Słowa kluczowe
klasifikacija književnosti
književnost i nacionalizam
transnacionalna književnost
postjugoslavenska književnost
Jak cytować
Abstrakt
Cilj je studije promisliti relevantnost koncepcije nacionalne književnosti iz perspektive 21. stoljeća, prikazati metodološke nedostatke i problematične aspekte povlačenja nacionalnih granica u razgraničenju književnog polja te razmotriti mogućnosti prevladavanja nacionalno određenog pristupa književnosti. Zaključke će potkrijepiti primjeri iz južnoslavenske književne građe i procesa. Autor razlikuje tri oblika odnosa između književnosti i nacionalne ideologije, u kojima književnost funkcionira kao 1) izvor, 2) širitelj i 3) oznaka nacionalnog identiteta. Poziva na premještanje najkontroverznijeg trećeg oblika u polje povijesnih istraživanja, predlaže redefiniranje nacionalne granice kao točke plodne razmjene između susjednih književnih tradicija te zagovara konceptualizaciju novih transnacionalnih ili anacionalnih pristupa klasifikaciji književnosti, posebice na postjugoslavenskom prostoru.
Bibliografia
Anderson, B. (1983). Imagined Communities: Reflections on the Origin and Spread of Nationalism. London – New York: Verso, str. 22–36.
Beronja, V., Vervaet, S. (eds.) (2016). Post-Yugoslav Constellations: Archive, Memory, and Trauma in Contemporary Bosnian, Croatian and Serbian Literature and Culture. Berlin – Boston: De Gruyter. DOI: https://doi.org/10.1515/9783110431575
Biserko, S. (ur.). (2017). Jugoslavija u istorijskoj perspektivi. Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
Bhabha, H. K. (ur.). (1990). Nation and Narration. London – New York: Routledge.
Burke, P. (2004). Languages and Communities in Early Modern Europe. Cambridge – New York: Cambridge University Press. DOI: https://doi.org/10.1017/CBO9780511617362
Cornis, Pope, M., Neubauer John (ur.). (2004). The History of the Literary Cultures of East-Central Europe: Junctures and Disjunctures in the 19th and 20th Centuries, Vol. 1. Amsterdam – Philadelphia: John Benjamins Publishing Company. DOI: https://doi.org/10.1075/chlel.xix.05cor
Crnković, G. P. (2012). Post-Yugoslav Literature and Film: Fires, Foundations, Flourishes. New York: Bloomsbury.
Culler, J. (2003). Anderson and the Novel. U: Grounds of Comparison: Around the Work of Benedict Anderson. Ur. J. Culler, Ph. Cheah. New York – London: Routledge, str. 29–52.
Čolović, I. (2008). Sveštenici jezika. Nacija, poezija i kult jezika. U: Balkan – teror kulture. Ogledi o poličkoj antropologiji, 2. Beograd: Biblioteka XX vek, str. 29–41.
Čolović, I. (2016). Smrt na Kosovu polju. Istorija kosovskog mita. Beograd: Biblioteka XX vek.
Djokić, D. (ur.). (2003). Yugoslavism: Histories of a Failed Idea, 1918–1992. Madison: The University of Wisconsin Press.
Ďurišin, D. (1984). Theory of Literary Comparatistics. Prev. J. Kocmanová. Bratislava: Veda.
Ďurišin, D., i dr. (1993). Osobitné medziliterárne spoločenstvá 5. Slovanské literatúry. Bratislava: Ústav svetovej literatúry SAV.
Džafić, Š. (2015). Interkulturni (kon)tekst bosanskohercegovačke interliterarne zajednice. Sarajevo: Dobra knjiga.
Eagleton, T., Jameson, F., Said, E. W. (1990). Nationalism, Colonialism, and Literature. Minneapolis: University of Minnesota Press.
Gaj, Lj. (1997). II. proglas. U: Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda. Ur. M. Šicel. Zagreb: Matica hrvatska, str. 113–116.
Gross, M. (1979): Croatian National-Integrational Ideologies from the End of Illyrism to the Creation of Yugoslavia. „Austrian History Yearbook“, vol. 15–16, str. 3–33. DOI: https://doi.org/10.1017/S006723780001256X
Gross, M. (2000). Izvorno pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret. Zagreb: Golden marketing.
Harder, H. (ur.). (2018). Literature and Nationalist Ideology: Writing Histories of Modern Indian Languages. London – New York: Routledge. DOI: https://doi.org/10.4324/9781315144870
Hohendahl, P. E. (1989). Building a National Literature: The Case of Germany, 1830– 1870. Ithaca – London: Cornell University Press.
Hutcheon, L., Valdés, M. J. (ur.). (2002). Rethinking Literary History: A Dialogue on Theory. Oxford – New York: Oxford University Press.
