Słowa kluczowe
intelligentsia in Dubrovnik
Dubrovnik’s cultural elites
cultural and intellectual life in Dubrovnik
Dubrovnik community
Jak cytować
Abstrakt
The article presents the most important phenomena related to the intellectual activity of Dubrovnik elites on the cultural level in the first half of the 19th century. The starting point of the text is the socio-class and religious image of Dubrovnik which allows for discussion of the intellectual atmosphere and its impact on cultural life in the city. An important part of the present analyses are also issues related to initiatives integrating Dubrovnik’s intelligentsia, as well as the importance of the 1830s and 1840s (with particular emphasis on 1848) for the changes taking place in the life of the city. The summary of the article emphasizes that Dubrovnik’s loss of independence did not mean the end of its rich tradition, but also enabled the formation of circles that played an important role in the Croatian national revival.
Finansowanie
Artykuł powstał w ramach projektu Miniatura 7 Elity kulturalne w Dubrowniku w pierwszej połowie XIX wieku (DEC-2023/07/X/HS2/0 0782).
Bibliografia
Appendini, F. M. (2016). Povijesno-kritičke bilješke o starinama, povijesti i književnosti Dubrovčana. Prijevod i uvodna riječ A. Šoljić. Dubrovnik: Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik.
Bakija, K. (2005). Knjiga o „Dubrovniku” 1849.–1852. Zagreb: Erasmus Naklada.
Bakija, K. (2015). Orsat Pozza (Medo Pucić) u ogledu svoga vremena. „Dubrovnik. Časopis za književnost i znanost”, nr 4, s. 90–106.
Ban, M. (1849a). Uvod. W: Dubrovnik. Cviet narodnoga književstva. Red. M. Ban i M. Pucić, Dubrovnik: Tieskom Martekinoviem, s. 1–14.
Ban, M. (1849b). Zèrcalo poviestnice dubrovačke. Razdielak književni. W: Dubrovnik. Cviet narodnoga književstva. Red. M. Ban i M. Pucić, Dubrovnik: Tieskom Martekinoviem, s. 147–159.
Basiljević, T. (2006). Bilješke o malim gradovima i malim državama. W: Ž. Muljačić, Iz dubrovačke prošlosti. Zagreb: Matica hrvatska, s. 237–248.
Čučić, V. (2003). Posljednja kriza Dubrovačke republike. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti.
Čučić, V. (2011). Tiskara Martecchini u Dubrovniku za vrijeme francuske uprave (1806.–1814.). W: Dalmacija za francuske uprave (1806.–1813.). Zbornik radova. Red. M. Trogrlić i J. Vrandečić, Split: Književni krug. Filozofski fakultet – Odsjek za povijest, s. 107–137.
Ćosić, S. i Vekarić, N. (2001). Raskol dubrovačkog patricijata. „Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku”, nr 39, s. 305–379.
Ćosić, S. i Vekarić, N. (2005). Dubrovačka vlastela između roda i države: salamankezi i sorbonezi. Zagreb-Dubrovnik: HAZU – Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
Ćosić, S. (1999). Dubrovnik nakon pada republike (1808–1848). Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Ćosić, S. (2009). Pogovor: Vojnovićev „Pad Dubrovnika“ nakon stotinu godina. W: L. Vojnović, Pad Dubrovnika (1797.–1806.). Strmec Samoborski: Fortuna, s. 438–452.
Durković-Jakšić, Lj. (1984). Mickiewicz i Jugosłowianie. Wstęp Z. Grot. Przeł. J. Leśny, W. Szulc, B. Zieliński. Poznań: Wydawnictwo Naukowe Uniwersytetu im. Adama Mickiewicza w Poznaniu.
Foretić, M. (2007). Dubrovnik u povijesnim i kulturnim mijenama: Zbornik odabranih radova. Dubrovnik: Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik.
Foretić, M. (2008). Kazalište u Dubrovniku. Zagreb: Hrvatski centar ITI.
