Słowa kluczowe
Bosnia
romanticism
language
history
Jak cytować
Abstrakt
The topic is romantic travelogues with the subject of Bosnia: descriptions and
insights into the perceived “reality” of the Bosnian area and people of the19th century presented through linguistic and stylistic means and on examples of selected travelogues from that period. New historical experiences of the writer opened the way for the emotional reception of collective practices of people, and this often leads to ahistorical conceptualization and long-lasting stereotypes. Considering that both linguistic activity and historical memory are mutual psychological processes, the diverse strategic character of the travel discourse through research shows that known cultural patterns can often deceive with their simplified form.
Bibliografia
Bandžović, S. (2021). Politika i nauka: ruski pogledi na Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo: Autor. Blažević, Z. (2006). Osmanistički diskurs kao polje de/stabilizacijekulturnih inskripcija. „Kolo“, br. 26, str. 211–232.
Coleridge, S.T. (1817). Biographia Literaria; or Biographical Sketches of my Literary Life and Opinions, Vol.I. 1906. London & New York: Everyman’s Library, Dent & Dutton.
Čaušević, E. (1997–1998 [1999]). „Turci“ u Satiru Antuna Matije Relkovića (1732. – 1798.), „Prilozi za orijentalnu filologiju“, br. 47–48, str. 67–84.
Davutoglu, A. (2011). Strategijska dubina – međunarodni položaj Turske. „Politeia“, br. 2, str. 149–198.
Dizdar, S. (2002). Sazvježđa romantizma: Antologija poezije engleskog romantizma/ Romantic Constellations: An Antologie of English Romantic Poetry. Sarajevo: TKD „Šahinpašić“.
Duda, D. (1998). Priča i putovanje: hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr. Zagreb: Matica hrvatska.
Dujmović-Markusi, D., Rossetti-Bazdan, S. (2009). Književni vremeplov 3. Zagreb: Profil International.
Džambo, J. (2002). Bosna i Hercegovina u njemačkim putopisima. Imagološka skica. „Forum Bosnae”, br. 18, str. 149–198.
Ekmečić, M. (1977). Slika o Bosni i Hercegovini u evropskoj putopisnoj literaturi od 1850. do 1878. godine. „Balcanica“, br. VIII, str. 55–74.
Evans, A. Dž. (1965). Kroz Bosnu i Hercegovinu peške tokom pobune avgusta iseptembra 1875: sa istorijskim pregledom Bosne i osvrtom na Hrvate, Slovence istaru Dubrovačku republiku. Sarajevo: Veselin Masleša.
Evans, A.Dž. (1967). Ilirska pisma. Sarajevo: Veselin Masleša.
Giljferding, A.F. (1972). Putovanje po Hercegovini, Bosni i Staroj Srbiji. Sarajevo: Veselin Masleša.
Hadžiselimović, O. (1989). Na vratima Istoka – Engleski putnici o Bosni i Hercegovini od 16. do 20. Vijeka. Sarajevo: Veselin Masleša.
Hadžiselimović, O. (1991). Two Victorian Ladies in Bosnia, 1862–1875: G.M. Mackenzie and A. P. Irby.U: Black Lambs and Grey Falcons: Women Travellers in the Balkans. Ur. J.B. Allcock, A. Young. New York-Oxford: Berghahn.
Irbi, A.P., Mekenzi, G.M. (2016). Putovanja u slovenske provincije Turske u Evropi. Sarajevo: SPKD Prosvjeta, Dobra knjiga.
Irijart, Š. (1981). Bosna i Hercegovina – putopis iz vremena ustanka 1875–76. Sarajevo: Veselin Masleša.
Jabłonowski, A. (2021). Kroz Hercegovinu, Sarajevo: Institut za historiju Univerziteta.
Jezernik, B. (2000). Zemlja u kojoj je sve naopako: prilozi za etnologiju Balkana. Sarajevo: BEMUST.
