Słowa kluczowe
nezavisna scena
terminologija
vremenske/prostorne granice
estetska razlika
Jak cytować
Abstrakt
Rad predstavlja granice između suvremene hrvatske institucionalne i izvaninstitucionalne kazališne scene fokusirajući se na terminologiju, povijest, izvedbene prostore i estetska razgraničenja. Priskrbljuje analizu koncepata institucionalnoga, izvaninstitucionalnoga, alternativnoga, eksperimentalnoga i nezavisnog kazališta kao i vremenskih granica dvaju područja te problema u njihovu određivanju. Povijest institucionalnoga kazališta često se vezuje uz ideju nacionalnoga kazališta od polovice 19. stoljeća, dok se nezavisno kazalište prati od početka 20. stoljeća. Članak istražuje utjecaj izvedbenih prostora na estetski razvoj pojedinačnih scena. Završava uvidom u estetska razgraničenja obaju scena koja postaju sve nejasnija u novim društvenim, političkim, kulturnim i financijskim okolnostima.
Bibliografia
Barada, V., Primorac, J., Buršić, E. (2016). Osvajanje prostora rada. Uvjeti rada organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti. Zagreb: Zaklada Kultura nova.
Barić, V. (2023) „Crna rupa: Kunst Teatar. Razgovor s Romanom Brajšom, Domagojem Jankovićem i Ivanom Planinićem“. https://tinyurl.com/2e2zsta817.06.2024.
Batušić, N. (1978). Povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb: Školska knjiga.
Batušić, N. (1991). Uvod u teatrologiju. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
Borić, T. (2023). „Sve što imamo Eurokaz je dobio od HDZ-a, sukob na ljevici nam šteti“. Nacional, 23. lipnja. https://tinyurl.com/4bnvbm9e. 17.06.2024.
Brauneck, M., ITI Germany, (ur.). (2017). Independent Theatre in Contemporary Europe. Structures – Aesthetics – Cultural Policy. Bielefeld: transcript. DOI: https://doi.org/10.1515/9783839432433
Grad Rijeka (2023) „Javni poziv za utvrđivanje programa kulture od interesa za Grad Rijeku iz djelatnosti kulture, umjetnosti i transverzalnih područja za 2024. godinu“ 13. listopada. https://tinyurl.com/ywjtv4um. 17.06.2024.
Grad Split (2023) „Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi grada Splita za 2024. godinu“ 29. rujna. https://tinyurl.com/2re67dpe. 17.06.2024.
Grad Zagreb (2023) „Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2024. godinu“ 11. srpnja. https://tinyurl.com/bddf5vun. 17.06.2024.
Hribar-Ožegović, M. (1984). Kazališni glosarij: rječnik kazališnih naziva. Zagreb: Globus.
Juniku, A. (2020). Teatar (u teatru) devedesetih. U: Devedesete. Kratki rezovi. Ur. O. Obad, P. Bagarić, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku – Jesenski i Turk, str. 147–196.
Kunst Teatar „O nama“. https://www.kunstteatar.hr/o-nama/. 17.06.2024.
Lederer, A. (2023). Zakulisje. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 2005.–2013. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Lončar, V. (2013). Kazališna tranzicija u Hrvatskoj. Zagreb: Meanadarmedia.
Očevidnik kazališta. https://min-kulture.gov.hr/. 17.06.2024.
Macintosh, Ian (2005). Architecture, Actor and Audience. London – New York: Routledge.
Pavis, P. (2004). Pojmovnik teatra. Zagreb: Akademija dramske umjetnosti – Centar za dramsku umjetnost.
Petranović, M. (2015). Kazalište i (pri)povijest. Ogledi o hrvatskoj kazališnoj historiografiji. Zagreb: Ex libris.
Škavić, Đ. (1999). Hrvatsko kazališno nazivlje. Zagreb: Hrvatski centar ITI.
(b.a). „Uvodnik“ (1996). Frakcija magazin za izvedbene umjetnosti, br. 1. str. 1.
Vidović, D. (2010). Nezavisna kultura u Hrvatskoj (1990.-2010.). U: Dizajn i nezavisna kultura. Ur. M. Mrduljaš, D. Vidović, Zagreb: Savez udruga Klubtura – UPI-2M PLUS d.o.o. – KURZIV, str. 9–39.
Vidović, D., Žuvela A. (2022). „Kulturna raznolikost i politike uključivanja“. U: Matanovac Vučković, R., Uzelac, A., Vidović, D. (ur.). Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, str. 315–323.
Višnić, E. (ur.). (2008). Kulturne politike odozdo. Nezavisna kultura i nove suradničke prakse u Hrvatskoj. Amsterdam – Bukurešt – Zagreb: Policies for culture.
Zakon o kazalištima (2023). Narodne novine, br. 23, 28. veljače.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2025 Višnja Kačić Rogošić
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa 4.0 Międzynarodowe.