Jay, P. (2010). Global Matters: The Transnational Turn in Literary Studies. Ithaca – London: Cornell University Press.
Jay, P. (2021). Transnational Literature (The Basics). London – New York: Routledge. DOI: https://doi.org/10.4324/9780429286667
Juvan, M. (2011). Literary Studies in Reconstruction: An Introduction to Literature. Frankfurt am Main: Peter Lang. DOI: https://doi.org/10.3726/978-3-653-01031-2
Kamusella, T. (2022). Russian and Rashism – Are Russian language and literature really so great?. „New Eastern Europe“, br. 6 (54), str. 31–40.
Kazaz, E. (2009). Neprijatelj ili susjed u kući (Interliterarna bosanskohercegovačka zajednica na prelazu milenija). 2. izdanje. Sarajevo: Rabic.
Kazaz, E. (2016). Kritika mržnje i utopija ljubavi, „Strane: portal za književnost i kulturu“, 6.04.2016, https://strane.ba/enver-kazaz-kritika-mrznje-i-utopija-ljubavi. 27.06.2024.
Kiossev, A. (2004). Bulgarian Textbooks of Literary History and the Construction of National Identity. U: Balkan Identities: Nation and Memory. Ur. M. Todorova. New York: New York University Press, str. 355–365.
Kiš, D. (1983). Čas anatomije. Zagreb: Globus – Beograd: Prosveta.
Kodrić, S. (2017). Šta je bošnjačka, a šta bosanskohercegovačka književnost, a šta, pak, bosanskohercegovačka interliterarna zajednica. „Slavica Lodziensia“, br. 1, str. 9–28.
Kovač, Z. (2001). Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.
Kovač, Z. (2005). Međuknjiževna tumačenja. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.
Kovač, Z. (2011). Međuknjiževne rasprave: Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti. Beograd: Službeni glasnik.
Kovač, Z. (2016). Interkulturne studije i ogledi: međuknjiževna čitanja, mentorstva. Zagreb: FF press. DOI: https://doi.org/10.17234/9789531757560
Levanat-Peričić, M. (2024). Postjugoslavenska književnost i njezin plural – između privida revolucije i straha od restauracije. U: Književnost i revolucije. Ur. Z. Božić, M. Protrka Štimec, A. Tomljenović. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – FF Press, str. 339–354. DOI: https://doi.org/10.17234/9789533790909.22
Lönngren, A.-S., Grönstad, H., Heede, D., Heith, A. (ur.). (2015). Rethinking National Literatures and the Literary Canon in Scandinavia. Newcastle: Cambridge Scholars Publishing.
Lovrenović, I. (2021). Ivo Andrić, paradoks o šutnji. U: Pripadati i ne pripadati. Eseji. Rijeka: Ex libris, str. 213–264.
Lujanović, N. (2018). Prostor za otpadnike: od ideologije i identiteta do književnog polja. Zagreb: Leykam International.
Macura, V. (2015). Znamení zrodu a české sny. Praha: Academia.
Marčetić, A., Stojanović Pamtović, B., Zorić, V., Dušanić, D. (ur.). (2019). Jugoslovenska književnost: prošlost, sadašnjost i budućnost jednog spornog pojma / Yugoslav Literature: The Past, Present and Future of a Contested Notion. Beograd: Čigoja štampa.
Matijević, T. (2020). From Post-Yugoslavia to the Female Continent: A Feminist Reading of Post-Yugoslav Literature. Bielefeld: Transcript. DOI: https://doi.org/10.1515/9783839452097
Mijatović, A. (2020). Temporalities of Post-Yugoslav Literature: The Politics of Time. Lanham – Boulder – New York – London: Lexington Books. DOI: https://doi.org/10.5040/9781978730335
Mijatović, A., Willems, B. (ur.). (2021). Reconsidering (Post-)Yugoslav Time: Towards the Temporal Turn in the Critical Study of (Post)-Yugoslav Literatures. Leiden – Boston: Brill. DOI: https://doi.org/10.1163/9789004503144
Posokhin, I. (2023). Transformations in the Perception of Russian Literature after February 24, 2022. „World Literature Studies“, br. 1 (15), str. 69–87. DOI: https://doi.org/10.31577/WLS.2023.15.1.6
Postnikov, B. (2012). Postjugoslavenska književnost?. „Kritična masa“, https://www.kriticnamasa.com/item.php?id=217. 27.06.2024.
Postnikov, B. (2024). Knjige bez granica. „Novosti“, 22.05.2024, https://www.portalnovosti.com/knjige-bez-granica. 27.06.2024.
Qvistgaard, M. (2021). Cultural Transfers in the Shadow of Methodological Nationalism. U: Cultural Transfer Reconsidered: Transnational Perspectives, Translation Processes, Scandinavian and Postcolonial Challenges. Ur. S. B. Jørgensen, H.-J. Lüsebrink. Leiden – Boston: Brill Rodopi, str. 44–63. DOI: https://doi.org/10.1163/9789004443693_004
Rak, J. (1994). Bývali Čechové..: české historické mýty a stereotypy. Jinočany: H & H.
