kraków 1965.

Lvdovici Tvberonis Dalmatae abbatis Comentarii de temporibvs svis, t. 1 2, red. V. Rezar, Zagreb 2001.

Ludwik Touberon de Crieva, Pamiętniki o czasach moich, red. i tłum. P. Wróbel, J. Bonarek, Kraków 2016.

Quellen und Forschungen zur ältesten Geschichte der Stadt Florenz, wyd. O. Hartwig, cz. 1, Marburg 1875.

Thomae archidiaconi Spalatensis Historia Salonitanorum Atque Spalatinorum Pontificum/Archdeacon Thomas of Split History of the Bishops of Salona and Split, oprac. O. Perić, red. D. Karbić, M. Matijević Sokol, J. R. Sweeney, Budapest – New York 2006.

Żywot św. Stefana króla Węgier, czyli Kronika węgiersko polska, tłum. i oprac. R. Grzesik, Warszawa 2003.

Literatura:

Bratulić Josip, Legenda o kralju Zvonimiru, w: Zvonimir – kralj hrvastki. Zbornik radova, red. I. Goldstein, Zagreb 1997, s. 235 241.

Bujan Solange, La "Chronique du prêtre de Dioclée". Un faux document historique, "Reveue des études Byzantines", 66 (2008), 1, s. 5 38.

Bujan Solange, Orbinijevo izdanje "Ljetopisa popa Dukljanina": povijesni falsifikat, "Radovi – Zavod za hrvatsku povijest", 43 (2011), s. 65 80.

Drmač Marjan, Legenda o Zvonimirovoj smrti, "Motrišta. Časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja", 2012, 64-65, s. 124 138.

Grzesik Ryszard, Attyla a Słowianie. Przyczynek do wyobrażeń o kontaktach huńsko słowiańskich w średniowiecznych źródłach narracyjnych, "Roczniki Historyczne", 59 (1993), s. 33 42.

Grzesik Ryszard, Kronika węgiersko polska, Poznań 1999.

Grzesik Ryszard, Książę węgierski żonaty z córką Mścisława Halickiego. Przyczynek do problemu czasu i miejsca powstania Kroniki węgiersko polskiej, "Kwartalnik Historyczny",102 (1995), 3-4, s. 23 35.

Grzesik Ryszard, Sources of a Story About the Murdered Croatian King in the Hungarian Polish Chronicle, "Povijesni prilozi", 24 (2003), s. 97 104.

Gunjača Stjepan, Kako i gdje je završio hrvatski kralj Dimitrije Zvonimir, s dodatkom: O grobu kralja Zvonimira na Kapitolu kod Knina, "Rad Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti", 288 (1952), s. 205 324.

Gunjača Stjepan, Uz novi izvor o smrti kralja Zvonimira, "Mogućnosti",1961, 2, s. 158 165.

Kętrzyński Wojciech, O Kronice Węgiersko Polskiej (Vita sancti Stephani Ungaro Polona), "Rozprawy Akademii Umiejętności. Wydział historyczno filozoficzny", Kraków 1897.

Kunčević Lovro, Mit o Dubrovniku. Diskursi identiteta renesansnog grada, Zagreb -Dubrovnik 2015.

Kurelac Miroslav, Povijesni zapis nazvan "Anonimna Kronika" u rukopisu Naučne biblioteke u Zadru, "Historijski zbornik", 23 24 (1970 71), s. 363-374.

Ivić Nenad, Domišljanje prošlosti: kako je trinaestostoljetni splitski arhiđakon Toma napravio svoju salonitansku historiju, Zagreb 1992.

Jovanović Ljubomir, O letopisu popa Dukljanina, "Godišnjak – Srpska kraljevska akademija", 15 (1901), s. 220 226.

Macartney Carlile Aylmer, The Medieval Hungarian historians, Cambridge 1953.

Matijević Sokol Mirjana, Toma Arhiđakon i njegovo djelo, Split 2002.

Morović Hrvoje, Novi izvori o nasilnoj smrti kralja Dimitrija Zvonimira, "Mogućnosti", 7 (1960), 10, s. 830 838.

Nemet Dražen, Smrt hrvatskog kralja Zvonimira – problem, izvori i tumačenja, "Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu", (41) 2009, 1, s. 73 92.

Spychała Lesław, "Lingones" Tomasza ze Splitu. Węgierska nazwa Polaków (lengyen/lengyel) czy jej południowosłowiański odpowiednik (Lenđel [Lenđen])?, [w:] Z badań nad historią Śląska i Europy w wiekach średnich, red. M. Goliński, S. Rosik, Wrocław2013, s. 173 215.

Stanojević Stanoje, O prvim glavama Dukljanskog Letopisa, "Glas – Srpska kraljevska akademija. Drugi razred", 126 (1927).

Wróbel Piotr, Dubrownicki benedyktyn Ludwik Tuberon De Crieva (Crijević) i jego zarys dziejów Turcji w pamiętniku politycznym "Commentarii de temporibus suis", "Balcanica Poznaniensia", 21 (2014), s. 51-62.

Živković Tibor, Gesta regum Sclavorum, t. 2, Beograd 2009.