Keywords
Burgenland Croatian
language codification
Burgenland literary Croatian
How to Cite
Abstract
The paper concerns the formation of the Croatian ethnic community in the Austro-Hungarian region in the 16th century, the author tracks the development of the literary language of the Croats in western Hungary since the 1750s and monitors establishing contacts with the literary language and orthography changes in Croatia in the second half of the 19th century. It was explained how the expressions Burgenland (Gradišće), Burgenland Croats (Gradišćanski Hrvati) and Burgenland Croatian language (gradišćanskohrvatski jezik) came to use after the first world war. The codification of Burgenland Croatian literary language is shown in 3 periods: 1. between the two world to the present. The main codification works (dictionaries, grammar books and orthography) in Burgenland Coratian literary language published after 1980s have been mentioned.
References
Adamček J.,1995, Iseljavanje Hrvata u austrijsko-ugarski granični prostor, u: Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, ur. I. Kampuš, Zagreb, str. 13–30.
Balaž J., 1991, Hrvatski dialekt u Devinskom Novom Selu, Devinsko Novo Selo.
Bencsics N., Finka B., Šojat A., Vlasits J., Zvonarich S., 1982, Deutsch-burgenlandkroatisch-kroatisches Wörterbuch Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik, Eisenstadt–Zagreb.
Benčić N., 1972, Abriß der geschichtlichen Entwicklung der burgenländischkroatischen Schriftsprache, „Wiener slavistisches Jahrbuch” br. 17, str. 15–28.
Benčić N., 1995, Pismo i književnost, u: Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, ur. I. Kampuš, Zagreb, str. 218–276.
Benčić N., 1998, Književnost gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921., Zagreb.
Benčić N., 1998, Gradišćanski Hrvati, u: Hrvatski jezik, ur. M. Lončarić, Opole, str. 249–270.
Benčić N., 2006, Krivudanja gradišćanskohrvatskoga jezika u 20. stoljeću, u: Hrvatski jezik u XX. stoljeću, ur. M.Samardžija, I. Pranjković, Zagreb, str. 265–274.
Berlaković M., 1995, Mali pregled gramatike gradišćanskohrvatskoga i hrvatskoga jezika (usporedna gramatika), Großpetersdorf–Veliki Borištof.
Boranić D., 1921, Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb [2 1923., 3 1926., 4 1928. Ponovljeno 4. izdanje: Zagreb 1940].
Botík J. (ur.), 1999, Charvátska národnosť na Slovensku. História, onomastika, národopis, Bratislava.
Botík J., 2001, Slovenský Chorváti. Etnokultúrni vývin z ných pohľadu spoločenskovedných poznatkov, Bratislava.
Brabec I., 1973, Hrvatski govori u Gradišću, u: Gradišćanski Hrvati, ur. Z. Črnja, M. Valentić, N. Benčić, Zagreb, str. 61-90.
Breu J., 1970, Die Kroatensiedlung im Burgenland und in den anschließenden Gebieten, Wien.
Breu J., 1995, Prostorni opseg i posljedice za sliku naselja, u: Povijest i kultura gradiš-ćanskih Hrvata, ur. I. Kampuš, Zagreb, str. 43–104.
Csaplovics J., 1829, Croaten und Wenden in Ungarn. Etnographisch geschildert,Pressburg.
Črnja Z., Valentić M., Benčić N. (ur.), 1973, Gradišćanski Hrvati, Zagreb.
Duličenko A.D., 1976, O položaju suvremenog gradišćanskohrvatskog književnog jezika u Austriji, „Čakavska rič” god. VI, br. 1, str. 35–63.
Duličenko A.D., 1981, Slavjanskie literaturnye mikrojazyki (Voprossy formirovanija i razvitija), Tallin.
Duličenko A.D., 1994, Kleinschriftsprachen in der slawischen Sprachenwelt, „Zeitschrift für Slawistik” br. 39, str. 560–567.
Finka B., 1984, Gradišćanskohrvatska jezična kodifikacija u Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatskom rječniku, u: Gradišćanski Hrvati 1533.–1983. (zbornik), ur. B. Finka, str. 109–119, Zagreb.
Hadrovics L., 1974, Schrifttum und Sprache der burgenländischen Kroaten im 18. und 19. Jahrhundert, Budapest.
