Status teorije u proučavanju književnosti i vizualnih umjetnosti
Okładka czasopisma Poznańskie Studia Slawistyczne, nr 29, rok 2025, tytuł Granice – wyznaczanie, zacieranie i przekraczanie
PDF (Hrvatski)

Słowa kluczowe

teorija
književnost
vizualno
povijest umjetnosti
humanističke znanosti

Jak cytować

Kučeković, F. (2025). Status teorije u proučavanju književnosti i vizualnih umjetnosti. Poznańskie Studia Slawistyczne, (29), 285–304. https://doi.org/10.14746/pss.2025.29.15

Abstrakt

U radu se uspoređuje stanje teorije u istraživanju književnosti i vizualnih umjetnosti. Dok se u znanosti o književnosti već nekoliko desetljeća najavljuje „kraj teorije”, u proučavanju vizualnih umjetnosti teorija se uglavnom sustavno zanemaruje kao nedovoljno znanstvena disciplina. Stoga je potreban kritički osvrt na postojeće metode povijesti umjetnosti, koje se u istraživanju umjetničkih djela uglavnom temelje na dokumentaciji i historiografiji. Disciplina se tako svodi na pomoćnu povijesnu znanost, što rezultira njezinim nestajanjem. U raspravi se oslanjamo na istraživanje Didi-Hubermana koji, utvrđujući razliku između vidljivog i vizualnog, svojom teorijom proširuje polje proučavanja vizualnih umjetnosti, produžujući  time život povijesti umjetnosti i osiguravajući da se njezin kraj, koji sama disciplina već nekoliko desetljeća dovodi u pitanje, izbjegne. Pritom se zalažemo za otvorenost i prevladavanje granica dviju humanističkih disciplina te razmatranje ​njihovih ​međusobnih doprinosa.

https://doi.org/10.14746/pss.2025.29.15
PDF (Hrvatski)

Bibliografia

Ackerman, J. (1973). Toward a New Social Theory of Art. „New Literary History“, br. 4, 2, str. 315–330.

Alpers, S., Alpers, P. (1972). Ut Pictura Noesis? Criticism in Literary Studies and Art History. „New Literary History“, br. 3, 3, str. 437–458.

Belting, H. (2010). Kraj povijesti umjetnosti? Zagreb: Muzej suvremene umjetnosti.

Białostocki, J. (1986). Povijest umjetnosti i humanističke znanosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.

Burzyńska, A., Markowski, M. P. (2009). Književne teorije XX veka. Beograd: Službeni glasnik.

Butler, J., Guillory, J., Thomas, K. (2002). Preface. U: What’s Left of Theory?: New Work on the Politics of Literary Theory. Ur. J. Butler et al. New York, London: Routledge, str.VIII–XII.

Compagnon, A. (2007). Demon teorije. Zagreb: AGM.

Culler, J. (2001). Književna teorija: vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM.

Didi-Huberman, G. (2005). Confronting Images: Questioning the Ends of a Certain History of Art. University Park: The Pennsylvania State University Press.

Forster, K. (1972). Critical History of Art, or Transfiguration of Values?. „New Literary History“ br. 3, 3, str. 459–470.

Freeland, C. (2001). But is It Art?: an Introduction to Art Theory. Oxford – New York: Oxford University Press.

Groys, B. (2006). Učiniti stvari vidljivima. Zagreb: Muzej suvremene umjet-nosti.

Laude, J., Denomme, R. (1972). On the Analysis of Poems and Paintings. „New Literary History“ br. 3, 3, str. 471–486.

Mciver Lopes, D. (2008). Nobady Needs a Theory of Art. „The Journal of Philosophy“, br. 105, 3, str. 109–127.

McQuillan, M., Macdonald, G., Purves, R., Thomas, S. (2010). The Joy of Theory. U: Post-Theory: New Directions in Criticism. Ur. M. McQuillan et al. Edinburgh: University Press, str. IX–XX.

Passmore, J. (1972). History of Art and History of Literature: A Commentary. „New Literary History“, br. 3, 3, str. 575–587.