Animal Real-Unreal in Traditional Conceptions of the World in Croatian Areas

Main Article Content

Lidija Bajuk

Abstract

Trying to interpret oneself and the other in the world, the traditional Man has established a real world and an otherworld. Specific herbal and animal attributes were ascribed to particular people who allegedly had the power to communicate between worldliness and transcendence. Also some human characteristics were linked with herbal and animal mediators. These attributes were folklorized as miraculous powers. Such supernatural beings from South Slavic traditional conceptionsof the world have been largely associated with the pre-Christian deities and their degradations, based on the observed real attributes of the vegetal and animal species. The interdisciplinary comparative way of treating South Slavic folklore real-unreal motifs through time and space in this article is its ethnological, animalistic and anthropological contribution.

Downloads

Download data is not yet available.

Article Details

How to Cite
Bajuk, L. (2021). Animal Real-Unreal in Traditional Conceptions of the World in Croatian Areas. Poznańskie Studia Slawistyczne, (20), 298-319. https://doi.org/10.14746/pss.2021.20.16
Section
Studia animalia: the image of animals in culture
Author Biography

Lidija Bajuk, Institute of Ethnology and Folklore Research

Received her PhD in Ethnology and Anthropology, until today has published about sixty expert and thirty scientific papers, also initiated thirty ethnoprojects and fifteen field researches. As one of the founders of the Croatian ethnomusic scene, she published seven ethnomusic albums, eleven books of poetry and stories, and recently also a scientific book. She was a coordinator, cosignatory, and film screenwriter of Međimurje folksongs on the UNESCO Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity and participated in some Croatian documentaries. After her first performances at Mayall and Baez concerts in ex-Yugoslavia, she has presented her art more than a thousand times. Her interests are traditional music, ethnography, mythology, ethnoastronomy and ethnographic film.

