Keywords
Edmund Husserl
phenomenology
phenomenological reduction
experience
literary text
reading
How to Cite
Abstract
The aim of this paper is to analyze a representative text of Wolfgang Iser’s phenomenological approach to literary texts in relation to its philosophical legitimacy, the phenomenology of Edmund Husserl, considering his method of phenomenological reduciton. The paper will present how Wolfgang Iser understands the engagement with literary texts in accordance with the fundamental principles of phenomenology, with an emphasis on setting aside one’s own experience in order to adequately engage with the literary text. Then, it is of crucial importance to connect this seemingly simple postulate with the philosophical legitimacy from which it arises, which is precisely the method of phenomenological reduction that the father of phenomenology, Edmund Husserl, most radically developed in his Ideas from 1913.
References
Balaban, O. (2002). Epoche: Meaning, Object, and Existence in Husserl’s Phenomeno¬logy. „Annalecta Husserliana“, New York: Springer, str. 103–112.
Bloch, E. (1981). O umjetnosti. Izabrani tekstovi. Prev. Nadežda Čačinović-Puhovski et al. Zagreb: Školska knjiga.
Engels F, Marx K. (1967). Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844. U: B. Bošnjak, G. Pe¬trović, P. Vranicki (ur.). Rani radovi. Prev. S. Bošnjak, Zagreb: Naprijed.
Grlić, D. (1979). Estetika IV: s onu stranu estetike, Zagreb: Naprijed.
Guthrie, W. K. C. (2005). Povijest grčke filozofije. Prev. L. Blažetić, J. Bubalo, B. Ma¬lić, Zagreb: Naklada Jurčić.
Harriosn, H. (1989). Husserl’s Realism and Idealism. U: J. N. Mohanty i R. Mckenna (ur.). Husserl’s Phenomenology. Lanham MD: Center for Advanced Research in Phenomenology and University Press of America, str. 431–444.
Husserl, E. (2007). Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju. Prev. Ž. Pa¬vić. Zagreb: Naklada Breza.
Husserl, E. (1975–1976). Kartezijanske meditacije. Prev. F. Zenko. Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba.
Husserl, E. (1966). Zur Phenomenologie des inneren Zeitbewussteins, „Gessenmelte Werke 10“, Haag: Njihoff.
Ingarden, R. (1968). Vom Erkennen des literarischen Kunstwerks, Tubingen: Max Nie¬meyer Verlag.
Iser, W. (2003). Proces čitanja: Jedan fenomenološki pristup. Prev. Z. Lešić. U: Nova či¬tanja: Poststrukturalistička čitanja, Zagreb: Buybook, str. 141–158.
Kant, I. (1984). Kritika čistog uma. Prev. V. D. Sonnenfeld. Zagreb: Matica hrvatska.
Liotar, Ž. F. (1980). Fenomenologija. Prev. M. Zdravković. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.
Luft, S. (2002). Husserl’s Notion of the Natural Attitude and the Shift to Transcendental Phenomenology. Annalecta Husserliana, New York: Springer, str. 114–118.
Lukács, G. (1960). Prolegomena za marksističku estetiku. Posebnost kao centralna kate¬gorija estetike. Prev. M. Damjanović. Beograd: Nolit.
Marx, K. (1974). Temelji slobode. Osnovi kritike političke ekonomije. (Grundrisse). Prev. B. Petrović, G. Petrović, M. Pijade. Zagreb: Naprijed.
Marx, K; Engels, F. (1967). Njemačka ideologija. U: Rani radovi. Ur. P. Vranicki. B. Boš¬njak, M. Kangrga, G. Petrović, P. Vranicki. Prev. S. Bošnjak. Zagreb: Napri¬jed, str. 355–428.
Merlau-Ponty, M. (1962). Phenomenology of perception. Prev. C. Smith. New York: Routledge.
Mikecin, V. (1976). Marksizam i umjetnost. Beograd: Komunist.
Pažanin, A. (1968). Znanstvenost i povijesnost u filozofiji Edmunda Husserla. Zagreb: Naprijed.
Pejovoić, D. (1972). Nova filozofija umjetnosti. Zagreb: Nakladni zavod Matice hr¬vatske.
Shuman, K. (2007). Uvod izdavača. U: Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju. Prev. Ž. Pavić. Zagreb: Naklada Breza, str. 15–61.
License
Copyright (c) 2025 Josip Periša
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.