Abstract
The famous Polish Slavist Joanna Rapacka published three studies on Marko Marulić. After they came out as separate publications, she collected them under the title Fragmenti o Maruliću (Fragments on Marulić). Rapacka refers to Marko Marulić extensively in several other works, such as the articles in her Leksykon tradycji chorwackich (Lexicon of Croatian Traditions) or in synthesizing studies on the formation of the modern Croatian nation and on regionalism in pre-modern Croatian literary culture. Her views of Marulić are worth citing and examining for two reasons: because they can still be relevant for the understanding of Marulić’s literary works and because in present-day Croatian studies they have not had the appreciation they deserve. Rapacka groups Marulić, and particularly the vernacular part of his opus, closely together with the poetics of the European literary Middle Ages, while Croatian literary historiography has in the last few decades exerted great efforts to “demedievalize” Marulić. When one reads the writings of Rapacka carefully, it becomes clear that she sees him as the first great author of medieval Croatian literature.
References
Bogdan, T. (2002). Marulić i petrarkizam. “Colloquia Maruliana”, noXI, pp. 377–385.
Bogdan, T. (2012). Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća. Zagreb: Disput.
Bogdan, T. (2017). Mudri čatnik – religiozni i literarni diskurz u Vili Slovinki. in: T. Bogdan. Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti. Zagreb: Matica hrvatska, pp. 251–278.
Bogdan, T. (2018a). Obrana uzaludnih napora – Joanna Rapacka i proučavanje hrvatske književne povijesti. in: Poljsko-hrvatske veze kroz stoljeća. Povijest, kultura, književnost. ed. M. Czerwiński and D. Agičić. Zagreb: Srednja Europa, pp. 41–50.
Bogdan, T. (2018b). Obrona wysiłków daremnych – Joanna Rapacka i badania historii literatury chorwackiej. “Poznańskie Studia Slawistyczne”, no 14, pp. 315–327.
Bogdan, T. (2022). Hitro kićenje – Marulićevi začinjavci i Dante. “Colloquia Maruliana”, no XXXI, pp. 7–36.
Bogišić, R. (1991). Marko Marulić na početku. in: R. Bogišić. Tisuću života, jedan put. Književne studije i eseji. Rijeka: Izdavački centar Rijeka, pp. 37–51.
Božićević, F. (2007). Život Marka Marulića Splićanina. ed. and trans. B. Lučin. Split: Književni krug Split – Marulianum.
Bratulić, J. (1990a). Marko Marulić i tradicija. in: J. Bratulić. Sjaj baštine. Rasprave ičlanci o hrvatskoj dopreporodnoj književnosti. Split: Književni krug, pp. 125–133.
Bratulić, J. (1990b). Najstarija hrvatska poezija izačinjavci. in: J. Bratulić. Sjaj baštine. Rasprave i članci o hrvatskoj dopreporodnoj književnosti. Split: Književni krug, pp. 57–69.
Fališevac, D. (1989a). Marulićeva šaljivo-satirična poezija. in: D. Fališevac. Stari pisci hrvatski i njihove poetike. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, pp. 57–70.
Fališevac, D. (1989b). Rodovske ižanrovske odrednice Marulićeva Poklada i Korizme. in: D. Fališevac. Stari pisci hrvatski i njihove poetike. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, pp. 71–86.
Fališevac, D. (2001). Vrstovni sastav Marulićeve hrvatske lirike. “Colloquia Maruliana”, no X, pp. 315–335.
Fancev, F. (1937). Starija hrvatska književnost u današnjim srednjoškolskim udžbenicima. “Hrvatska revija”, vol. 10, no 11, pp. 589–603.
Fisković, C. (1978). Prilog životopisu Marka Marulića Pečenića. in: C. Fisković. Baština starih hrvatskih pisaca. Split: Čakavski sabor, pp. 64–87.
Hempfer, K. W. (1991). Intertextualität, Systemreferenz und Strukturwandel: die Pluralisierung des erotischen Diskurses in der italienischen und französischen RenaissanceLyrik (Ariost, Bembo, Du Bellay, Ronsard). in: Modelle des literarischen Strukturwandels. ed. M. Titzmann. Tübingen: Max Niemeyer, pp. 7–43. DOI: https://doi.org/10.1515/9783110933390.7
Hempfer, K. W. (1993). Probleme traditioneller Bestimmungen des Renaissancebegriffs und die epistemologische “Wende”. in: Renaissance. Diskursstrukturen und epistemologische Voraussetzungen. Literatur – Philosophie – Bildende Kunst. ed.K. W. Hempfer. Stuttgart: Franz Steiner, pp. 9–45.
Hempfer, K. W. (2001). Zum Verhältnis von Diskurs und Subjekt: von Bembo zu Petrarca. in: Über die Schwierigkeiten, (s)ich zu sagen. Horizonte literarischer Subjektkonstitution. ed. W.Wehle. Frankfurt am Main: Vittorio Klostermann, pp. 59–81.
Hempfer, K. W. (2009). Zur Enthierarchisierung von “religiösem” und “literarischem” Diskurs in der italienischen Renaissance. in: Literarische und religiöse Kommunikation in Mittelalter und Früher Neuzeit. ed. P. Strohschneider. Berlin and New York: Walter de Gruyter, pp. 183–221.
Kasandrić, P. (1901). Marko Marulić. Život i djela. in: M. Marulić. Judita. ed. M.Kušar. Zagreb: Matica hrvatska, pp. XI–LXXI.
