On Gender-Sensitive Language

Main Article Content

Branko Kuna
Damira Nujić

Abstract

This paper focuses on changes in Croatian language that either have happened or are possible to happen in order that male dominance in language and gender inequality are reduced. The research concentrates on the use of gender-sensitive language for job titles and occupations of female persons. The study demonstrates the lack of stability in the use of feminine forms, as it has not been integrated into the Croatian language practice yet.

Downloads

Download data is not yet available.

Article Details

How to Cite
Kuna, B., & Nujić, D. (2015). On Gender-Sensitive Language. Poznańskie Studia Slawistyczne, (9), 303-318. https://doi.org/10.14746/pss.2015.9.18
Section
AROUND THE SUBJECT

References

  1. Barić E., 1987, Mocijski parnjaci i njihova upotreba, „Rasprave Zavoda za jezik” sv. 13, str. 9–18.
  2. Barić E., 1989, Ženski mocijski parnjak kao funkcionalna komunikacijska kategorija, „Jezik” br. 37, sv. 1, str. 12–21.
  3. Barić E., Hudeček L., Koharović N., Lončarić M., Lukenda M., Mamić M., Mihaljević M., Šarić L., Švaćko V., Vukojević L., Zečević V., Žagar M., 1999, Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb.
  4. Bertoša M., 2001, Jezične promjene i feministička kritika jezika, „Revija za sociologiju” br. 32, sv. 1–2, str. 63–75.
  5. Borić R., 2004, Nejednakost u jeziku. Više od stereotipa, u: Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti!: priručnik za analizu rodnih stereotipa, ur. V. Barada, Ž. Jelavić, Zagreb, str. 17–30.
  6. Bratanić M., 2005, Mjesto žene u jeziku, u: Jezik u društvenoj interakciji, ur. D. Stolac, N. Ivanetić, B. Pritchard, Zagreb–Rijeka, str. 37–46.
  7. Cameron D., 1992, Feminism and linguistic theory, Hampshire–New York. http://dx.doi.org/10.1007/978-1-349-22334-3
  8. Cesar S., Gospočić A., Ćorić G., Ivanković Knežević K., Obradović-Dragišić G., Tomić- Koludrović I., 2005, Rodna perspektiva u politici i praksi, ur. G. Obradović-Dragišić, Zagreb.
  9. Goffman E., 1977, The Arrangement between the Sexes, „Theory on Society” br. 5, sv. 2, str. 310‒331.
  10. Ivić S., 2009, Saborske uvrede, prijetnje, seksizam i opomene, <http://dalje.com/hrhrvatska/saborske-uvrede-prijetnje-seksizam-i-opomene/241818>, 8.01.2015.
  11. Kordić S., 2001, Izražavanje neodređenosti pomoću riječi čovjek, u: Zbornik radova: Drugi hrvatski slavistički kongres, ur. D. Sesar, I. Vidović Bolt, Zagreb, str. 467––477.
  12. Kuna D., Varga M., 2009, Rodna osjetljivost u hrvatskom i engleskom jeziku, „Strani jezici” br. 2, str. 179–188.
  13. Lakoff R., 1973, Language and Woman’s Place, u: „Language in Society” Vol. 2, No. 1, str. 45–80.
  14. Mills S., 2012, Gender Matters. Feminist Linguistic Analysis, London.
  15. Penelope J., 1990, Speaking Freely: unlearning the lies of the fathers’ tongues, New York–London.
  16. Spender D., 1980, Man Made Language, London.
  17. Sperber D., Wilson D., 2005, Pragmatics, u: Oxford Handbook of Contemporary Philosophy, ed. F. Jackson, M. Smith, Oxford, str. 468–501.
  18. Spolsky B., Lambert R.D., 2009, Language Planing and Policy. Models, u: Concise Encyclopedia of Pragmatics, ed. J.L. Mey, Oxford, str. 452–466.
  19. Škiljan D., 2000, Javni jezik, Zagreb.
  20. Tafra B., 2005, Od riječi do rječnika, Zagreb.
  21. Težak S., 1999, Hrvatski naš (ne)zaboravljeni, Zagreb.
  22. Yule G., 1996, Pragmatics, Oxford.
  23. Znika M., 1994, Gramatički podaci u jednojezičnom rječniku, „Filologija” knj. 22–23, str. 313–322.
  24. Zore L., 1907, Paljetkovanje po oblasti našega jezika, Rad JAZU knj. 170, Zagreb.