The area of residence, legal status and directions of economic activity of the Wallachians / Vlachs in the Middle Ages and the early modern era

Main Article Content

Ilona Czamańska

Abstract

This article is devoted to the scope of Vlach settlement, Vlach law and its functioning, as well as the socio-economic role of the Vlachs in Central European and Balkan areas. The source material at our disposal does not allow us to define any clear direction for the expansion of the Vlachs as an ethnos, especially since it evolved very quickly in some areas, but undoubtedly, when the Vlachs appear in the sources, their presence is possible to be traced from the Chalkidiki Peninsula to the Carpathians. By observing the functioning of the Vlach law, we can observe a similar development in the entire territory where it was applied, including the countries of Western European and Byzantine-Orthodox tradition, or the Ottoman Empire. Also the evolution of this law was similar and occurred at a similar time. We can observe the following stages of this evolution:1. till 14th century: shaping the social and self-government system of Vlach communities2. 14th –16th centuries: settlement processes and intensive colonization under the Vlach law3. 16th –18th centuries: taking up agricultural activities by some Vlachs and their loss of the Vlach law4. 15th –18th centuries: using the principles of Vlach law to build the legal status of Military Borderlands5. 14th –18th centuries: accession of knez, voivodes and primićurs to the nobility or the timariot classVlachs, despite their seemingly primitive way of life and management, played an important civilizational role, enabling the economic use of hard-to-reach and dangerous areas. 

Downloads

Download data is not yet available.

Article Details

How to Cite
Czamańska, I. (2021). The area of residence, legal status and directions of economic activity of the Wallachians / Vlachs in the Middle Ages and the early modern era. Balcanica Posnaniensia. Acta Et Studia, 28(1), 7-34. https://doi.org/10.14746/bp.2021.28.1
Section
Articles

