Forgetting Strategies in (Re)structuring Collective Memory of Goranʼs Poem The Pit

Main Article Content

Miranda Levanat-Peričić

Abstract

Since the (re) structuring collective memory always implies particular political processes, in the case of Ivan Goran Kovačić and his narrative poem The Pit (Jama), the fundamental text of the Partisan canon of Croatian literature, it may be divided into two periods with a transitional watershed of the 90s (or the disintegration of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia) as a historical turning point. Post-Yugoslav revisionist processes of the memory of World War II, which then started, inevitably had to influence the “myth about Goran”, up to that time in the conventional memory constructed around three key points. The first was his leaving Zagreb, together with Vladimir Nazor, to join the Partisans; the second was the revelation of Ustasha crimes in the epic poem The Pit and third his death by a “chetnikʼs knife”, which he prophetically hinted at in his poem “My Tomb”. Furthermore, the critical reception of The Pit from its first edition takes place on two plans of expression – artistic (fine arts) and literary. These “two lives” of one epic poem had different destinies and also attached to themselves different memories including forgetting strategies of (re)structuring collective memory.

Downloads

Download data is not yet available.

Article Details

How to Cite
Levanat-Peričić, M. (2019). Forgetting Strategies in (Re)structuring Collective Memory of Goranʼs Poem The Pit. Poznańskie Studia Slawistyczne, (16), 159-174. https://doi.org/10.14746/pss.2019.16.9
Section
Między amnezją i anamnezą. Indywidualna pamięć historyczna wobec dominujących narracji

References

  1. Bekić-Vejzović, M., Duda, D., Farkaš, L., Juričić, D., Košutić-Brozović, N., Nemec, K., Perković, V., Skok, J., Šicel, M., Živny, M. (2006). Čitanka za 4. razred gimnazije. Šesto izdanje. Ed. D. Merkler. Zagreb: Školska knjiga.
  2. Brkljačić, M., Prlenda, S. (2006). Zašto pamćenje i sjećanje. In: Kultura pamćenja i historija. Ed. M. Brkljačić, S. Prlenda. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, pp. 9–18.
  3. Connerton, P. (2004). Kako se društva sjećaju. Zagreb: Antibarbarus.
  4. Connerton, P. (2008). Seven types of forgetting. “Memory Studies” no. 1, pp. 59–71. https://doi.org/10.1177/1750698007083889
  5. François, E. (2006). Velike pripovijesti i lomovi brana sjećanja. Sjećanje na Drugi svjetski rat između nacjonalizacije i univerzalizacije. In: Kultura pamćenja i historija. Ed. M. Brkljačić, S. Prlenda. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, pp. 219–237.
  6. Franičević, M. (1989). Jedanaesterac Goranove “Jame” u okviru hrvatske versifikacije XIX. I XX. stoljeća. In: Život i djelo Ivana Gorana Kovačića. Ed. A. Novaković. Zagreb: Globus, pp. 13–24.
  7. Garmaz, Ž. (2005). U Beogradu Goranova “Jama”, ordinal number 33. “Nedjeljni vjesnik”, 30th January, p. 3.
  8. Jelčić, D. (1997). Povijest hrvatske književnosti. Tisućljeće od Baščanske ploče do posmoderne. Zagreb: Naklada Pavičić.
  9. Juez Gálvez, F.J. (2015). Poema Jama Ivana Gorana Kovačića i njezina inačica na španjolskom jeziku (1951.). In: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta. Ed. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić, A. Meyer-Fraatz. Split – Zagreb: Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pp. 180 –196.
  10. Jurić, S. (2015). Žanrovski paradoksi u Goranovoj Jami. In: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta. Ed. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić, A. Meyer-Fraatz. Split – Zagreb: Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pp. 168–179.
  11. Karić, M. 2013. Recepcija Goranove Jame u likovnoj umjetnosti. In: Katalog izložbe “Sve Goranove Jame”. Ed. M. Maštrović. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, pp. 8–9.
  12. Lešić, Z. (1984). Ivan Goran Kovačić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
  13. Maroević, T. (1998). Vojin Bakić. Zagreb: Nakladni zavod Globus–SKD Prosvjeta.
  14. Miloradović, G.( 2012). Tri groba jednog pjesnika. Smrt Ivana Gorana Kovačića: činjenice, interpretacije, mit. In: Intelektualci i rat 1939. – 1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Ed. D. Roksandić, I. Cvijović Javo¬rina. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu – Plejada, pp. 25–42.
  15. Nazor, V. (1949). S partizanima. In: Partizanska knjiga. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske, pp. 9–227.
  16. Novaković, A. (ed.) (1989). Život i djelo Ivana Gorana Kovačića. Zagreb: Globus.
  17. Petrač, B. (2013). Ivan Goran Kovačić – uz 100. obljetnicu rođenja. “Književna Rijeka: časopis za književnost i književne prosudbe” no. 2, pp. 8–10.
  18. Piteša, A. (2013). Tajna veza slikara i pisca: Picassu se toliko svidjela Kovačićeva “Jama” da je za nju izradio bakrorez. “Jutarnji list”, 25.03.2013. http://www.jutarnji.hr/kultura/art/picassu-se-toliko-svidjela-kovaciceva-%E2%80%98jama%E2%80%99-da-je-za-nju-izradio-bakrorez/1205693/. 11.11.2016.
  19. Ristić, M. (1984). Jama. In: Z. Lešić, Ivan Goran Kovačić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pp. 133–135.
  20. Stamać, A. (1989). Tradicijski okvir “Jame”. In: Život i djelo Ivana Gorana Kovačića. Ed. A. Novaković. Zagreb: Globus, pp. 13–24.
  21. Sundhaussen, H. (2006). Jugoslavija i njezine države sljednice. Konstrukcija, destrukcija i nova konstrukcija “sjećanja” i mitova. In: Kultura pamćenja i historija. Ed. M. Brkljačić and S. Prlenda. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, pp. 239–284.
  22. Tenžera, M. (2000). “Viva La Muerte” je moj odgovor Tuđmanu! (Intervju s Edom Murtićem). “Internet Monitor” 15.07. http://www.monitor.hr/clanci/viva-la-muerte-je-moj-odgovor-tudmanu/8244/. 20.11.2016.
  23. Urem, M. (2013). Pjesnik koji je hrvatsku književnost uvrstio u planetarni kontekst. “Književna Rijeka: časopis za književnost i književne prosudbe” no. 2, pp. 11–17.