A Donkey and His Voice in the Poetry of Zvane Črnja

Main Article Content

Evelina Rudan

Abstract

A donkey is an animal that can be found in linguistic, literary, and cultural-anthropological works. However, this work analyses the symbolism of the animals that appear in the Chakavian poetry by Zvane Črnja, Croatian poet, opinion journalist and cultural historian. It specifically focuses on the character of donkey (or tovar) in that poetry, as well as the poetic effect of the place that the motif or the subject of donkey occupies in Črnja’s poems. In his poetry, the donkey represents, at least toan extent, a signum or a symbol of the rebellion of those who are oppressed, invisible or marginalized due to their language, their culture or their social status. It is a symbol of all of those who perceive their marginalism as the cause for uprising or newly awakened self-awareness, and which, in part, fits into the pattern of the Mediterranean cultural codex, due to its humoristic aspect.

Downloads

Download data is not yet available.

Article Details

How to Cite
Rudan, E. (2021). A Donkey and His Voice in the Poetry of Zvane Črnja. Poznańskie Studia Slawistyczne, (21), 165-187. https://doi.org/10.14746/pss.2021.21.9
Section
Studia animalia: the image of animals in literature
Author Biography

Evelina Rudan, University of Zagreb

Associate professor at the Department of Croatian language and literature of the Faculty of Humanities and Social Sciences. Her fields of interest include the performance and context of the oral genres, as well as the intertextual and intermedial relations between the oral and written literature. In 2017, she received the Faculty of Humanities and Social Sciences Award for her scientific book titled Vile s Učke. Žanr, kontekst, izvedba i nadnaravna bića usmenih predaja (Fairies from the mountain Učka: genre, context, performance and the supernatural beings of belief legends), 2016. She has published 6 collections of poetry; for her latest one, titled Smiljko i ja si mahnemo, 2020, she was awarded the Fran Galović Award, Ivan Goran Kovačić Award, the Award of the Croatian Academy of Science and Arts, as well as Tin Ujević Award and Drago Gervais Award.

