Słowa kluczowe
secular Kajkavian songbooks
manuscripts
Croatian State Archives
Jak cytować
Abstrakt
Archival research is of great importance for the study of old Croatian literature, as a large part of the body of literary texts has been preserved in manuscripts to the present day, and many of them are kept in archives. Although at its beginnings Croatian national philology was strongly focused on archival work, in the 20th century this kind of research was abandoned, despite the fact that there was still a lot of unanalyzed material left in the archives, as well as many possibilities for correction or supplementing previous conclusions. Thus the handwritten Kajkavian songbooks, especially the secular ones, have been only partially examined. In addition, some songbooks from the Croatian State Archives have never become an object of research. This article draws attention to the importance of fundamental archival research, without which it is impossible to properly draw a picture of the Kajkavian element of old Croatian literature.
Bibliografia
Csörsz, R. I. (2013). Mehrsprachigkeit in der Populären Dichtung Ungarns im 18. Jahrhundert. „Germanistische Studien” IX, s. 41–48. http://nemet.ektf.hu/files/publ/gs_2013_csorsz_i.pdf. 26.01.2020.
Fancev, F. (1939). Hrvatska kajkavska poezija prošlih vjekova. „Ljetopis JAZU” t. 51, s. 86–105.
Kravar, Z. (1993). Moderni stil u bezvremenoj knjizi (Barokni elementi u pjesmarici Citara Octochorda). W: Dani Hvarskog kazališta, t. 19: Hrvatsko kajkavsko pjesništvo do preporoda. Red. N. Batušić et al. Zagreb–Split: Književni krug, s. 106–115.
Lupić, I. Bratičević, I. (2017). „Jaoh, a sada sve je inako”: o kritičkoj izdaji Gundulićeva Osmana. „Colloquia Maruliana” 26, s. 89–155.
Noršić, V. (1927). Još jedna kajkavska pjesmarica. „Građa za povijest književnosti hrvatske” t. 10, s. 163–172.
Plejić Poje, L. (2019). „Kam, Jožek, putuješ”. Mali prilog proučavanju stare kajkavske svjetovne lirike. „Croatica et Slavica Iadertina” 15/1, s. 145–155.
Puškadija Ribkin, T. (2003). Nekoliko manje poznatih hrvatskokajkavskih pjesmarica s kraja 18. i početka 19. stoljeća. „Kaj” XXXVI, nr 3, s. 22–30.
Rašić Bakarić, I., Bačić, K., Božić, Lj. (2015). Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj. Projektna studija. Zagreb: Ekonomski institut.
Šojat, O. (1968a). Stara hrvatska kajkavska poezija. „Republika” 8–9, s. 458–471. Šojat, O. (1968b). Izbor iz Ludbreške pjesmarice. „Kaj” 7–8, s. 62–72.
Šojat, O. (1973). Prekomurska pjesmarica I. Uz izbor. „Forum” 7–8, s. 176–213. https://doi.org/10.1177/001458587300700428.
Šojat, O. (1977a). Pregled hrvatske kajkavske književnosti od polovine 16. do polovine 19. stoljeća i jezično-grafijska borba uoči i za vrijeme ilirizma. W: Hrvatski kajkavski pisci, t. 1: Druga polovina 16. stoljeća. Red. K. Spoljar. Zagreb: Matica hrvatska, s. 7–69.
Šojat, O. (red.) (1977b). Hrvatski kajkavski pisci, t. 1: Druga polovina 16. stoljeća; t. 2: 17. stoljeće. Zagreb: Matica hrvatska.
Šrepel, O. (1899). Kajkavska pjesmarica, „Građa za povijest književnosti hrvatske” t. 2, s. 187–212.
Zvonar, I. (2001). Kajkavska svjetovna poezija od prvih tragova do Ignaca Kristijanovića. „Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin” nr 12–13, s. 245–259.
Zvonar, I. (1994). Kajkavska lirika do preporoda u službenim povijestima hrvatske književnosti i u stvarnosti. W: Tu u provinciji. Zrinski. Čakovec: Matitca hrvatska, s. 191–216.
Zvonar, I. (1996). Kajkaviana Croatica. Hrvatska kajkavska riječ [katalog wystawy]. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, s. 285–315.
Zvonar, I. (2014). Pregled povijesti kajkavske usmene književnosti, t. 1: Od prvih tragova do dvadesetih godina 20. stoljeća. Martinišće–Zabok: Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca.
Zvonar, I. (2016). Pregled povijesti kajkavske usmene književnosti, t. 2: Vinko Žganec i njegovo doba. Martinišće–Zabok: Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2020 Lahorka Plejić Poje
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa 4.0 Międzynarodowe.