Keywords
Bačka
ethnic group
ethnic identity
cultural identity
language usage
How to Cite
Abstract
Bunjevci from the region of Bačka are a deeply divided community: some of them believe they are a separate ethnic group with a distinct language, while others claim they are a subgroup of Croats and speak a Croatian dialect. The paper explains historical roots of the group’s divided ethnic consciousness and explores its consequences on the construction of their contemporary identities. First, the formation of Bunjevci as a pre-modern ethnicity in Dalmatia is discussed. It is followed by an account of historical experiences of those of them who later migrated to the Danube region in Hungary. The paper is concluded by a comparison between the Bunjevci’s two models of language regulation and politics of memory.
References
Andrić J., 1988, Nadimak „Rkać” (Rkač), „Etnološka tribina” nr 2, s. 43–58.
Bačić S., Bušić K., Vuković P., 2005, Bunjevci, w: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, red. S. Bačić, t. 4, Subotica, s. 46–70.
Bara M., 2006, Hrvatska seljačka stranka u narodnom preporodu bačkih Hrvata, „Pro tempore” nr 3, s. 59–75.
Čamprag D. (red.), 2007, Zbornik radova sa simpozijuma „O Bunjevcima”, Subotica.
Černelić M., 1995–1996, Comparable occurences in wedding customs of the Bunjevci and Romance language speaking inhabitants of the Balkan peninsula, „Studia
Ethnologica Croatica” nr 7–8, s. 181–192.
Černelić M., 2006, Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskome narodu, w: M. Černelić, Bunjevačke studije, Zagreb, s. 185–199.
Drugo mišljenje Mađarske akademije znanosti o inicijativi za priznavanje Bunjevaca kao posebne etničko-nacionalne manjine u Mađarskoj, 2011, przeł. Đ. Dragojlović, „Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata” nr 3, s. 275–307.
Erdeljanović J., 1930, O poreklu Bunjevaca, Beograd.
Gavrilović S., 2007, Srpsko-bunjevačka simbioza u Somboru od kraja XVII do sredine XVIII veka, w: Zbornik radova sa simpozijuma „O Bunjevcima”, red. D. Čamprag, S. Kujundžić-Ostojić, Subotica, s. 13–25.
Ivanić I., 1894, O Bunjevcima, Subotica.
Njegomir D., 2008, Dokumenti o nasilnoj hrvatizaciji Bunjevaca i Šokaca u Vojvodini posle Drugog svetskog rata, w: Etnolingvistička i istorijska istraživanja o Bunjevcima, red. M. Pižurica, S. Kujundžić-Ostojić, Subotica, s. 105–112.
Petrović D., 2007, Bački Bunjevci u svetlosti etnoistorijskih lingvističkih činjenica, w: Zbornik radova sa simpozijuma „O Bunjevcima”, red. D. Čamprag, S. Kujundžić-Ostojić, Subotica, s. 115–131.
Pižurica M., Kujundžić-Ostojić S., 2008, Etnolingvistička i istorijska istraživanja o Bunjevcima, Subotica.
Pranjković I., 2000, Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene, Zagreb.
Skenderović R. (red.), 2010, Identitet bačkih Hrvata, Zagreb–Subotica.
Skenderović R., 2011, The Franciscan monastery of St. Francis’s wounds in Buda – a cultural center for the Croats in Hungarian Danube region during the 18th century, „Review of Croatian History” nr 1, s. 235–250.
Šarić M., 2008, Bunjevci u ranome novom vijeku: postanak i razvoj jedne predmoderne etnije, w: Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim
Bunjevcima, t. 1, red. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Zagreb, s. 15–42.
Šarić M., 2010, Vlasi na tromeđi – suživot u sukobima u graničnim društvima i kulturama Morlakije (16.–17. stoljeće), (praca doktorska), Zagreb.
Todosijević B., 2002, Why Bunjevci did not become a nation?, „East Central Europe” nr 29, s. 59–72.
Vuković P., 2007,„Bunjevački jezik” – korijeni, varijeteti, perspektive, w: Jezik i identiteti, red. J. Granić, Zagreb–Split, s. 699–710.
Vuković P., 2010, Konstrukcija identiteta u bačkih Bunjevaca, w: Identitet bačkih Hrvata, red. R. Skenderović, Zagreb–Subotica, s. 263–289.
Vuković P., 2011, Dijalektalno pjesništvo u bačkih Bunjevaca, „Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata” nr 3, s. 167–184.
Vuković P., 2013, Veličina osujećenih – književna tradicija za bačke Bunjevce nehrvate, „Nova riječ” nr 1, s. 105–117.
Vuković P., 2014, Jezični program bačkih Bunjevaca nehrvata, w: Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu, red. M. Černelić, J. Grbić Jakopović, Zagreb (w druku).
Weaver E.B., 2011, Hungarian views of the Bunjevci in Habsburg times and the interwar period, „Balcanica” nr 42, s. 77–115.
http://www.seebiz.eu/nikolic-porucio-bunjevcima-niste-ni-hrvati-ni-srbi/ar-77197
http://bunjevackiprigled.wordpress.com
http://bunjevci.com/site/bunjevacki-jezik/kako-pisat-bunjevacki
http://www.bunjevci.net/knjizevnost
http://www.dshv.net/hrvatski/aktuelnosti/aktuelnosti180205.htm
License
Authors
The authors of the articles accepted for publication in the journal Poznańskie Studia Slawistyczne are obliged to fill up the contract for providing the journal free licence (along with sub-licence CC) to works. The contract should be also signed by the authors and sent back to the editorial board of the journal.
Under the terms of the contract, the authors of the texts published in the journal “Poznańskie Studia Slawistyczne” provide the University of Adam Mickiewicz in Poznań with a non-exclusive free licence and allow the aforementioned institution to use the sub-licence Creative Commons Attribution-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-ND 4.0).
The authors hold the copyright for their texts.
Users
The Internet users are eligible for using the works published in “Poznańskie Studia Slawistyczne” from 2015 under the following conditions:
- recognition of the authorship: the popularized work must contain information about the author, title, source (references to the original work, DOI) and licence.
- no derivative works may be created: the work must be preserved in its original form, the work’s translations or elaborations cannot be distributed without the author’s permission.
The copyright to the texts published before 2015 is reserved.
Other
The University of Adam Mickiewicz in Poznań holds the right for the entire journal (its segmentation, graphical form, title, cover design, logo, etc.).