Abstrakt
The paper presents poetically and politically conditioned changes in the interpretation
of the literature of the Croatian National Revival period as “Romantic”.
It indicates that these phenomena should necessarily be viewed in mutual (inter)
action. It states that the Croatian National Revival, as a period that is most frequently demarcated by the years 1835 and 1848–49 in the so-called general historiography, is a necessary framework for the periodisation and understanding of the history of Croatian literature too. This framework does not exclude the necessity of including the concept of Romanticism in the study of Croatian literature of this period, which was strongly influenced by Romantic trends. And consequently it is a stage in a longer period of manifestation of Romantic features in Croatian culture and literature of the 19th century.
Bibliografia
Barac, A. (1954). Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije. Knjiga I. Književnost ilirizma. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Barac, A. (1960). Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije. Knjiga II. Književnost pedesetih i šezdesetih godina. Ed. V. Barac. Zagreb: Jugoslavenskaakademija znanosti i umjetnosti.
Coha, S. (2008). Mitom stvorena i mitotvorbena ideologija hrvatskoga narodnog preporoda, ilirizma i romantizma. (Čitanje odabranih tekstova preporodnoga razdoblja). In: Romantizam i pitanja modernoga subjekta. Ed. J. Užarević. Zagreb: Disput, pp. 377–426.
Coha, S. (2015). Medij, kultura, nacija. Poetika i politika Gajeve Danice. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet.
Coha, S. (2023). Prikazi hrvatskoga narodnog preporoda i „pripremnoga Preporodnog razdoblja“ u hrvatskoj književnoj historiografiji. In: Dani Hvarskog kazališta. Hrvatski narodni preporod i njegovo naslijeđe. Eds. B. Senker, L. Ljubić, V. Glunčić-Bužančić. Zagreb–Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug Split, pp. 22–37.
Day, A. (2007). Romanticism. London–New York: Routledge, Taylor & Francis Group.
Dukić, D. (2009). Kultura – zapostavljen pojam u počecima moderne hrvatske znanosti o književnosti, „Umjetnost riječi“, no. 3–4, LIII, pp. 137–152.
Flaker, A. (1968). Književne poredbe. Zagreb: Naprijed.
Frangeš, I. (1966). Evropski romantizam i hrvatski narodni preporod, “Kolo,” no. 8/9/10, 4, pp. 200–214.
Frangeš, I. (1987). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb, Ljubljana: Nakladni zavod Matice hrvatske, Cankarjeva založba.
Gross, M. (1981). O integraciji hrvatske nacije. In: Društveni razvoj u Hrvatskoj (od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća). Ed. M. Gross. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, pp. 175–190.
Jelčić, D. (1978). Hrvatski narodni i književni preporod. Zagreb: Školska knjiga.
Jelčić, D. (2002). Hrvatski književni romantizam. Zagreb: Školska knjiga.
Ježić, S. (1934). Ilirska antologija. Književni dokumenti hrvatskog preporoda. Zagreb: Minerva nakladna knjižara d. d.
Ježić, S. (19932). Hrvatska književnost od početka do danas 1100–1941. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
Katunarić, V. (2003). Sporna zajednica. Novije teorije o naciji i nacionalizmu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo.
Le Goff, J. (2015). Treba li povijest zaista dijeliti na razdoblja? Trans. G.V. Popović. Zagreb: TIM press d.o.o.
Lovejoy, A. O. (1924). On the Discrimination of Romanticisms, “Publications of the Modern Language Association of America,” no. 39, pp. 229–253. DOI: https://doi.org/10.2307/457184
Milčetić, I. (1878). Hrvati od Gaja do godine 1850. Kulturno-istorijski i književni pregled. Zagreb: Dionička tiskara.
Oraić Tolić, D. (2022). Zagrebačka stilistička škola. Zlatno doba hrvatske znanosti o književnosti. Zagreb: Ljevak.
Rapacka, J. (2002). Leksikon hrvatskih tradicija. Trans. D. Blažina. Zagreb: Matica hrvatska.
Ravlić, J. (1965). Hrvatski narodni preporod. Ilirska knjiga. I.; II. Zagreb: Matica hrvatska, Zora.
