Abstrakt
The paper researches the way romanticism is reconstructed and interpretated in three books on the history of Croatian literature (Ježić, Frangeš Jelčić). In the analysis of selected histories of Croatian literature, three very important methodological questions that are extracted, namely the question of periodization, the question of the evaluation of Croatian literature of romanticism, and the question of considering the Croatian literature of romanticism in the broader context of the literary world trends.
Bibliografia
Crane S. R., Critical and Historical Principles of Litarary History, Chicago–London 1971.
Culler J., Književna teorija:vrlo kratak uvod, przeł. F. Hameršak, M. Hameršak, Zagreb 2001.
Flaker A., Škreb Z., Stilovi i razdoblja, Zagreb 1964.
Flaker A., Povijest književnih ideja ili povijest književnosti, „Umjetnost riječi” 1967, nr 4, s. 343–349.
Flaker A.,Stilske formacije, Zagreb 1976.
Frangeš I., Povijest hrvatske književnosti, Zagreb 1987.
Jelčić D., Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne, Zagreb 2004.
Ježić S., Hrvatska književnost od početka do danas: 1100–1941, Zagreb 1993.
Klaniczay T., Nekoliko osnovnih principa sistematizacije povijesti književnosti, „Umjetnost riječi” 1967, nr 5.
Lešić Z., Književnost i njena istorija, Sarajevo 1985.
Meić P., Načela metodološkoformacijske analize, w: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti, red. C. Pavlović, V. Glunčić-Buzančić, Split 2008, s. 32–45.
Meić P., Periodizacija novije hrvatske književnosti – teorijski izazovi i praktične realizacije, w: Istodobnost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi Zbornik XII. sa znanstvenog skupa, red. C. Pavlović, Split 2010, s. 477–531.
Milanja C., Neka zapažanja u povodu Frangeševe Povijesti hrvatske književnosti, „Republika” 1987, nr 7–8, s. 64–69.
Nöth W., Priručnik semiotike, przeł. A. Stamać, Zagreb 2004.
Pavlović C., Hrvatska književnost u povijesti svjetske književnosti, w: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti. Zbornik radova X., red. C. Pavlović, V. Glunčić-Buzančić, Split 2008, s. 11–19.
Pederin I., Povijest i književna povijest kao autobiografija nacije, „Encyclopaedia moderna” 1996, nr 46, s. 101–105.
Perkins D., Is literary history possible?, Baltimor–London 1992.
Povijest svjetske književnosti, Zagreb 2003.
Saftich D., Povijest kao književnost, „Metodički obzori” 2008, nr 5, s. 105–119.
Sapegno N., Perspektive književne historiografie, Sarajevo, Radio Sarajeva: Treći program, 17.06.1977.
Solar M., Filozofija književnosti, Zagreb 1985.
Stamać A., Frangešove „sile pokretnice”, „Forum” 1991, nr 3–4, s. 359–361
Stamać A.,Ranjivi opisi sustava, Zagreb 1996.
Škreb Z., Književnost i povijesni svijet, Zagreb 1981.
Šicel M., Problem periodizacije hrvatske književnosti 19. stoljeća (s obzirom na ostale europske književnosti), „Croatica” 1993, nr 37–39, s. 341–359.
Theoretical issues in literary history, red. D. Perkins, London 1991.
Tynjanov J. N., Pitanje književne povijesti, przeł. D. Duda, Zagreb 1998.
Vodička F., Problemi književne istorije, przeł. A. Ilić, Novi Sad 1987.
White H., Historijska pripovijednost i problem istine, „Časopis za suvremenu povijest” 2004, nr 2, s. 621–635.
White H.,Fabulacija povijesti i problem istine u reprezentaciji, „Časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju” 2003, nr 1, s. 33–54.
Zoran K., Književnopovijesna periodizacija. Teoretske pretpostavke i hrvatska praksa, w: Poslanje filologa, red. B. Tomislav, C. Pavlović, Zagreb 2008, s. 165–172.
Žmegač V., Književno stvaralaštvo i povijest društva, Zagreb, 1976.
Žmegač V., Problemi povijesti književnosti, „Umjetnost riječi” 1979, nr 1.
Licencja
Autorzy
Autorzy tekstów przyjętych do publikacji w czasopiśmie Poznańskie Studia Slawistyczne są zobowiązani do wypełnienia, podpisania i odesłania na adres redakcji umowy o udzielenie nieodpłatnej licencji do utworów, z zobowiązaniem do udzielania sublicencji CC.
Zgodnie z umową, autorzy tekstów opublikowanych w czasopiśmie Poznańskie Studia Slawistyczne udzielają Uniwersytetowi im. Adama Mickiewicza w Poznaniu niewyłącznej i nieodpłatnej licencji oraz zezwalą na użycie sublicencji Creative Commons Attribution-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-ND 4.0).
Autorzy zachowują prawa do dalszego, swobodnego rozporządzania utworem.
Użytkownicy
Zainteresowani użytkownicy internetu uprawnieni są do korzystania z utworów opublikowanych od 2015 roku w Poznańskich Studiów Slawistycznych pod następującymi warunkami:
- uznanie autorstwa - obowiązek podania wraz z rozpowszechnionym utworem, informacji, o autorstwie, tytule, źródle (odnośniki do oryginalnego utworu, DOI) oraz samej licencji;
- bez tworzenia utworów zależnych - utwór musi być zachowany w oryginalnej postaci, nie można bez zgody twórcy rozpowszechniać np. tłumaczeń, opracowań.
Do wszystkich tekstów opublikowanych przed 2015 r. prawa autorskie są zastrzeżone.
Inne
Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu zachowuje prawo do czasopisma jako całości (układ, forma graficzna, tytuł, projekt okładki, logo itp.).