COMIC DEGRADATION OF HIERARCHY OF LITERARY GENRES AND FIGURE OF THE AUTHOR IN THE NOVELS BY MIRJANA ĐURĐEVIĆ

Main Article Content

Igor Perišić

Abstract

In the first part of the text, the review of Mirjana Đurđević’s novels, with particular emphasis on the genre matrices used by her, allowed to formulate the thesis that the dehierarchization of literary genres leads to the demystification of the author’s figure. In the second part of the work special attention was devoted to the satirical and dystopian elements present in the novel Odlazak u Jolki Palki (Going to Yolky Palky) on the background of the Serbian writer’s achievements, ways of constructing the novelistic “new woman” and – on the over-text level – the person of the author. In addition, it will be observed how the character of the “new woman” is formed in the novel, as well as the plot with the ironical happy end which, among other things, contributes to the dehierarchization of literary genres and the deconstruction of the myth about the comic work as a less valuable piece of art, a myth that is still very much alive in the Serbian culture.

Downloads

Download data is not yet available.

Article Details

How to Cite
Perišić, I. (2019). COMIC DEGRADATION OF HIERARCHY OF LITERARY GENRES AND FIGURE OF THE AUTHOR IN THE NOVELS BY MIRJANA ĐURĐEVIĆ. Porównania, 23(2), 187-199. https://doi.org/10.14746/p.2018.23.18707
Section
Articles
Author Biography

Igor Perišić, Institut za književnost i umetnost

Prof. nadzw., pracownik Instytutu Badań Literackich (Institut za književnost i umetnost) w Belgradzie. Opublikował książki: Gola priča (Naga opowieść, 2007), Uvod u teorije smeha (Wprowadzenie do teorii śmiechu, 2010, 2012), Utopija smeha (Utopia śmiechu, 2013), Kritika i metakritika (Krytyka i metakrytyka, 2014) oraz Ženski portreti (Portrety kobiet, 2017), jak również liczne studia i artykuły w czasopismach naukowych oraz w periodykach literackich. Redaktor tomu (wspólnie ze Slobodanką Vladiv Glover oraz Mileną Ilišević) Transkturna dimenzija slavističkih studija i komparativna književnost (Transkulturowe aspekty studiów slawistycznych i komparatystka literacka, 2014). Redaktor czasopism: „Književna istorija”, „Filološke studije” i „The Dostoevsky Journal”.

References

  1. Barzut, Dragoslava. „Igre naše nasušne“. Polja 448 (2007). S. 117–119.
  2. Beleslijin, Dragana. „Preživela je!“. Polja 457 (2009). S. 185–187.
  3. Brebanović, Predrag. „Ima li života posle smrti? Sudbina autorske instance u naratološkoj raspravi“. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik 1–2 (2001). S. 179–196.
  4. Đurđević, Mirjana. Treći sektor: ili sama žena u tranziciji. Beograd: Knjižara Žagor, 2001.
  5. Đurđević, Mirjana. Prvi, drugi, treći čovek: srpske legende. Zrenjanin: Agora, 2008.
  6. Đurđević, Mirjana. Bremasoni. Beograd: Laguna, 2011.
  7. Đurđević, Mirjana. Leš u fundusu. Beograd: Laguna, 2012.
  8. Đurđević Mirjana, Mlađenović Branko. Bunker Swing. Beograd: Laguna, 2013.
  9. Đurđević, Mirjana. Odlazak u Jolki Palki: ili Lažna uzbuna u Aleji zaslužnih. Beograd: Laguna, 2016.
  10. Gordić-Petković, Vladislava. „Identitet, jezik i socijalna stratifikacija: Kako ženska književnost podriva poredak“. Izazovi identiteta: Rod između tradicije i kreacije. Ur. A. Đurić-Bosnić. Novi Sad: Centar za interkulturnu komunikaciju, 2016. S. 87–96.
  11. Gordić-Petković, Vladislava. „Vreme i semantika (dugo)večnosti u savremenoj srpskoj i anglofonoj prozi“. Jezik, književnost, vreme: Književna istraživanja. Ur. V. Lopičić, B. Mišić-Ilić. Niš: Filozofski fakultet, 2017. S. 71–81.
  12. Hutcheon, Linda. A Poetics of Postmodernism: History, Theory, Fiction. New York and London: Routledge, 1988.
  13. Mandić-Spasojević, Neda. „Harijetin tok svesti“. Gradina 35–36 (2010). S. 239–250.
  14. McHale, Brian. Powieść postmodernistyczna. Przeł. Maciej Płaza. Kraków: Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiellońskiego, 2012.
  15. Sapožničenko, Galja. „Prljava inspektorka Harijeta“. Sveske 84 (2007). S. 67–70.
  16. Vrbavac, Jasmina. „Nepretenciozno zasmejavanje“. Polja 484 (2013). S. 172–174.