Kolumbić, N. (2005). Marko Marulić na prijelazu iz srednjega vijeka u renesansu. in: N.Kolumbić. Poticaji i nadahuća. Studije i eseji iz starije hrvatske književnosti. Zagreb: Dom i svijet, pp. 43–66.
Kombol, M. (1945). Poviest hrvatske književnosti do narodnog preporoda. Zagreb: Matica hrvatska.
Kombol, M. (1950). O Marku Maruliću. in: M. Marulić. Judita. ed.V. Štefanić. Zagreb: Zora, pp. 7–22.
Lučin, B. (1997). Studia humanitatis u Marulićevoj knjižnici. “Colloquia Maruliana”, no VI, pp. 169–203.
Lučin, B. (1999). Kojoj književnoj vrsti pripadaju Dobri nauci?. “Colloquia Maruliana”, no VIII, pp. 65–80.
Lučin, B. (2018). Predgovor. in: M. Marulić. Hrvatski stihovi i proza. ed. B. Lučin. Zagreb: Matica hrvatska, pp. 9–67.
Lučin, B. (2021). Predgovor. in: M. Marulić. Judita. ed. B. Lučin. Zagreb and Split: Matica hrvatska – Književni krug Split – Marulianum, pp. 5–28.
Marulić, M. (1992). Sedam pisama. trans. M. Milošević and B. Glavičić. “Colloquia Maruliana”, no I, pp. 33–53.
Marulić, M. (2000). Antologija. Izbor iz poezije i proze. ed. M. Tomasović. Zagreb: Konzor.
Marulić, M. (2005). Latinski stihovi. ed. and trans. D. Novaković and B. Lučin. Split: Književni krug.
Marulić, M. (2018). Hrvatski stihovi i proza. ed. B. Lučin. Zagreb: Matica hrvatska.
Marulić, M. (2021). Judita. ed. B. Lučin. Zagreb and Split: Matica hrvatska – Književni krug Split – Marulianum.
Medini, M. (1902). Povjest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku. Zagreb: Matica hrvatska. Milčetić, I. (1903). O Marku Maruliću s karakteristikom hrvatskog pjesničtva prije i poslije Marulića.in: Ljetopis Društva hrvatskih književnika u Zagrebu za godine 1900–1903. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, pp. 33–45.
Novaković, D. (1997). Dva nepoznata Marulićeva rukopisa uVelikoj Britaniji: MS. ADD. A. 25 u oxfordskoj Bodleiani i Hunter 334 u Sveučilišnoj knjižnici u Glasgowu. “Colloquia Maruliana”, no VI, pp. 5–31.
Novaković, D. (1999a). Božićević i Marulić: jesmo li se prerano odrekli važnoga svjedoka?. “Colloquia Maruliana”, no VIII, pp. 47–64.
Novaković, D. (1999b). Marulićevi glasgowski stihovi. in: M. Marulić. Glasgowski stihovi. ed. and trans. D. Novaković. Zagreb: Matica hrvatska, pp. 253–270.
Novaković, D. (2005). S onu stranu Davidijade: Marulićeve kraće latinske pjesme. in: M. Marulić. Latinski stihovi. ed. and trans. D. Novaković and B. Lučin. Split: Književni krug, pp. 43–80.
Rapacka, J. (1998a). Fragmenti o Maruliću. in: J.Rapacka. Zaljubljeni u vilu. Studije o hrvatskoj književnosti i kulturi. Split: Književni krug, pp. 23–43.
Rapacka, J. (1998b). Uloga regionalizma u hrvatskoj kulturi. in: J.Rapacka. Zaljubljeni u vilu. Studije o hrvatskoj književnosti i kulturi. trans. D. Blažina. Split: Književni krug, pp. 191–199.
Rapacka, J. (2001). Fragmenty o Maruliciu, “Pamiętnik Słowiański”, no LI, pp. 5–28.
Rapacka, J. (2002a). Leksikon hrvatskih tradicija. trans. D. Blažina. Zagreb: Matica hrvatska.
Rapacka, J. (2002b). Śródziemnomorze. Europa Środkowa. Bałkany. Studia z literatur południowosłowiańskich. ed. M. Dąbrowska-Partyka. Kraków: Universitas.
Rapacka, J. (2003). Uloga latinskog jezika u regionalnim sustavima i općenacionalnom sustavu hrvatske kulture. in: Hrvatska književna baština, vol. 2. ed. D. Fališevac, J. Lisac and D. Novaković. trans. I.Vidović-Bolt. Zagreb: Ex Libris, pp. 373–394.
Regn, G. (2004). Aufbruch zur Neuzeit: Francesco Petrarca 1304–1374. in: Francesco Petrarca 1304–1374. Werk und Wirkung im Spiegel der Biblioteca Petrarchesca Reiner Speck. ed.R. Speck and F. Neumann. Köln: DuMont, pp. 33–77.
Tomasović, M. (1999). Marko Marulić Marul. Monografija. Zagreb and Split: Erasmus naklada – Književni krug Split – Marulianum – Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Tomasović, M. (2005). Mihovil Kombol 1883. – 1955. (monografija o opusu). Zagreb: Disput.
Vodnik, B. (1913). Povijest hrvatske književnosti. Knjiga I. Od humanizma do potkraj XVIII. Stoljeća. Zagreb: Matica hrvatska.
License
Copyright (c) 2024 Tomislav Bogdan
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.