Rapacka, J. (2002). Leksikon hrvatskih tradicija. Zagreb: Matica hrvatska.
Řezník, M. (2003). Formování moderního národa (Evropské „dlouhé“ 19. století). Praha: Triton.
„Sarajevske sveske“. (2011a), br. 32/33, str. 77–181. http://sveske.ba/en/broj/3233. 27.06.2024.
„Sarajevske sveske“. (2011b), br. 35/36, str. 189–230. http://sveske.ba/en/broj/35-36-0. 27.06.2024.
Spahić, V. (2016). Status bosanskohercegovačke književnosti unutar B/H/S/C interliterarne zajednice danas. „Bosanski jezik“, br. 13, str. 91–106.
Stehlík, P. (2014). Both Bulwark and Bridge: The Symbolic Conceptualization of the Frontier Position of Croatia in the Original Yugoslavism. „Oriens Aliter“, br. 2 (1), str. 9–21.
Stehlík, P. (2015). Između hrvatstva i jugoslavenstva: Bosna u hrvatskim nacionalno-integracijskim ideologijama 1832–1878. Zagreb: Srednja Europa.
Stehlík, P. (2017). Obitelj Zrinski u hrvatskome nacionalnom imaginariju 19. stoljeća. U: XIII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup: Zbornik radova. Ur. S. Blažetin. Pécs / Pečuh: Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj / Magyarországi Horvátok Tudományos Intézete, str. 293–300.
Stehlík, P. (2021a). Od ideologije do subverzije: promišljanje jugoslavenstva u Hrvatskoj u 21. stoljeću. U: Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi / Peryferie w chorwackiej literaturze i kulturze. Ur. K. Bagić, M. Levanat-Peričić, L. Małczak. Katowice: Wydawnictwo UŚ, str. 65–76. DOI: https://doi.org/10.31261/PN.4028.06
Stehlík, P. (2024). Bosnian-Herzegovinian Literature: The History of a Transnational Concept and Its Prospects in the Post-Conflict Society. „Slovanský přehled“, br. 2 (110), str. 317–339.
Szeman, I. (2003). Zones of Instability: Literature, Postcolonialism and the Nation. Baltimore – London: The Johns Hopkins University Press. DOI: https://doi.org/10.1353/book.20651
Szeman, I. (2011). National Literature. U: The Encyclopedia of the Novel. Ed. P. M. Logan, Chichester: Blackwell, str. 562–566. DOI: https://doi.org/10.1002/9781444337815.wbeotnn007
Tureček, D. (2009). Doslov. U: Národní literatura a komparatistika. Ur. D. Tureček. Brno: Host, str. 262–267.
Vargas Llosa, M. (2000). Nationalismus als neue Bedrohung. Frankfurt am Main: Suhrkamp.
Vervaet, S. (2013). Centar i periferija u Austro-Ugarskoj: Dinamika izgradnje nacionalnih identiteta u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine na primjeru književnih tekstova. Zagreb–Sarajevo: Synopsis.
Wachtel A. B. (2006). Remaining Relevant after Communism: The Role of the Writer in Eastern Europe. Chicago–London: The University of Chicago Press.
Wachtel, A. B. (1998). Making a Nation, Breaking a Nation: Literature and Cultural Politics in Yugoslavia. Stanford: Stanford University Press.
Weigandt, K. (ur.). (2020). The Transnational in Literary Studies: Potential and Limitations of a Concept. Berlin–Boston: De Gruyter. DOI: https://doi.org/10.1515/9783110688726
Wimmer, A., Glick Schiller, N. (2002). Methodological Nationalism and Beyond: Nation-State Building, Migration and the Social Sciences. „Global Networks“, br. 4 (2), str. 301–334. DOI: https://doi.org/10.1111/1471-0374.00043
Zajac, P. (2009). Národná a stredoeurópska literatúra ako súčasť stredourópskej kultúrnej pamäti. U: Národní literatura a komparatistika. Ur. D. Tureček. Brno: Host, str. 33–47.
Žanić, I. (2020a). Simbolični identitet Hrvatske u trokutu raskrižje – predziđe – most. U: Simboli, rituali i krupne riječi (Rasprave i eseji iz devedesetih). Zagreb: Srednja Europa, str. 53–87.
Žanić, I. (2020b). Pisac na osami. Upotreba Andrićeve književnosti u ratu u Bosni i Hercegovini. U: Simboli, rituali i krupne riječi (Rasprave i eseji iz devedesetih). Zagreb: Srednja Europa, str. 89–111.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2025 Petr Stehlík
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa 4.0 Międzynarodowe.