Kasumović, I. (1902). Dubrovački pjesnici i propast dubrovačke slobode. „Vienac”, nr 34 (23), s. 362–364.
Koerbler, Đ. (1914). Latinske pjesme Luke Didaka Sorga i austrijska censura 1847. „Rad JAZU”, nr 201, s. 14–46.
Kojić, N. (1965). Boravak Ljudevita Gaja u Dubrovniku 1841. „Dubrovnik”, t. 1, s. 45–56.
Kovačec, A., (red.) (2003). Hrvatska enciklopedija, t. 5: Hu – Km, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Kunčević, L. (2015). Mit o Dubrovniku: Diskursi o identitetu renesansnoga grada. Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
Kunčević, L. (2019). Etnički i politički identitet predmodernog Dubrovnika (XIV.–XVII. stoljeće). W: Dubrovnik u hrvatskoj povijesti. Zbornik radova akademiku Nenadu Vekariću. Red. M. Grčević i N. Vekarić, Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta, s. 303–327.
Milanja, C. (2012). Konstrukcije kulture. Modeli kulturne modernizacije u Hrvatskoj 19. stoljeća. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
Mitić, I. (2004). Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici (od 1358. do 1815.). Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
Muljačić, Ž. (2006). Salamankezi i Sorbonezi u Dubrovniku. W: Ž. Muljačić, Iz dubrovačke prošlosti. Zagreb: Matica hrvatska, s. 105–120.
Mužić, I. (2005). Masonstvo u Hrvata. VIII. dopunjeno izdanje. Split: Naklada Bošković.
Obad, S. (1979). Dubrovački zahtjevi revolucionarne godine 1848. „Radovi. Razdio društvenih znanosti”, t. 18, nr 8, s. 235–240.
Perić, I. (1980). Dubrovačka periodika od 1848. do 1918. god. „Anali Zavoda za povijesne znanosti istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku”, t. XVIII, s. 349–535.
Posavac, Z. (1982). Estetika romantičnoga klasicizma u Dubrovniku. „Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku”, nr 19–20, s. 263–287.
Rapacka, J. (2002). Centra i peryferie literatury starochorwackiej. W: Śródziemnomorze. Europa Środkowa. Bałkany. Studia z literatur południowosłowiańskich. Red. M. Dąbrowska-Partyka, Kraków: Towarzystwo Autorów i Wydawców Prac Naukowych Universitas, s. 296–313.
Stojan, S. (1993). Ivan August Kaznačić. Književnik i kulturni djelatnik. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Stojan, S. (1999a). Dubrovački preporoditeljski krug. W: M. Fotez (red.). Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, t. 25, nr 1. Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Književni krug Split, s. 122–135.
Stojan, S. (1999b). Jedna nepoznata politička pjesma Đura Hidže. „Anali Dubrovnik”, nr 37, s. 237–250.
Stojan, S. (2016). Kulturni krug Luke i Miha Sorga (Sorkočevića): glazbenici, pjesnici i diplomati. „Anali Dubrovnik”, nr 54/2, s. 247–262.
Stulli, B. (1989). Židovi u Dubrovniku. Zagreb: Jevrejska općina. Nakladni zavod Matice hrvatske. Kulturno društvo „Miroslav Šalom Freiberger”.
Šišević, I. (b.r.). Dubrovačke akademije i naučna društva. [posebni otisak], s. 98–101.
Tolja, N. (2011). Dubrovački Srbi katolici: istine i zablude. Dubrovnik: vlastita naklada.
Vekarić, N. (2019). The Nobility of Dubrovnik. Roots, Structure and Development. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
Vojnović, L. (1908). Pad Dubrovnika: druga knjiga (1807–1815). Zagreb: Dionička tiskara.
Vokal, T. (2020). Kultura Dubrovnika u prvoj polovici 19. stoljeća. „Pro Tempore”, nr 15, s. 205–214.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2024 Damian Kubik
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa 4.0 Międzynarodowe.