References

  1. Bahtin, M. (1978). Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd: Nolit.
  2. Biletić, B. (2001). Bartuljska jabuka. Ogledi o književnom djelu Zvane Črnje. Buzet– Žminj: Reprezent, Čakavski sabor.
  3. Blagonić, S. (2009) Prilog etnohistoriji (sub)etničkih skupina Vlaha i Bezaka u Istri. „Problemi sjevernog Jadrana” br 9, str. 101–131.
  4. Blagonić, S. (2013). Od Vlaha do Hrvata. Austrijsko-mletačka politička dihotomija i etnodiferencijski procesi u Istri. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  5. Bostjančić, I., Črnja, Z. (1940). Istrijanska zemlja. Zagreb: Istarska naklada.
  6. Bourdieu, P. (1992). Što znači govoriti. Ekonomija jezičnih razmjena. Zagreb: Naprijed.
  7. Bratulić, J. (1981). Zvane Črnja. U: Z. Črnja. Sabrane pjesme. Prir. J. Bratulić. Pula– Rijeka: Čakavski sabor et. al., str. 7–16.
  8. Bratulić, J. (1977). Bezak kao Sancho Pansa. Zvane Črnja „Bezak na tovare” „Oko” br 138, str. 14.
  9. Brnčić, J. (2007). Životinje u Bibliji i biblijskoj duhovnosti. U: Kulturni bestijarij. Ur. S. Marjanić, A. Zaradija-Kiš. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, str. 53–83.
  10. Črnja, Z. (prir.) (1961). Zvijezde bez maske. Zagreb: Epoha. Črnja, Z. (1962). Filmska umjetnost. Zagreb: Školska knjiga.
  11. Črnja, Z. (1965). Kulturna historija Hrvatske. Zagreb: Epoha.
  12. Črnja, Z. (1966). Žminjski libar va viersah hrvackeh složen. Rijeka–Pula: Pododbor Matice Hrvatske u Rijeci i Puli.
  13. Črnja, Z., Mihovilović, I. (1969). Korablja začinjavaca u versih hrvacki složena, vitjem opkićena po zakonu dobrih poet, antologija čakavske poezije. Rijeka: Dometi.
  14. Črnja, Z. (1971). Hrvatski Don Kihoti. Rijeka: „Otokar Keršovani”.
  15. Črnja, Z. (1976). Bezak na tovare. Zagreb: Mladost.
  16. Črnja, Z. (1978). Pogled iz provincije. Pula: Čakavski sabor.
  17. Črnja, Z. (1981) Sabrane pjesme. Prir. J. Bratulić. Pula–Rijeka: Čakavski sabor et. al.
  18. Črnja, Z. (1983). Sukobi oko Krleže. Sarajevo–Zagreb: Oslobođenje–Mladost.
  19. Črnja, Z. (1988a). Na poligonu. Opatija: „Otokar Keršovani”.
  20. Črnja, Z. (1988b). One dvi naranče. Opatija: „Otokar Keršovani”.
  21. Črnja, Z. (1988c). Zašto si tužan Clovio. Opatija: „Otokar Keršovani”.
  22. Dukić, D., Blažević, Z., Plejić Poje, L. i Brković, I. Prir. i prev. (2009). Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju. Zagreb. Srednja Europa.
  23. Fališevac, D. (2000). O malim stvarima u književnosti, pa i o tovarima. U: Umijeće interpretacije. Zbornik radova u čast Ive Frangeša. Ur. D. Fališevac, K. Nemec. Zagreb: Matica hrvatska, str. 111–123.
  24. Franičević, M. (1971). Nova čakavska versifikacija. „Rad JAZU” br 361, str. 5–28.
  25. Kalsbeek. J. (1998). The Chakavian Dialect of Orbanići near Žminj in Istria. Amsterdam-Atlanta: Studies in Slavic and General Linguistics.
  26. Hansen-Kokoruš, R. (2006). Magarac i konj u svjetlu njihovih frazeoloških osobina (na materijalu ruskoga, hrvatskoga i njemačkoga jezika). „Filologija” br 27, str. 43–52.
  27. Levanat-Peričić, M. (2010) Književno breme „našega” tovara. „Croatica et Slavica Iadertina”, str. 271–286.
  28. Marjanić, S., Zaradija Kiš, A. Ur. (2007). Kulturni bestijarij, dio 1. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska sveučilišna naklada.
  29. Marjanić, S., Zaradija Kiš, A. Ur. (2007). Kulturni bestijarij. Dio 2. Književna životinja. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska sveučilišna naklada.
  30. Oraić-Tolić, D. (1990). Teorija citatnosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. Periš, Ž. (2020). Mladenka kostonoga. Zagreb: Oceanmore.
  31. Rudan. E. (2007). Regionalni identitet u čakavskom pjesništvu Istre 20. i 21. stoljeća (ili od „sirotice” do „krasotice”). U: Polska i Chorwacja w Europie Środkowej. Ur. P. Żurek. Bielsko-Biała: Wydział humanistyczno-Społeczny ATH. http://stilistika.org/stiloteka/rasprave/603-regionalni-identitet-u-cakavskom-pjesnistvu-istre-20-i-21-stoljeca-ili-od-sirotice-do-krasotice.
  32. Stojević, M. (1987). Čakavsko pjesništvo XX. Stoljeća. Antologija.Studija. Rijeka: Izdavački centar Rijeka.
  33. Stojević, M. (1989). Črk(nja) o Črnji. (Neke značajke pjesništva Zvana Črnje). „Istra” br 27, 1–2, str. 74–82.
  34. Strčić, M. (1984). Krležijansko-bezjačka pobuna Zvane Črnje. „Istra” br 11, str. 117– 138.
  35. Strčić, M. (1990). Zavičajno i univerzalno – djelo Zvana Črnje. „Dometi” br 23/12, str. 5–26.
  36. Vidović-Bolt, I. (2011). Životinjski svijet u hrvatskoj i poljskoj frazeologiji. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  37. Vidović-Bolt, I., Szerszunowicz, J. (2014). Językowo-kulturowy obraz osła w języku chorwackim i polskim. U: Stałość izmienność w językach i kulturach świata. Księga jubileuszowa 39. dedykowana Profesor Ewie Komorowskiej z okazji 30-lecia pracy naukowej, tom 1. Ur. D. Dziadosz, A. Krzanowska, A. Szlachta. Szczecin: Volumina.pl,. str. 481–499.
  38. Vidović-Bolt, I., Barčot, B., Fink-Arsovski, Ž., Kovačević, B., Vasung, A. (2017). Rječnik hrvatskih animalističkih frazema. Zagreb: Školska knjiga.
  39. Visković, N. (1996). Životinja i čovjek. Prilog kulturnoj zoologiji. Split: Književni krug. Visković, N. (2009). Kulturna zoologija. Što ej životinja čovjeku i što je čovjek životinji. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  40. Vuković, M. (2013). Magare gre u raj. Izbor priča, poslovica, aforizama i pjesama o tovaru. Split: Naklada Bošković.