References

  1. Źródła:
  2. Anna Comnena, The Alexiad, tłum. Elizabeth A. S. Dawes, Cambridge, Ontario 2000.
  3. Anna Komnena, Aleksjada, tłum. Oktawiusz Jurewicz, t. 1–2, Wrocław-Warszawa-Kraków 1967–1971.
  4. Anonymi Bellae Regis notarii Historia Hungarica de septem primis ducibus Hunga¬riae, [w:] J. Schwandtner, Scriptores Rerum Hungaricarum, t. 1, Vindobonae 1746.
  5. Anonymi Descriptio Europae Orientalis, red. O. Górka, Cracoviae 1916.
  6. Anonymus Bele regis notarius, Gesta Hungarorum, wyd. G. Popa-Lisseanu, Bucureşti 1934.
  7. Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, red. M. Kostrenčić, t. 1, Zagrabiae 1967.
  8. Constantinus Porphyrogenitus, De thematibus et administrando imperio, Bonn 1840.
  9. Documenta Romaniae Historica, red. Petre P. Panaitescu, Damaschin Mioc, B (Ţara Românească), t. 1 (1247–1500), Bucureşti 1966.
  10. Državni Arhiv u Dubrovniku, F. 31, 41/A1–A2.
  11. Dva prva popisa Zvorničkog sandžaka iz 1519 i 1533, "Мeшовита грађа" ("Miscellanea") 1986, t. 26.
  12. Geoffroy de Villehardouin, Zdobycie Konstantynopola, tłum. i kom. Zdzisław Pentek, Poznań 2003.
  13. Georgii Pachymmeris, de Michaele et Andronico Paleologis, ex recensione Immanuelis Bekeri, Bonnae 1835.
  14. Georgius Cedrenus, Joannus Skylitzes opere, t. 2, Bonnae 1839.
  15. Gilferding Aleksandar F., Putovanje po Hercegovini, Bosni i Staroj Srbiji, wyd. 2, Beograd 1996 [Гиљфердинг Александрар Ф., Путовање по Херцеговини, Босни и Староj Србиjи, изд. 2, Београд 1996].
  16. Inwentarze i rozliczenia folwarczne wsi Kobylnicy Ruskiej i Kobylnicy Wołoskiej z lat 1711–1723, red. Bogumiła Kowal, Stanisław Baran, Przemyśl 2014.
  17. Izvori za B'lgarskata Istorija, t. 22: Grcki Izvori za B'lgarskata Istorija, t. 10, M. Vojnov, V. T'pkova-Zaimova, L. Jončev, Sofija 1980 [Извори за Българската История, t. 22: Гръцки Извори за Българската История, t. 10, М. Войнов, В. Тъпкова-Заимова, Л. Йончев, София 1980].
  18. Izvori za B'lgarskata Istorija, t. 25: Grcki Izvori za B'lgarskata Istorija, t. 11, M. Vojnov, V. T'pkova-Zaimova, L. Jončev, Sofija 1983 [Извори за Българската История, t. 25: Гръцки Извори за Българската История, t. 11, М. Войнов, В. Тъпкова-Заимова, Л. Йончев, София 1983].
  19. Jakovlević Aleksandar, Isailović Neven, Popis nahije Kosovo iz 1574 godine, "Mešovita građa" ("Miscellanea") 2013, t. 34, s. 25–70 [Јаковљевић Aлександар, Исаиловић Невен, Попис нахије Косово из 1574 године, "Мeшовита грађа" ("Miscellanea") 2013, t. 34, s. 25–70].
  20. Jovan Kantakuzin, [w:] Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, t. 6, Beograd 1986 [Иован Кантакузин, [w:] Византийјски извори за историју народа Југославије, t. 6, Београд 1986].
  21. Katić Tatjana, Opširni popis prizrenskog sanđaka iz 1571. godine, Beograd 2010 [Катић Татјана, Опширни попис призренског санџака из 1571. године, Београд 2010].
  22. Markov Evgenij, Putovanje po Srbiji i Crnoj Gori, Podgorica 2005 [Марков E., Путовање по Србиjи и Црноj Гори, Подгорица 2005].
  23. Mihályi János, Máramarosi diplómak a XIV. és XV századból, Máramaros-Sziget 1900, s. 245–246.
  24. Miklosich Franz, Monumenta Serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii, Viennae 1858.
  25. Nicetae Choniatae, Historia, ex recensione Immanuelis Bekeri, Bonnae 1835.
  26. Opširni katastarski popis za oblast Hercegovu iz 1585 godine, tłum. Ahmed S. Aličić, t. 2, Sarajevo 2014.
  27. Opširni popis Bosanskog sandžaka 1604 godine, red. A. Kupusović, t. 1–3, Sarajevo 2000.
  28. Opširni popis kliškog sandžaka iz 1550 godine, red. Fehim Dž. Spaho, Ahmed S. Aličić, Sarajevo 2007.
  29. Panaitescu Petru P., Documentele Ţării Româneşti, t. 1 (Documente interne; 1369–1490), Bucureşti 1938.
  30. Poimečni popis sandžaka vilajeta Hercegovina 1477, red. Ahmed S. Aličić, Sarajevo 1985.
  31. Robert de Clari, Zdobycie Konstantynopola, tłum. i kom. Zdzisław Pentek, Poznań 1997.
  32. Scriptores Rerum Hungaricarum, t. 1, wyd. E. Szentpétery, Budapestini 1937.
  33. Solovjev Aleksandar, Odbrani spomenici srpskog prava (od XII do kraja XV veka), Beograd 1926.