Jezernik, B. (2004). Wild Europe: the Balkans in the gaze of Western travellers. London: Saqi Books.
Jezernik, B. (2010). Stereotipizacija Turčina, Predgovor. U: Imaginarni Turčin. Ur. B. Jezernik. Beograd: Biblioteka XX vek: Knjižara Krug.
Ježić, S. (1938). Matija Mažuranić. U: M. Mažuranić. Pogled u Bosnu, ili kratak put u onu krajinu, učinjen 1830–40. po Jednom Domorodcu. 2. izdanje. Zagreb: Tiskom i troškom kr. pr. ilir. narodne tiskarne Dra. Ljudevita Gaja.
Mažuranić, I. (1941). Smrt Smail-age Čengića. Zagreb: Be-L-Ka.
Mažuranić, M. (1842). Pogled u Bosnu, ili kratak put u onu krajinu, učinjen 1830–40. po Jednom Domorodcu. Zagreb: Tiskom i troškom kr. pr. ilir. narodne tiskarne Dra. Ljudevita Gaja.
Michel, R. (2006). Mostar / von Robert Michel; Mit Photogr. Aufnahmen von Wilhelm Wiener=od Roberta Michela; uz fotografije Wilhelma Wienera.Mostar: Dobra knjiga.
Paić-Vukić, T., Čaušević, E. (2007). „Pogled u Bosnu“ Matije Mažuranića kao povijesni izvor. „Prilozi za orijentalnu filologiju“, br. 56, str. 177–193.
Paton, A.A. (1849). Highlands and Islands of Adriatic, Including Dalmatia, Croatia, and the Southern Provinces of the Austrian Empire, vol. 1, London, str. 193–199.
Pederin, I. (1982). Austrijska putopisna djela o Bosni i Hercegovini od 16. do 20. Vijeka. „Treći program Radio Sarajeva“, god. 11, br. 38, str. 427–451.
Pieniążek-Marković, K. (2014). Hrvatski romantičari otkrivaju Bosnu. „Sarajevski filološki susreti II: Zbornik radova“, knj. II, str. 280–301.
Popović, O. (2013). Putopis – od rubnog žanra do generatora novih modernih teoria. https://www.researchgate.net/profile (27.04.2022)
Radušić, E. (2019). „Bosnian Horrors“: antiturski narativi o Bosni u britanskom javnom diskursu i njihove političke posljedice 1875–1878. „Studije za historiju BiH”, knj. 5.
Radušić, E. (2021). Politička motiviranost memoara Poljaka Aleksandera Waleryja Jabłonowskog. U: Kroz Hercegovinu. Sarajevo: Institut za historiju Univerziteta.
Said, E. (2008). Orijentalizam. Beograd: Biblioteka XX vek.
Smajić, R. (2022). Migracije i Bosanski ejalet: 1683–1718. Sarajevo: Institut za historiju.
Šamić, M. (1981). Francuski putnici u Bosni i Hercegovini u XIX stoljeću (1836–78) i njihovi utisci o njoj. Sarajevo: Veselin Masleša.
Šarošac, Đ. (1991). Bosanski Hrvati u okolici Pečuha. Budapest: Tankonyvkiado.
Šicel, M. (2004) Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća, Knjiga I, Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe (1750–1881). Zagreb: Naklada Ljevak d.o.o.
Tijanović, H. (2008). Multimedijalnost putopisa Zuke Džumhura. Bihać. Todorova, M. (1999). Imaginarni Balkan. Beograd: Biblioteka XX vek.
Uspenski, B. (1979). Poetika kompozicije. Semiotika ikone. Beograd: Nolit.
West, R. (1943). Black Lamb and Grey Falcon: a journey through Yugoslavia. New York: The Viking Press.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2023 Remzija Hadžiefendić-Parić, Ramiza Smajić
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa 4.0 Międzynarodowe.