Abstrakt
U radu se uspoređuje stanje teorije u istraživanju književnosti i vizualnih umjetnosti. Dok se u znanosti o književnosti već nekoliko desetljeća najavljuje „kraj teorije”, u proučavanju vizualnih umjetnosti teorija se uglavnom sustavno zanemaruje kao nedovoljno znanstvena disciplina. Stoga je potreban kritički osvrt na postojeće metode povijesti umjetnosti, koje se u istraživanju umjetničkih djela uglavnom temelje na dokumentaciji i historiografiji. Disciplina se tako svodi na pomoćnu povijesnu znanost, što rezultira njezinim nestajanjem. U raspravi se oslanjamo na istraživanje Didi-Hubermana koji, utvrđujući razliku između vidljivog i vizualnog, svojom teorijom proširuje polje proučavanja vizualnih umjetnosti, produžujući time život povijesti umjetnosti i osiguravajući da se njezin kraj, koji sama disciplina već nekoliko desetljeća dovodi u pitanje, izbjegne. Pritom se zalažemo za otvorenost i prevladavanje granica dviju humanističkih disciplina te razmatranje njihovih međusobnih doprinosa.
Bibliografia
Ackerman, J. (1973). Toward a New Social Theory of Art. „New Literary History“, br. 4, 2, str. 315–330. DOI: https://doi.org/10.2307/468479
Alpers, S., Alpers, P. (1972). Ut Pictura Noesis? Criticism in Literary Studies and Art History. „New Literary History“, br. 3, 3, str. 437–458. DOI: https://doi.org/10.2307/468542
Belting, H. (2010). Kraj povijesti umjetnosti? Zagreb: Muzej suvremene umjetnosti.
Białostocki, J. (1986). Povijest umjetnosti i humanističke znanosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
Burzyńska, A., Markowski, M. P. (2009). Književne teorije XX veka. Beograd: Službeni glasnik.
Butler, J., Guillory, J., Thomas, K. (2002). Preface. U: What’s Left of Theory?: New Work on the Politics of Literary Theory. Ur. J. Butler et al. New York, London: Routledge, str.VIII–XII.
Compagnon, A. (2007). Demon teorije. Zagreb: AGM.
Culler, J. (2001). Književna teorija: vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM.
Didi-Huberman, G. (2005). Confronting Images: Questioning the Ends of a Certain History of Art. University Park: The Pennsylvania State University Press.
Forster, K. (1972). Critical History of Art, or Transfiguration of Values?. „New Literary History“ br. 3, 3, str. 459–470. DOI: https://doi.org/10.2307/468543
Freeland, C. (2001). But is It Art?: an Introduction to Art Theory. Oxford – New York: Oxford University Press.
Groys, B. (2006). Učiniti stvari vidljivima. Zagreb: Muzej suvremene umjet-nosti.
Laude, J., Denomme, R. (1972). On the Analysis of Poems and Paintings. „New Literary History“ br. 3, 3, str. 471–486. DOI: https://doi.org/10.2307/468544
Mciver Lopes, D. (2008). Nobady Needs a Theory of Art. „The Journal of Philosophy“, br. 105, 3, str. 109–127. DOI: https://doi.org/10.5840/jphil200810531
McQuillan, M., Macdonald, G., Purves, R., Thomas, S. (2010). The Joy of Theory. U: Post-Theory: New Directions in Criticism. Ur. M. McQuillan et al. Edinburgh: University Press, str. IX–XX.
Passmore, J. (1972). History of Art and History of Literature: A Commentary. „New Literary History“, br. 3, 3, str. 575–587. DOI: https://doi.org/10.2307/468551
Licencja
Prawa autorskie (c) 2025 Filip Kučeković
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa 4.0 Międzynarodowe.