  34. Stojaković Momčilo, Braničevski tefter. Poimenični popis Pokrajne Braničevo iz 1467. godine, Beograd 1987.
  35. Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69 godine, red. Ahmed S. Aličić, Mostar 2008.
  36. Testimonia Najdawniejszych Dziejów Słowian. Seria Grecka, z. 6. Pisarze wieku XI, tłum. i kom. A. Kotłowska, współpr. A. Brzóstkowska, Warszawa 2013.
  37. Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, t. 3, Beograd 1966 [Византийјски извори за историју народа Југославије, t. 3, Београд 1966].
  38. Opracowania:
  39. Arion Dinu C., Le "Νομοσ γεοργικοσ" et la régime de la terre dans l'ancien droit roumain jusqu'a la reforme de Constantin Mavrocordat (hospodar de Moldavie et de Valachie (1733–1769), Paris 1929.
  40. Aromâni, meglenoromâni, istroromâni - aspecte identitare şi culturale, red. Adina Berciu-Drăghicescu, Bucureşti 2012.
  41. Blagojević Miloš, Planine i pašnjaci v srednjovekovnoj Srbiji (XIII–XIV vek), "Istorijski glasnik" 1966, t. 2–3, s. 3–95 [Благоjевић Милош, Планине и пашњаци у средњовековноj Србиjи (XIII и XIV век), "Историйски гласник" 1966, t. 2–3, s. 3–95].
  42. Blažević Zrinka, Statuta Valahorum. Prilozi za kritičko izdanje, Zagreb 1999.
  43. Bujduveanu Tănase, Aromânii şi Muntele Athos, Bucureşti-Constanţa 2002.
  44. Caciur Dana Silvia, Considerations regarding the Morlachs migrations from Dalmatia to Istria and the Venetian settlement policy during the 16th century, "Balcanica Posnaniensia. Acta et studia" 2015, t. 22, nr 1, s. 57–70.
  45. Chaloupecky Václav, Valaši na Slovensku, Praha 1947.
  46. Costachel Valeria, Panaitescu Petre, Cazacu A., Viaţa feudală în Ţara Românească şi Moldova (sec. XIV–XVII), Bucureşti 1957.
  47. Czamańska Ilona, Vlachs and Slavs in the Middle Ages and Modern Era, "Res historica" 2016, t. 41, s. 11–24.
  48. Czamańska Ilona, Wołosi/Vlasi z terenów Hercegowiny w świetle defterów osmańskich z XV i XVI wieku, „Balcanica Posnaniensia. Acta et studia” 2018, t. 25, s. 219–249.
  49. Dobrowolski Kazimierz, Migracje wołoskie na ziemiach polskich, [w:] Pamiętnik V Powszechnego Zjazdu Historyków Polskich w Warszawie 28 listopada do 4 grudnia 1930 r., Lwów 1930, s. 135–152.
  50. Dudek Jarosław, Status Wołochów w jedenastowiecznym Bizancjum (wg "Rad" Kekaumena), "Balcanica Posnaniensia. Acta et studia" 2018, t. 25, s. 197–218.
  51. Đurđev Branislav, Nešto o vlaškim starešinama pod turskom upravom, "Glasnik zemaljskog muzea" 1940, s. 49–67.
  52. Figlus Tomasz, Villae iuris valachici. Z problematyki rozwoju osadnictwa wołoskiego w Polsce na przykładzie ziemi sanockiej, „Studia z geografii politycznej i historycznej” 2016, t. 5, s. 11–37.
  53. Filipović Nedim, Islamizacija u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2008.
  54. Ghimpu Vlad D., Izvoare medievale româneşti din Rusia şi Finlanda, Chişineu 2012.
  55. Hrabak Bogumil, Stari Vlah od XV do početka XIX veka, "Novopazarski zbornik" 1999, t. 23, s. 55–80 [Храбак Б., Стари Влах од XV до почетка XIX века, "Новопазарски зборник" 1999, t. 23, s. 55–80].
  56. Jawor Grzegorz, Osady prawa wołoskiego i ich mieszkańcy na Rusi Czerwonej w późnym średniowieczu, Lublin 2004.
  57. Jawor Grzegorz, Strungi i zbory. Instytucje organizacji społecznej wsi na prawie wołoskim w średniowiecznej Polsce, „Kwartalnik Historii Kultury Materialnej" 1997, t. 45, nr 2, s. 179–186.
  58. Jawor Grzegorz, Współistnienie grup etnicznych na Rusi Czerwonej w XV–XVI wieku na przykładzie stosunku do społeczności wołoskich, ”Annales Universitatis Mariae Curie-Sklodowska" 1997/1998, t. 52–53, s. 53–66.
  59. Kadlec Karel, Valaši a valašské právo v zemíh slovanských a uherských, Praha 1916 (reprint 2004).
  60. Kahl Thede, Le nomadisme chez les Aroumains, [w:] N. Trifon, Les Aroumains un peuple qui s'en va, Acratie 2012.
  61. Katić Tatjana, Amedoski Dragana, Karavanđije nahije Petruš iz Levča 1502 godine, "Mešovita građa" 2017, t. 38, s. 7–25 [Катић Татјана, Амедоски Драгана, Караванџије нахије Петруш из Левча 1502. године, "Мeшовита грађа" 2017, t. 38, s. 7–25].
