Abstrakt
Članak donosi analizu dvaju romana, slovenskog Ne bom se več drsal na bajerju Lade Kralja (2022) i hrvatskog Put u Gonars Nikole Petkovića (2018) s posebnim osvrtom na temu granica. Oba se romana bave razdobljem talijanske okupacije jugoslavenskih zemalja. U interpretaciji se granice razumiju u prostornom smislu, zatim kao odnos prema zazornom i konačno kao ideološko i etičko načelo implicitnog autora. Ističu se razlike između dvaju romana s obzirom na korištenje motiva gađenja, na (ne)odgovornost prema povijesti i na prikaz odnosa među sukobljenim stranama i ideologijama. Tragom književnih studija pamćenja, analiza želi dati prilog razumijevanju aktualnog stanja pamćenja Drugog svjetskog rata u Sloveniji i Hrvatskoj. Zaključuje se da je pamćenje pokreta otpora u Sloveniji i nakon devedesetih ostalo važnim dijelom javnog prostora, dok je u Hrvatskoj marginalizirano i prožeto nelagodom.
Finansowanie
NextGenerationEU
Bibliografia
Ahmed, S. (2014). The Cultural Politics of Emotion. Edinburgh: Edinburgh University Press. DOI: https://doi.org/10.1515/9780748691142
Badurina, L., Palašić, N. (2020). Komunikacijska funkcija psovke i pitanje njezine vulgarnosti. „Croatica“, g. XLIV, br. 64, str. 97–114. DOI: https://doi.org/10.17234/Croatica.64.5
Badurina, N. (2019). Tko se, zapravo, boji Milene Mohorič? Biografija revolucionarke u postsocijalizmu. U: Bosanskohercegovački slavistički kongres II, Zbornik radova: književnost. Ur. S. Halilović, Sarajevo: Slavistički komitet, str. 385–400.
Badurina, N. (2023). Strah od pamćenja. Književnost i sjeverni Jadran na ruševinama dvadesetog stoljeća. Zagreb: Disput.
Bakotin, J. (2017). Petković ili o kenjaži. „Novosti“, 15/05/2017, https://www.portalnovosti.com/petkovic-ili-o-kenjazi. 24.06.2024.
Bazdulj, M. (2011). Psovka, bloody psovka. „Sarajevske sveske“, br. 35/36, str. 141–145.
Catalan, T. (2015). Linguaggi e stereotipi dell’antislavismo irredentista dalla fine dell’Ottocento alla Grande Guerra. U: Fratelli al massacro. Linguaggi e narrazioni della Prima guerra mondiale, a cura di T. Catalan. Roma: Viella, str. 39–68.
Cvijanović, N. (2021). Antifašizam kao samoobrambeni spomenik. Beograd: Rosa Luxemburg Stiftung; Rijeka: MMSU; Piran: Obalne galerije.
Čale Feldman, L. (2019). Onkraj pozornice. Na raskrižju medija. Zagreb: Disput.
Del Boca, A. (2005). Italiani, brava gente? Un mito duro a morire. Milano: Neri Pozza.
Erll, A. (2011). Memory in Culture. London: Palgrave Macmillan. DOI: https://doi.org/10.1057/9780230321670
Focardi, F. (2013). Il cattivo tedesco e il bravo italiano. La rimozione delle colpe della seconda guerra mondiale. Roma: Laterza.
Freud, S. (2019). Dosjetka i njezin odnos prema nesvjesnome. Zagreb: Disput.
Grdešić, M. (2015). Uvod u naratologiju. Zagreb: Leykam.
Huston, N. (2011). Agresija i jezik. „Sarajevske sveske“, br. 35/36, str. 75–84.
Juvan, M. (2016). Varuhi žlice. Ljubljana: ZRC.
Kieran, M. (2002). On obscenity: The Thrill and Repulsion of the Morally Prohibited. „Philosophy and Phenomenological Research“, vol. 64, br. 1, pp. 31–55. DOI: https://doi.org/10.1111/j.1933-1592.2002.tb00141.x
Klabjan, B. (ur.). (2018). Borderlands of Memory. Adriatic and Central European Perspectives. Oxford, Bern, Berlin, Bruxelles, New York, Wien: Peter Lang.
Konjhodžić, M. (1945). Krvavim tragovima talijanskih fašista. Zagreb: Vjesnik.
Kovačić, I. (2016a). Okrutno ubojstvo dviju bakarskih djevojaka (14. kolovoza 1943). „Bakarski zbornik“, br. 15, str. 91–108.
Kovačić, I. (2016b). Talijanski koncentracijski logor u Bakru. „Bakarski zbornik“, br. 15, str. 37–74.
Kralj, L. (2014). Če delaš omleto. Ljubljana: Beletrina.
Kralj, L. (2023, prvo izdanje 2022). Ne bom se več drsal na bajerju. Ljubljana: Beletrina.
Kristeva, J. (1989). Moći užasa. Ogled o zazornosti. Zagreb: Naprijed.
Krstić, P. (2011). Indeks opsovanog. „Sarajevske sveske“, br. 35/36, str. 54–74.
LaCapra, D. (2001). Writing History, Writing Trauma. Baltimore – London: Johns Hopkins University Press.
Lengel Krizman, N. (1983). Koncentracioni logori talijanskog okupatora u Dalmaciji i Hrvatskom primorju (1941.–1943.). „Povijesni prilozi“, vol. 2, br. 1, str. 247–283.
Luštek, M. (1954). Naši spomeniki: Gramozna jama, Žale, Urh. „Kronika“, l. II, št. 3, str. 157–166.
Luthar, O., Verginella, M., Strle, U. (2023). Užaljeno maščevanje. Spomin na italijanska fašistična taborišča. Ljubljana: ZRC.
Macaulay, S. (2008). Zizek and Henri-Levy on Kusturica. „Fimmaker“, https://filmmakermagazine.com/3735-zizek-and-henri-levy-on-kusturica/. 19.06.2024.
Milutinović Bojanić, S. (2011). Umiljavanja i žest, ili, šta biva kad se jezik raz(o)čara. „Sarajevske sveske“, br. 35/36, str. 47–51.
Pavičić, J. (2011). Postjugoslavenski film. Stil i ideologija. Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Petković, N. (2018). Put u Gonars. Zagreb: Profil.
Prole, D. (2018). Holokaust i fenomenologija gađenja. U: Holokaust i filozofija. Ur. M. Lošonc, P. Krstić, Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, str. 14–37.
Toporišič, T., Troha, G. (2018). Lado Kralj med gledališko teorijo in prakso. „Primerjalna književnost“, l. 41, št. 3, str. 1–16.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2025 Natka Badurina
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa 4.0 Międzynarodowe.