References

  1. Bajuk, L. (2020). Međimurska popevka. Zagreb: Naklada Ljevak.
  2. Balog, V. (2011). Hrvatska bajoslovlja. Zagreb: AGM.
  3. Barešin, S. (2013). Mora kao nadnaravno biće tradicijske kulture. “Ethnologica dalmatica” no. 20, pp. 39–68.
  4. Belaj, V. (2007). Hod kroz godinu. Pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskoga svjetonazora. Zagreb: Golden marketing.
  5. Bošković-Stulli, M. (1962). Sižei narodnih bajki u hrvatskosrpskim epskim pjesmama. “Narodna umjetnost” vol. 1, no. 1, pp. 15–36.
  6. Čulinović-Konstantinović, V. (1998). Životinje u narodnim vjerovanjima. In: Kulturna animalistika. Ur. N. Cambi, N. Visković. Split: Književni krug, pp. 158–183.
  7. Davies, O. (2003). The Nightmare Experience, Sleep Paralysis, and Witchcraft Accusations. “Folklore” no. 114, pp. 181–203. https://doi.org/10.1080/0015587032 000104211.
  8. Deleuze, G., Guattari, F. (1987). A Thousand Plateaus: Capitalism and Schizophrenia.
  9. Trans. B. Massumi. Minneapolis: University of Minnesota Press. Delić Peršen, M. (2009). U vilinskom kolu. Imotski: Ogranak Matice hrvatske.
  10. Devereux, G. (1990). Bauba, mitska vulva. Prev. R. Zdjelar. Zagreb: August Cesarec. Dronjić M.,
  11. Šimunović R. (2010). Fantastična bića Lovinačkog kraja. “Senjski zbornik” no. 37, pp. 297–322.
  12. Dunayer, J. (2009). Specizam: diskriminacija na osnovi vrste. Prev. Z. Čiča. Čakovec– Zagreb: Dvostruka duga–Institut za etnologiju i folkloristiku.
  13. Facchinetti, D. A. (2005). O istarskim Slavenima. Labin: Mathias Flacius.
  14. Filipi, G. (1996). Istarska ornitonimija: djetlovke. “Folia onomastica Croatica” no. 5, pp. 17–29.
  15. Filipi, G. (2009). Struktura i stratifikacija istrorumunjskoga leksika. “Croatica et Slavica Iadertina” no. 5, pp. 169–195. https://doi.org/10.15291/csi.645.
  16. Furčić, I. (1988). Narodno stvaralaštvo šibenskog područja III (mjesta u šibenskom zaleđu). Šibenik: Muzej grada Šibenika.
  17. Gavazzi, M. (1991). Godina dana hrvatskih narodnih običaja. Zagreb: Hrvatski sabor kulture.
  18. Golež-Kaučič, M. (2018). Slovenska ljudska balada. Ljubljana: Založba Znanstvenoraziskovalnog centra–ZRC Slovenske akademije znanosti in umetnosti.
  19. Grbić, J. (2001). O nadnaravnome. In: Hrvatska tradicijska kultura na razmeđi svjetova i epoha. Ur. Z. Vitez, A. Muraj, Zagreb: Barbat–Galerija Klovićevi dvori–Institut za etnologiju i folkloristiku, pp. 469–481.
  20. Grbić, J. (2007). Dekodiranje ovozemaljskog čina: vjerovanja o životinjama u hrvatskoj etnografiji. In: Kulturni bestijarij. Ur. S. Marjanić, A. Zaradija-Kiš. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada–Institut za etnologiju i folkloristiku, pp. 217–237.
  21. Hirc, D. (1896). Što priča naš narod o nekim životinjama. “Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena” vol. 1, pp. 1–26.
  22. Ivančan, I. (1982). Narodni plesovi Dalmacije 3. Zagreb: Prosvjetni sabor Hrvatske. Ivančič-Kutin, B. (2018). Krivopete: divje žene z nazaj zasukanimi stopali v slovenski folklori. Ljubljana: Založba Znanstvenoraziskovalnog centra–ZRC Slovenske akademije znanosti in umetnosti. https://doi.org/10.3986/9789610503767.
  23. Katičić, R. (2008). Božanski boj. Zagreb–Mošćenička Draga: Ibis grafika–Matica hrvatska–Katedra Čakavskog sabora Općine Mošćenićka Draga.
  24. Kipre, I. (2014). U stabru ti ljuti zmaje, u granam’ ti soko sivi. Tragom pretkršćanskih elemenata u tradicijskoj kulturi dubrovačke okolice. Dubrovnik: Dubrovački muzeji.
  25. Visković, N. (1996). Životinja i čovjek. Prilog kulturnoj zoologiji. Split: Književni krug.
  26. Visković, N. (2007). Jezik i životinja. In: Kulturni bestijarij. Ur. S. Marjanić, A. Zaradija-Kiš, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada–Institut za etnologiju i folkloristiku, pp. 355–368.
  27. Visković, N. (2009). Kulturna zoologija: Što je životinja čovjeku i što je čovjek životinji. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  28. Vnuk, Ž. (1987). Đavolji kukac (podravski zapis). Putopisi po kajkavskim krajevima. “Kaj” no. IV–V, pp. 117–120.
  29. Vrkić, J. (1995). Rječnik mitskih bića u Hrvata. In: Hrvatske predaje. Zagreb: Glagol, 423–461.
  30. Vuković, S. 2002. Fitonimija i zoonimija Selaca – Biljni i životinjski nazivi u Selcima na otoku Braču. “Čakavska rič” vol. XXX, no.1–2, pp. 475–502.
  31. Zorica, Ž. (1999). Fantastični bestijarij Roskildea. Zagreb: Niska.
  32. Иванов, В. В., Топоров, В. Н. (1974). Исследования в области славянских древностей. Mocквa: Издательство Наука.
  33. Раденковић, Љ. (1996). Симболика света у народној магији Јужних Словена. Ниш–Београд: Просвета–Балканолошки институт Српске академије наука и уметности.
  34. [Ivanov, V. V., Toporov, V. N. (1974). Isledovanija v oblasti slavjanskih drevnostej. Moskva: Izdateljstvo Nauka.
  35. Radenković, Lj. (1996). Simbolika sveta u narodnoj magiji Južnih Slovena. Niš–Beograd: Prosveta–Balkanološki Institut Srpske Akademije Nauka i Umetnosti].
  36. Anzotika. Kult Velike Majke. bassania.org. https://www.bassania.org/kult-velike-majke.html. 1.12.2020.
  37. Car, M. (2020). Iz Turopolja su, mogu letjeti, upravljati munjama, pretvoriti se u prasca i nastaju iz žira. “Večernji list”. https://www.vecernji.hr/kultura/iz-turopolja-sumogu-letjeti-upravljati-munjama-pretvoriti-se-u-prasca-i-nastaju-iz-zira-1394568. 1.10.2020.
  38. Everton, D. (ed). (2018). Mythical Beasts (TV series). London: Windfall Films.
  39. Riba-Knez. (2007). PULA-online.com. http://www.pula-online.com/article.php?id=1321. 10.10.2020.
  40. Romić, M. (2019). Zmija mladoženja. “Južnoslavenska književnost i kulturni prostor Balkana”. https://www.izdajica.com/2019/07/13/zmija-mladozenja/. 1.12.2020.
  41. Rousseau, J. J. Hrvatska enciklopedija. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53500, 10.10.2020.