Abstract
The paper discusses the role and the importance of the “Biser” magazine as a medium of the idea of education among Bosnian Muslims with its progressive values and emancipatory concept. We will describe the socio-political circumstances caused by the occupation of Bosnia and Herzegovina by Austria-Hungary in 1878, its annexation in 1908 and the situation of Muslims in this new reality. We also identify the most important institutions as tools for the education of Bosnian Muslims. So too are the conditions of the creation of the “Biser” magazine, its significant assumptions and goals. Main attention was paid to the presented religious values and dogmas of Islam and their impact on the emancipation of the Bosnian community. We conclude that this magazine has great merits for Bosnian Muslims, both in spreading awareness of the importance of education among them, promoting the ideas of enlightenment, progressive values and modernization, as well as emancipation.
References
Azm-zade Refik-beg (1912/1913). Panislamizam i Evropa. Prev. A. Rašidkadić. „Biser”, nr 1, s. 3–4.
Hadžiosmanović, L. (2001). Uloga Bisera u kulturno-prosvjetnom uzdizanju Muslimana. „Anali Gazi Husrev-begove biblioteke”, nr 19–20, s. 237–242.
Hadžiosmanović, L. (2004). Uloga i značaj „Muslimanke biblioteke Muhamed Bakir Kalajdžić”. „Bosniaca – časopis Nacionalne i univerzetske biblioteke Bosne i Hercegovine”, nr 9–10, s. 61–63.
Jawoszek, A. (2018). Oświecenie. W: Leksykon idei wędrownych na słowiańskich Bałkanach, XVIII–XXI wiek. Tom 1. Oświecenie, religia, racjonalizm. Red. G. Szwat-Gyłybowa, Warszawa: Instytut Slawistyki Polskiej Akademii Nauk, s. 19–26.
Kasumović, A. (2023). Pomiędzy Wschodem a Zachodem. Muzułmańscy intelektualiści w pogoni za modelem emancypowanej muzułmanki na początku XX wieku. Przeł. T.J. Lis „Zeszyty Naukowe Uniwersytetu Jagiellońskiego. Prace Historyczne”, nr 150, z. 2, s. 219–241. DOI: https://doi.org/10.4467/20844069PH.23.014.17951
Kemura, I. (2001). Muslimanska kulturno prosvjetna društva. „Anali Gazi Husrev-begove biblioteke”, nr 19–20, s. 227–236.
Kodrić, S. (2018). Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme). Sarajevo: Slavistički komitet.
Kodrić, S. (2019). Studia o literaturze Bośni i Hercegowiny. Globalne w lokalnym. Przeł. M. Połczyńska, M. Jankowska. Poznań: Wydawnictwo Naukowe UAM.
Lešić, Z. (1990). Pripovjedačka Bosna I. Konstruiranje žanra. Sarajevo: Insititut za književnost Svjetlost.
Lis, T.J. (2018). Polonica w czasopiśmiennictwie Bośni i Hercegowiny w okresie austro-węgierskim (1878–1918). „Studia lexicographica”, nr. 22, s. 47–62.
Malcolm, N. (2011). Bosna. Kratka povijest. Prev. Z. Crnković. Sarajevo: Buybook.
Memija, E., Hadžiosmanović, L. (1998). Biser. Književno historijska monografija i bibliografija. Sarajevo: Nacionalna i univerzetska biblioteka Bosne i Hercegovine.
Razija (1913/1914). O ženskom pitanju. „Biser”, nr 17–18, 282.
Rizivanbegović, F. (2001). „Anali Gazi Husrev-begove biblioteke”, nr 19–20, s. 343–348.
Rizvić, M. (1980). Bosanskohercegovačke književne studije. Sarajevo: „Veselin Maleša”.
Rizvić, M. (1990). Bosansko-muslimanska književnost u doba preporoda (1887–1918). Sarajevo: Mešihat Islamske zajednice – El Kalem.
Rizvić, M. (2001). Doba preporoda kao prelomno u bosansko-muslimanskoj književnosti i kulturi. „Anali Gazi Husrev-begove biblioteke”, nr 19–20, s. 9–18.
Uredništvo „Bisera” (1912/1913). Riječ-dvije o pokrenuću „Bisera“. „Biser”, nr 1, s. 1–2.
Vervaet, S. (2013). Centar i periferija u Austro-Ugarskoj. Dinamika izgradnje nacional¬nih identiteta u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine na primjeru književnih tekstova. Zagreb–Sarajevo: Synopis.
Zekić, M. (2017). Bosanskohercegovački identitet(i) – mit(ovi) i/ili stvarnost. „Slavica Lodziensia”, nr 1, s. 105–118. DOI: https://doi.org/10.18778/2544-1795.01.09
License
Copyright (c) 2024 Antonina Kurtok

This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.