Hadrovics L., 1995, Povijest gradišćanskohrvatskoga književnog jezika, u: Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, ur. I. Kampuš, Zagreb, str. 465–485.
Hamm J., 1974, Položaj i značaj gradišćanskohrvatskog jezika unutar slavenske jezi-čne grupe, u: Symposion Croaticon. Gradišćanski Hrvati /Die Burgenländischen Kroaten, ur. F. Palkovits, „Publikacije” br. 1, str. 45–52.
Horvat I., 1940?, Kratak pravopis. Sastavio po dr. D. Boraniću i[gnac] h[orvat], S.l. [Šapirografirano].
Horvath Š., 1998, Rani gradišćanskohrvatsko-ugarski rječnik, „Gradišćanskohrvatske studije” br. 3, Željezno / Eisenstadt.
Ivšić S., 1937/1971, Hrvatska dijaspora u 16. stoljeću i jezik Hrvata Gradišćanaca. Priredio i dijelom obradio B. Finka, u: Izabrana djela iz slavenske akcentuacije– Gesammelte Schriften zum slavischen Akzent. Mit einer Einleitung sowie Berichtigungen und Ergänzungen des Verfassers herausgegeben von Christiaan Alphonsus van den Berk, „Slavische Propyläen” br. 96, München, str. 723–798.
Jembrih A., 1997, Na izvori gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti – Aus dem Werdegang der Spache und Literatur der Burgenlandkroaten, „Gradišćanskohrvatske studije” br. 1, Željezno / Eisenstadt.
Kampuš I. (ur.), 1995, Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, Zagreb.
Katičić R., 1983/1992, Lingvističke dimenzije jezičnoga položaja gradišćanskih Hrvata, u: Novi jezikoslovni ogledi. Drugo, dopunjeno izdanje, Zagreb, str. 158–164.
Kinda-Berlaković Z., 2011, Razvojni put književnog jezika gradišćanskih Hrvata doregionalnog hrvatskog standardnog jezika, „Croatica et Slavica Iadertina” br. 7, str. 377–387.
Kolarič R., 1973, Govor dveh slovenskih vasi ob Nežiderskom jezeru, „Južnoslovenski filolog” br. 30, str. 369–381.
Koschat H., 1978, Die čakavische Mundart von Baumgarten im Burgenland, Wien.
Kučerová K., 1998, Hrvati u srednjoj Europi, Zagreb [Prvo izdanje: Chorváty a Srbi v strednej Europe, Bratislava 1976].
Kurelac F., 1871, Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunskoj, Mošonjskoj i Želěznoj na Ugrih, Zagreb.
Lončarić M., Seedoch I. (izd.), 1991, Burgenländischkroatisch-kroatisch-deutsches Wörterbuch – Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik, Zagreb–Eisenstadt.
Maretić M., 1899, Gramatika hrvatskoga jezika za niže razrede srednjih škola, Zagreb [2 1901.] – Hrvatska ili srpska gramatika za srednje škole, Zagreb, 3 1906., 4 1913., 5 1918.
Neweklowsky G., 1978, Die kroatischen Dialekte des Burgenlandes und der angrenzenden Gebiete, Wien.
Neweklowsky G., 1989, Der kroatische Dialekt von Stinatz. Wörterbuch, Wien.
Neweklowsky G., 1995, Hrvatska narječja u Gradišću i susjednim krajevima, u: Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, ur. I. Kampuš, Zagreb, str. 431–464.
Neweklowsky G., 2008, Gradišćansko-hrvatski jezik kao sistem. Referat prilikom 25.obljetnice Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatskoga rječnika, Virtualni časopis ZIGH, 15.10.2014.
Neweklowsky G., 2010, Die Sprache der Burgenländer Kroaten – Jezik Gradišćanskih Hrvatov, „Gradišćanskohrvatske studije” br. 7.
Nyomárkay I., 1996, Sprachhistorisches Wörterbuch des Burgenlankroatischen mit einem rückläufigen Verzeichnis der Titelwörter, Eisenstadt–Budapest.
Nyomárkay I., Vig I., 2005, Rukopisne prodike iz Pannonhalme, Željezno / Eisenstadt.
Pálffi G., Pandžić M., Tobler F. (prir.), 1999, Ausgewählte Dokumente zur Migration der Burgenländischen Kroaten im 16. Jahrhundert, Eisenstadt / Željezno.