Shureteh, H. (2013). Romanticism Debated, “Canadian Social Science,” no. 4, vol. 9, pp. 1–6.
Stančić, N. (ed.) (1985). Hrvatski narodni preporod. 1790–1848. Hrvatska u vrijeme Ilirskog pokreta. Zagreb, Ljubljana: Povijesni muzej Hrvatske, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, Delo, Globus.
Šicel, M. (1966). Književni problemi u doba hrvatskog narodnog preporoda, “Kolo,” no. 8/9/10, 4, pp. 258–271.
Šicel, M. (1966a). Pregled novije hrvatske književnosti. Zagreb: Matica hrvatska.
Šicel, M. (1971). Prilog problematici romantizma u hrvatskoj književnosti. In: Stvaraocii razdoblja u novijoj hrvatskoj književnosti. Analize i sinteze. Zagreb: Matica hrvatska, pp. 267–278.
Šicel, M. (ed.) (1985). Riznica ilirska. 1835–1985. Zagreb, Ljubljana: Cankarjeva založba, Nakladni zavod Matice hrvatske.
Šicel, M. (ed.) (1997). Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda. Zagreb: Matica hrvatska.
Šidak, J. (1966). Hrvatski narodni preporod – ideje i problemi. “Kolo,” no. 8/9/10, 4, pp. 137–157.
Šidak, J., Foretić, V., Grabovac, J., Karaman, I., Strčić, P., Valentić, M. (19902). Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret. Zagreb: Školska knjiga, Stvarnost.
Šurmin, Đ. (1903). Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb: Dionička tiskara.
Šurmin, Đ. (1904). Hrvatski prep orod. II. Od godine 1836. do 1843. Zagreb: Dionička tiskara.
Tomasović, M. (1988). Romantičarska obilježja u hrvatskoj preporodnoj književnosti. In: Tradicija i kontekst. Komparatističko-kroatističke teme. Zagreb: August Cesarec, pp. 75–92.
Tomasović, M. (2002). Razdoblje romantizma u hrvatskoj književnosti. In: Domorodstvo i europejstvo. Rasprave i refleksije o hrvatskoj književnosti XIX. i XX. stoljeća. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, pp. 11–22.
Wehler, H.-U. (2005). Nacionalizam. Povijest, oblici, posljedice. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
Wellek, R., Warren, A. (1982). Theory of Literature. Harmonsworth etc.: Penguin Books.
Živančević, M., Frangeš, I. (1975). Povijest hrvatske književnosti. Knjiga 4. Ilirizam. Realizam. Zagreb: Liber, Mladost.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2023 Suzana Coha
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa 4.0 Międzynarodowe.
Autorzy
Autorzy tekstów przyjętych do publikacji w czasopiśmie Poznańskie Studia Slawistyczne są zobowiązani do wypełnienia, podpisania i odesłania na adres redakcji umowy o udzielenie nieodpłatnej licencji do utworów, z zobowiązaniem do udzielania sublicencji CC.
Zgodnie z umową, autorzy tekstów opublikowanych w czasopiśmie Poznańskie Studia Slawistyczne udzielają Uniwersytetowi im. Adama Mickiewicza w Poznaniu niewyłącznej i nieodpłatnej licencji oraz zezwalą na użycie sublicencji Creative Commons Attribution-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-ND 4.0).
Autorzy zachowują prawa do dalszego, swobodnego rozporządzania utworem.
Użytkownicy
Zainteresowani użytkownicy internetu uprawnieni są do korzystania z utworów opublikowanych od 2015 roku w Poznańskich Studiów Slawistycznych pod następującymi warunkami:
- uznanie autorstwa - obowiązek podania wraz z rozpowszechnionym utworem, informacji, o autorstwie, tytule, źródle (odnośniki do oryginalnego utworu, DOI) oraz samej licencji;
- bez tworzenia utworów zależnych - utwór musi być zachowany w oryginalnej postaci, nie można bez zgody twórcy rozpowszechniać np. tłumaczeń, opracowań.
Do wszystkich tekstów opublikowanych przed 2015 r. prawa autorskie są zastrzeżone.
Inne
Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu zachowuje prawo do czasopisma jako całości (układ, forma graficzna, tytuł, projekt okładki, logo itp.).