Abstrakt
U ovom se radu analitički pristupa poemi Jama (1944) Ivana Gorana Kovačića. U tom je Kovačićevu djelu pitanje granice važno na više razina: Jama pripada žanru poeme, koji je na granici između lirskog i epskog, pisana je sesta rimom, što znači da se rimom označuju i naglašuju granice među stihovima, kritika je uočila i naglašenu granicu između prvih devet pjevanja i desetog pjevanja kao i granicu između krvnika i žrtava te granicu između individualnoga iskaza slijepoga pripovjedača i skoro nijemoga kolektiva koji stradava. U radu se analizom nastoji pokazati kako je, mnogo više nego li oprekom između sebe i krvnika, pripovjedač zaokupljen pomnim iscrtavanjem granice između sebe i drugih žrtava. Iako svoje supatnike opisuje s empatijom, čini se kako je pripovjedaču ipak važno da se od njih razlikuje, da se izdvoji iz kolektiva pa se u radu predlaže zaključak da pripovjedač Jame pomno iscrtava granice između sebe i drugih kako bi umaknuo brutalnoj kolektivizaciji smrti.
Bibliografia
Bešlić, M. (2023). Pricina i Murtićeva čitanja Jame Ivana Gorana Kovačića. „Kolo“, br. 2, str. 121–123.
Bilosnić, T. M. (2023). „Jama“ – izlazak na svjetlo I. G. Kovačića. „Kolo“, br. 2, str. 67–74.
Donat, B. (1975). Buna i otpor – Mit i povijest u poeziji. „Teka“, br. 10, str. 697–705.
Drenjančević, I. (2023). Čitanja Kovačićeve „Jame“. „Kolo“, br. 2, str. 75–79.
Easton, M. (2022). Saint Lucy, the Silent Woman, and Subversive Female Speech in the Middle Ages. „Different Visions“, br. 8, str. 1–27. DOI: https://doi.org/10.61302/RSKE4409
Franičević, M. (1989). Jedanaesterac Goranove „Jame“ u okviru hrvatske versifikacije XIX. i XX. stoljeća. U: Život i djelo Ivana Gorana Kovačića. Ur. A. Novaković, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Globus, SKUD Ivan Goran Kovačić – Goranovo proljeće, str. 7–12.
Jurić, S. (2024). Žanrovski paradoksi u Goranovoj „Jami“. U: Pjesma, priča, poema. Studije o modernom hrvatskom pjesništvu. Zagreb: Matica hrvatska, str. 137–151.
Kaštelan, J. (2000). Studije, ogledi. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Kaštelan, J. (2021). Goran i Dante. U: Hrvati i Dante – Spomenica Društva hrvatskih književnika o 700. obljetnici Danteove smrti. Prir. B. Petrač, Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, str. 97–108.
Kovačić, I. G. (1976). Jama, La fosse commune, The Pit, Jama, La fossa, Das Massengrab, La fosa comun, Zagreb: Društvo hrvatskih književnika.
Kovačić, I. G. (1983). Pisma. Sabrana djela, sv. V. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, Globus, Sveučilišna naklada Liber.
Kovačić, I. G. (1997). Izabrane pjesme. Jama. Zagreb: Matica hrvatska.
Kravar, Z. (2010). Jama. U: Hrvatska književna enciklopedija, 2, Gl–Ma. Ur. V. Visković, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, str. 196–197.
Kristeva, J. (1989). Moći užasa: ogledi o zazornosti. Prev. D. Marion, Zagreb: Naprijed.
Lešić, Z. (1971). Polja svijetla i tamna: književno djelo Ivana Gorana Kovačića. Sarajevo: Svjetlost.
Lisac, J. (2023). Ivan Goran Kovačić i Miroslav Krleža. „Kolo“, br. 2, str. 106–111.
Mijović Kočan, S. (2023). „Jama“ ne imenuje ni zločince ni žrtvutko bi oni mogli biti. „Kolo“, br. 2, str. 80–96.
Milićević, N. (1989). Od davnih do nedavnih. Zagreb: Naprijed.
Nancy, J.-L. (2008). Corpus. Prev. R. A. Rand, New York: Fordham University Press. DOI: https://doi.org/10.2307/j.ctt13x04c6
Pavešković, A. (2023). Ivan Goran Kovačić između ideologije i empatije. „Kolo“, br. 2, str. 97–105.
Pavletić, V. (1978). Obuzdani gnjev: znakovi i strukture u književnoumjetničkim djelima I. G. Kovačića, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
Pavličić, P. (1978). Sesta rima u hrvatskoj književnosti: književnoteorijski i književnohistorijski aspekti. „Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti“, knj. 380, str. 77–[225].
Pavličić, P. (2003). Barokni pakao. Zagreb: Naklada Pavičić.
Petrač, B. (1989). Goranova „Dantesca“. U: Život i djelo Ivana Gorana Kovačića. Ur. A. Novaković, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Globus, SKUD Ivan Goran Kovačić – Goranovo proljeće, str. 207–212.
Petrač, B. (1999). Ivan Goran Kovačić pedeset i pet godina poslije. „Forum“, br. 1–3, [313]–330.
Stamać, A. (1988). Tradicijski okvir „Jame“. „Croatica“, br. 29, str. [69]–80.
Tenžera, V. (2001). Klasično uređena apokalipsa (Ivan Goran Kovačić). U: Čitanje lektire, Zagreb: Školska knjiga, str. 28–31.
Vučetić, Š. (1964). Granice: eseji, studije, kritike. Zagreb: Naprijed.
Vučković, R. (1972). Simbolika svetla i tame u Jami Ivana Gorana Kovačića. U: Književne analize, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika, str. 195–213.
Wisch, B. (2015). Seeing is Believing: St. Lucy in Text, Image, and Festive Culture. U: The Saint Between Manuscript and Print: Italy 1400–1600. Ur. A. K. Frazier, Toronto: Centre for Reformation and Renaissance Studies, str. 101–141.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2025 Ivana Drenjančević
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa 4.0 Międzynarodowe.