Palkovits E., 1987, Wortschatz des Burgenlandkroatischen. Schriften der Balkankomission. Linguistische Abteilung, Wien.
Pavličević D., 1994, Moravski Hrvati. Povijest – život – kultura, Zagreb.
Sučić I.L., 1973, Dijalekti i književnost Gradišćanskih Hrvata, u: Gradišćanski Hrvati, ur. Z. Črnja, M. Valentić, N. Benčić, Zagreb, str. 91–95.
Sučić I. (ur.), 2003, Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika, Željezno / Eisenstadt.
Su?i? I., 2008, Normiranje gradiš?anskohrvatskoga književnoga jezika u rje?niku, gramatiki i pravopisu, http://www.zigh.at/index.php?id=22&tx_ttnews[tt_news]=
&cHash=c7058763abce4f9cb98e701af5984c66,12.10.2014.
Sučić I. (ur.), 2009, Pravopis gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika, Eisenstadt.
Szuczich L., 2000, Das Burgenlandkroatische: Sprachwandel, Sprachverfall, Sprachverschiebung und Sprachassimilation, u: Sprachwandel in der Slavia. Die slavischen Sprachen an der Schwelle zum 21. Jahrhunderts, ur. L. Zybatow, Frankfurt,
str. 853–875.
Ščukanec A., 2011, Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću, Zagreb.
Ślęzak A., 2006, Burgenlandzcy Chorwaci i ich tradycje językowe, Bielsko-Biała.
Šojat A., 1980/1981, O jeziku i rječniku gradišćanskih Hrvata, „Rasprave Zavoda za jezik IFF” br. 6–7, str. 305–317.
Takač F., 2004, Rječnik sela Hrvatski Grob, Zagreb.
Tornow S., 1971, Die Herkunft der kroatischen Vlahen des südlichen Burgenlands, t. 39, Veröffentlichungen der Abteilung für slavischen Sprachen und Literaturen, Berlin.
Tornow S., 1989, Burgenländischkroatisches Dialekt-Wörterbuch. Die vlahischen Ortschaften, „Balkanologische Veröffentlichungen” br. 15, str. 409–414.
Tornow S., 2011, Burgenlandkroatische Dialekttexte, Wiesbaden.
Tyran K., 2010, Das klingenbacher handschriftliche Fragment – Klimpuški rukopisni fragment, „Gradišćanskohrvatske studije” br. 6, Trausdorf, str. 183–194.
Ujević M., 1934, Gradišćanski Hrvati, Zagreb.
Valentić M., 1970, Gradišćanski Hrvati od 16. stoljeća do danas, Zagreb.
Valentić M., 1973, Novija povijest gradišćanskih Hrvata, u: Gradišćanski Hrvati, ur. Z. Črnja, M. Valentić, N. Benčić, Zagreb, str. 15–39.
Vasilev Ch., 1966, Die heutige čakavische Schriftsprache der Burgenland-Kroaten, u: „Aufsätze zur slavischen Philologie” br. 8, str. 189–233.
Vážný V., 1925, O chorvátskem „kajkavskem” nářeči Horvátskeho Grobu. u: Podunajská dedina v Československu, ur. A. Vaclavík, Bratislava, str. 111–176.
Vážný V., 1927, Čakavske nářečí v slovenském Podunají, „Sbornik Filosofické fakulty Universitý Komenského” br. 47, str. 121–336.
Vince Z., 1978 (2 1990, 3 2002), Putovima hrvatskoga književnog jezika. Lingvističkokulturnopovijesni prikaz filoloških škola i njihovih izvora, Zagreb.
Vulić S., Petrović B., 1999, Govor Hrvatskoga Groba u Slovačkoj, Zagreb.
Weilguni W., 1983, Soziolinguistische Aspekte der burgenländisch-kroatischen Sprachsituation, „Wiener slavistisches Jahrbuch” br. 29, str. 105–111.
Weilguni W., 1984, Die Diskussion um die Standardsprache bei den Burgenländerkroaten. Sprachpolitische und kulturpolitische Tendenzen seit der Mitte des 19.
Jahrhunderts, dissertation, Wien.
License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NoDerivatives 4.0 International License.