Vukovar as example of multiethnic and divided city

Main Article Content

Josip Jagodar

Abstract

Vukovar is the city in the East Croatia on the border with the Republic of Serbia. In the paper I attempt to show the development of the city, the composition of its population and the relationships between ethnic groups from establishing of Vukovar until the beginning of the Homeland war in 1991. The paper presents the history of the Croat majority and the minorities which were, and which are, present in the city: the Germans, Hungarians, Serbs, Rusyns, Ukrainians, Yews and the Slovaks. From the beginning Vukovar was a multicultural, multiethnic and multiconfessional city thanks to migrations which were present since its establishing, in which the Croats were the majority. After the WWI a large number of Serbs immigrated into this area. The political situation gave them benefits which earlier belonged to Germans and Hungarians. They gained power to rule the city. It became the source of constant tensions between the Serbian and Croatian population in the period of Yugoslavia (1918-1941) and during the WWII (1941-1944). Although the communist Yugoslav authorities were trying to pacify interethnic differences, the escalation of nationalisms brought about the siege and the capture of Vukovar in 1991 by the Serbian troops.

Downloads

Download data is not yet available.

Article Details

Section
Articles

References

  1. Publications
  2. Damjanović Dragan, Zvonik kalvinske crkve u Vukovaru iz 1910. godine, u: Građevinar, Vol.60, br. 5., Zagreb, 2008, str. 403-410.
  3. Enciklopedija likovnih umjetnosti, svezak 4, Naklada jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Zagreb, 1966.
  4. Horvat Vlado, Potrebica Filip, Uspon građanskog Vukovara 1850.-1918. godine, u: Vukovar; Vjekovni hrvatski grad na Dunavu, Nakladna kuća "Dr. Feletar", Zagreb, 1994., str. 182-198.
  5. Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, url:
  6. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65649, (pristupio 24.1.2014.)
  7. Jurčević Josip, Društveno-politički odnosi 1990./1991., u: Vukovar; Vjekovni hrvatski grad na Dunavu, Zagreb, 1994., str. 405-411.
  8. Karaman Igor, Promjene nacionalne strukture pod utjecajem dvaju svjetskih ratova, u: Vukovar; Vjekovni hrvatski grad na Dunavu, Nakladna kuća "Dr. Feletar", Zagreb, 1994., str. 311-321.
  9. Karaman Igor, Razvoj međunacionalnih odnosa vukovarskog stanovništva 1945/1948.-1991., u: Vukovar; Vjekovni hrvatski grad na Dunavu, Nakladna kuća "Dr. Feletar", Zagreb, 1994., str. 388-401.
  10. Kolar-Dimitrijević Mira, Potrebica Filip, Na slavonsko-srijemskom razmeđu 1918.-1945. godine, u: Vukovar; Vjekovni hrvatski grad na Dunavu, Nakladna kuća "Dr. Feletar", Zagreb, 1994., str. 238-254.
  11. Lazanin Sanja, Stanovništvo Vinkovaca i Vukovara u razdoblju njihova oblikovanja u urbane cjeline: kraj 18. i početak 19. stoljeća, u: Migracijske i etničke teme, Vol. 23, br. 3., Zagreb, 2007., str. 225-249.
  12. Mihaljević Vine, Uloge i značenje religije u stradavanju Vukovara '91. godine i u obnovi Vukovara u poslijeratnom razdoblju, u: National security and the future, Vol. 12., br. 4, Zagreb, 2011., str. 105-
  13. Pavičić Stjepan, Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji, Pretisak, Vinkovci, 1994.
  14. Sučić Stjepan, Značaj obrane Vukovara u stvaranju Hrvatske države, u: National security and the future, Vol. 12., br. 3, Zagreb, 2011., str. 11-69.
  15. Takač Gabrijel, Rusini i Ukrajinci vukovarskog kraja; u: Vukovar; Vjekovni hrvatski grad na Dunavu, Nakladna kuća "Dr. Feletar", Zagreb, 1994., str. 397-401.
  16. Vojna enciklopedija, svezak 10, drugo izdanje, Izdanje redakcije vojne povijesti, Beograd, 1975.
  17. Vukovar - ponos Hrvatske; prilozi iz povijesti, kulture i književnosti, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1995.
  18. Vukovarska komuna, Odbor za proslavu 20-godišnjice oslobođenja i Centar za kulturno-propagandni i informativni rad, Vukovar, 1965.
  19. Wertheimer-Baletić Alica, Stanovništvo Vukovara i vukovarskog kraja, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1993.
  20. Wertheimer-Baletić Alica, Akrap Anđelko, Razvoj stanovništva Vukovarsko-sriiemske županije s posebnim osvrtom na ekonomsku strukturu od 1971. do 2001., u: Društvena istraživanja, Vol. 17., br. 1-2 (93-94), Zagreb, 2008., str. 51-75.
  21. Žanić Mateo, Važnost rituala u poslijeratnom razdoblju: Primjer Vukovara, u: Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira=journal of interdisciplinary research on war and peace, Vol. 10, br. 1, Zagreb, 2007, str. 73-90.
  22. Žebec Ivana, Utjecaj češkog kapitala na razvoj Vukovara u razdoblju između dva svjetska rata, u: Društvena istraživanja, Vol. 17., br. 1-2 (93-94), Zagreb, 2008., str. 101-124.
  23. Židovske općine: url: http://www.cendo.hr/Opcine.aspx?id=30 (pristupio 19.1.2014.)
  24. Živatović-Kerže Zlata, Na podunavskom prometnom pravdu; Osvrt na gospodarki razvoj Vukovara u 19. i na početku 20. stoljeća, u: Društvena istraživanja, Vol. 17., br. 1-2 (93-94), Zagreb, 2008., str. 135-148.