  62. Klaić Vjekoslav, Vlasi u Hrvatskoj tečajem 14. i 15. stoljeća, [w:] I. Mužić, Vlasi u starjoj hrvatskoj historiografiji, Split 2010.
  63. Koukoudis Asterios, The Vlachs: metropolis and diaspora, Thessaloniki 2003.
  64. Kulišić Špiro, O etnogenezi crnogoraca, Titograd, 1980.
  65. Lopašić Radoslav, Cetinski i lički vlasi, [w:] I. Mužić, Vlasi u starjoj hrvatskoj historiografiji, Split 2010.
  66. Lopašić Radoslav, Zakon za ličke vlahe od g. 1433, [w:] I. Mužić, Vlasi u starjoj hrvatskoj historiografiji, Split 2010.
  67. Luković Miloš, Transhumantní migrace pastevců v centrálních a západních oblastech Balkánu [w:] Tradiční agrární kultura v kontextu společenského vývojestřední Evropy a Balkánu, Brno 2012, s. 145–196, 250–251.
  68. Luković Miloš, Valašske pravo jako základ Valašske kolonizace ‒ komparace z valašským právem na Balkánĕ, [w:] Valašsko historie a kultura, red. Svetava Urbanová, Lumír Dokoupil, Jakub Ivánek, Peter Kadlec, Ostrava 2014, s. 131–137.
  69. Luković Miloš, Zakon Vlahom (“Ius Valachicum”) in the charters issued to Serbian medieval monasteries and kanuns regarding Vlachs in the early Ottoman Tax Registers (defters), "Balcanica Posnaniensia. Acta et studia" 2015, t. 22, nr 1, s. 29–46.
  70. Matkovski Aleksandar, Nomadskoto stočarstvo vo Makedonija od XIV do XIX vek, Skopje 1996 [Матковски Александар, Номадското сточарство во Македониjа од XIV до XIX век, Скопjе 1996].
  71. Meteş Ştefan, Emigrării româneşti din Transilvania în secolele XIII–XX, Bucureşti 1977, s. 46.
  72. Mirdita Zef, Vlasi starobalkanski narod (od povijesne pojave do danas), Zagreb 2009.
  73. Mužić Ivan, Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji, Split 2010.
  74. Oblast Brankovića. Opširni katastarski popis iz 1455 godine, red. Hamid Hadžibegić, Adem Handžić, Ešref Kovačević, Sarajevo 1972.
  75. Onciul Dimitrie, Scrieri istorice, red. A. Sacerdoţeanu, t. 1–2, Bucureşti 1968.
  76. Onciul Dimitrie, Teoria lui Rösler. Studii asupra stăruinţei Românilor în Dacia traiană, de A. D. Xenopol. Dare de seamă critică, Bucureşti 1885.
  77. Papahagi Valeriu, Aromâni moscopoleni şi comerţul veneţian în secolele al XVII-lea şi al XVIII-lea, Bucureşti 1935.
  78. Pavičić Stjepan, Starosjedilaštvo današnjeg hrvatskog naselja u Srednjoj i Sjevernoj Dalmaciji. Prilog k proučavanju porijekla Bunjevaca, [w:] I. Mužić, Vlasi u starjoj hrvatskoj historiografiji, Split 2010.
  79. Pintescu Florin, Românii din Transilvania la sfârşitul secolului XVI şi începutul secolului XVII, Suceava 2004.
  80. Popović Dušan Jovan, O Cincarima, Beograd 2008 [Поповић Д. J., О Цинцарима, Београд 2008].
  81. Rösler Robert, Romänische Studien. Untersuchungen zur älteren Geschichte Romäniens, Leipzig 1871.
  82. Šabanović Hazim, Krajište Isa-bega Ishakovića. Zbirni katastralni popis iz 1455 godine, Sarajevo 1964.
  83. Saramandu Nicolae, "Torna, torna Fratre" et la romanité orientale au VIme siècle, "Revue des Études Sud-Est Européennes" 2002, t. 40, s. 41–60.
  84. Šekularac Božidar, Tragovi Vlaha u Crnoj Gori, Şebeş 2012.
  85. Semkowicz Władysław, Materiały źródłowe do dziejów osadnictwa Górnej Orawy, t. 2, Zakopane 1939.
  86. Şişeştean Gheorghe, Românii, care s-au stîns. Valachii din Carpaţii Nordici şi românii din Ungaria, Cluj-Napoca 2012.
  87. Stabile Giovanni, Valacchi e Valacchie nella letteratura francese medievale, Roma 2010.
  88. Spinei Victor, Realităţii etnice şi politice în Moldova meridională în secolele X–XIII. Români şi turanici, Iaşi 1985.
  89. Szczotka Stanisław, Studia z dziejów prawa wołoskiego w Polsce, "Czasopismo prawno-historyczne" 1949, t. 2, s. 355–415.
  90. Trifon Nikola, Cincarii narod koji nestaje, Beograd 2010.
  91. Wace Alan John Bayard, Thompson Maurice Scott, Balkanski nomadi. Prikaz života i običaja Vlaha sa severnih Pinda, Pančevo 2009.
  92. Xenopol Alexandru Dumitru, Teoria lui Rösler. Studii asupra stăruinţei Românilor în Dacia traiană, Iaşi 1884.
  93. Xenopol Alexandru Dumitru, Une énigme historique. Les roumains au moyen âge, Paris 1885.