Abstrakt
Iskustvo granice, izmještenosti i nepripadanja suštinski je odredilo književnost Dubravke Ugrešić, kao i njezinu biografiju. U početku kao egzilantkinja, izopćenica iz nacionalne kulture, a kasnije kao transnacionalna autorica i intelektualka, bila je obilježena stanjem permanentne liminalnosti, pozicijom bivanja između (betwixt and between, Turner) krutih nacionalnih, socijalnih i političkih struktura. Iskustvo liminalnosti također se otjelovilo i u njezinu pismu, prvenstveno u raspisivanju teme egzila u romanima Muzej bezuvjetne predaje i Ministarstvo boli. U njezinim kasnijim romanima liminalnost ustupa mjesto liminoidnosti kao specifičnom režimu pisanja koji karakterizira igra, performativnost, subverzija, ali i utopijsko shvaćanje književnog communitasa. Analizirajući roman Lisica (2017), ovaj rad nastoji opisati taj pomak i pokazati kako koncepti liminalnosti i liminoidnosti mogu pridonijeti kritičkom čitanju Ugrešićine proze.
Bibliografia
Andrews, H., Roberts, L. (2014). Liminality. U: International Encyclopedia of the Social and Behavioral Sciences. Ur. N. J. Smelser, P. B. Baltes. Oxford: Elsevier str. 131–137. DOI: https://doi.org/10.1016/B978-0-08-097086-8.12102-6
Eglāja-Kristsone, E. (2015). Exile and Liminality: Experience between Cultures and Identities. “Interlitteraria“, br. 20, str. 146–155. DOI: https://doi.org/10.12697/IL.2015.20.1.11
Flaker, A. (1984). Ruska avangarda. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber / Globus.
Guillén, C. (1990). The Sun and the Self. U: Aesthetics and the Literature of Ideas. Ur. F. Jost, M. J. Friedman. Newark: University of Delaware Press.
Horvath, A. (2013). Modernism and Charisma. Basingstoke: Palgrave Macmillan. DOI: https://doi.org/10.1057/9781137277862
Lipoveckij, M. (2023). Trikster kao junak i kulturni fenomen [intervju]. „Umjetnost riječi“, br. 67, str. 83–90.
Lugarić, D. (2024). Muzej ruske književnosti u stvaralaštvu Dubravke Ugrešić. https://www.najboljeknjige.com/vijesti/muzej-ruske-knjizevnosti-u-stvaralastvu-dubravke-ugresic. 2.06.2024.
Lukić, J. (2001). Pisanje kao antipolitika. „Reč“, br. 64/10, str. 73–102.
Molvarec, L. (2017). Kartografije identiteta. Predodžbe izmještanja u hrvatskoj književnosti od 1960-ih do danas. Zagreb: Meandarmedia.
Roberts, G. (2006). The Last Soviet Avant-Garde. OBERIU – Fact, Fiction, Metafiction. New York: Cambridge University Press.
Spariosu. M. I. (2015). Modernism and Exile: Play, Liminality, and the Exilic-Utopian Imagination. Basingstoke: Palgrave Macmillan. DOI: https://doi.org/10.1007/978-1-137-31721-6
Szakolczai, A. (2017). Permanent Liminality and Modernity: Analysing the Sacrificial Carnival Through Novels. New York: Routledge. DOI: https://doi.org/10.4324/9781315600055
Thomassen, B. (2009). The Uses and Meanings of Liminality. „International Political Anthropology“, br. 2, str. 5–27.
Turner, V. W. (1974). Liminal to Liminoid, in Play, Flow and Ritual: An Essay in Comparative Symbology. „Rice University Studies“, br. 60/3, str. 53–92.
Turner, V. W. (1991). The Ritual Process: Structure and Anti-Structure. Ithaca, New York: Cornell University Press.
Ugrešić, D. (1993). Američki fikcionar. Zagreb – Beograd: Konzor / Samizdat B92.
Ugrešić, D. (2002). Zabranjeno čitanje. Zagreb – Beograd: Konzor / Samizdat B92.
Ugrešić, D. (2017). Lisica. Zagreb: Fraktura.
Ugrešić, D. (2021). Brnjica za vješticu. Zagreb: Multimedijalni institut.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2025 Anera Ryznar
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa 4.0 Międzynarodowe.