Keywords
Ragusan literature
manuscript studies
scribal culture
history of literature
history of collecting
How to Cite
Abstract
The essay reconstructs the scribal collection of Ragusan literature compiled by Đuro Ferić (1739–1820) and currently scattered across various libraries. It argues that the focus on individual scribes is the best way of understanding Ragusan manuscript culture and of identifying relationships among different manuscript witnesses. Once scribal collections are reconstructed, it is possible to determine to what extent scribes understood their job as involving specific editorial decisions rather than just mechanical copying of the text in front of them. The approach is recommended not just to scholars interested in manuscript culture but to those interested in the larger questions of literary history as well.
References
Beritić, N. (1960). Oko Betondićeva prijevoda Ovidijevih heroida. In: Beritićev zbornik. Ed. V. Cvitanović. Dubrovnik: Društvo prijatelja dubrovačke starine, pp. 197–215.
Bojović, Z. (2014). Istorija dubrovačke književnosti. Beograd: Srpska književna zadruga.
Bratičević, I. (2015). Via virtutis / Put vrline: Epigramatski opus Rajmunda Kunića. Zagreb: Ex libris.
Bratičević, I., Lupić, I. (2013). Držićeva „Hekuba” između izvedbe i knjige. “Colloquia Maruliana”, vol. 22, pp. 77–116.
Budmani, P. (ed.) (1886). Djela Antuna Gleđevića. Stari pisci hrvatski, XV. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Budmani, P. (ed.) (1899). Djela Dominka Zlatarića. Stari pisci hrvatski, XXI. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Čučić, V. (2005). Prvi tiskari u Dubrovniku s popisom tiskane građe. “Vjesnik bibliotekara Hrvatske”, vol. 48, pp. 108–158.
Daničić, Đ. (ed.) (1872). Pjesme Mavra Vetranića Čavčića. Vol. II. Stari pisci hrvatski, IV. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Fališevac, D., Jovanović, N., Tatarin, M. (2015). Život i književno djelo Paska Primovića i njegov ep Od upućenja Riječi vječne i od poroda Djevičkoga. “Građa za povijest književnosti hrvatske”, vol. 38, pp. 255–421.
Golik, J. (1901). O djelima Josipa Betondića Dubrovčanina. “Školski vjesnik”, vol. 8, pp. 48–60, 262–266, 404–415, 519–536, 753–773.
Gundulić, I.Š. (1840). Suncjaniza. Dubrovnik: Po Pet. Franu Martecchini.
Hamm, J. (1962). Gundulićeva Sunčanica. “Građa za povijest književnosti hrvatske”, vol. 28, pp. 5–193.
Jurić, Š. (1991). Katalog rukopisa Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu. Knj. 1. Zagreb: NSK.
Kapetanović, A. (ed.) (2005). N. Nalješković, Književna djela. Zagreb: Matica hrvatska.
Lupić, I. (2010). Nove teorije i stare knjige. “Forum”, vol. 49, pp. 1192–1238.
Lupić, I. (2012). Tekstološka načela, kritička izdanja i kroatistička znanstvena zajednica. “Forum”, vol. 51, pp. 557–589; 895–958.
Lupić, I. (2014). Piligrinov otpor. In: Otpor. Subverzivne prakse u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Eds. T. Pišković, T. Vuković. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pp. 35–79.
Mihanović-Salopek, H., Lupis, V.B. (2009). Doprinos Petra Kanavelića hrvatskoj pasionskoj baštini. Split: Ogranak Matice hrvatske Split.
Mihanović-Salopek, H., Lupis, V.B. (2010). Željezni duh: prinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini. Zagreb–Dubrovnik: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Dubrovnik.
Muljačić, Ž. (1956). O prvoj dubrovačkoj tiskari. “Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku”, vol. 4/5, pp. 583–612.
Novak, S.P. (ed.) (2006). Tragedije XVI. stoljeća. Stoljeća hrvatske književnosti. Zagreb: Matica hrvatska.
Pantić, M. (1957). Sebastijan Slade Dolči: dubrovački biograf XVIII veka. Beograd: Naučno delo.
Pantić, M. (1962). Rukopisi negdašnje biblioteke Bizaro u Historijskom institutu u Dubrovniku. “Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku”, vol. 8/9, pp. 557––596.
Pantić, M. (1965). Izrada biografije Đure Ferića i studije o njegovim delima na našem jeziku. “Ljetopis JAZU”, vol. 70, pp. 421–422.
Pantić, M. (1979). Ferić, Đuro. In: Leksikon pisaca Jugoslavije II. Ed. Ž. Boškov. Novi Sad: Matica srpska.
Pavić, A. (1883). Djela Gjona Gjora Palmotića, vol. II. Stari pisci hrvatski, XIII. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Potthoff, W. (1973). Die Dramen des Junije Palmotić. Wiesbaden: F. Steiner.
Potthoff, W. (ed.) (1975). Dubrovniker Dramatiker des 17. Jahrhunderts, vol. 2. Giessen: W. Schmitz.
Puratić, Ž. (1982). Đorđe (Đuro) Ferić (život i djelo). Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
Rešetar, M. (1923). Iz kulturnoga života staroga Dubrovnika. “Jugoslavenska njiva”, vol. 7.9, pp. 367–372; 7.10, pp. 396–403.
Rešetar, M. (ed.) (1930). Djela Marina Držića. Stari pisci hrvatski, VII. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Tatarin, M. (2010). Rekonstrukcija drame Filide Antuna Sasina. “Građa za povijest književnosti hrvatske”, vol. 37, pp. 79–128.
Vojnović, K. (1896). Prilozi k arhivalnijem pabircima dubrovačkijem. “Starine”, vol. 28, pp. 1–96.
Wirtz, G. (ed.) (1997). Đuro Ferić, Slavica poematia latine reddita: Eine frühe südslavische Volksliedsammlung. Köln–Weimar–Wien: Böhlau.
Žepić, S. (ed.) (1878). Djela Frana Lukarevića Burine. Stari pisci hrvatski, X. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Žepić, S. (ed.) (1880). Pjesme Miha Bunića Babulinova, Maroja i Oracia Mažibradića, Marina Burešića. Stari pisci hrvatski, XI. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
License
Authors
The authors of the articles accepted for publication in the journal Poznańskie Studia Slawistyczne are obliged to fill up the contract for providing the journal free licence (along with sub-licence CC) to works. The contract should be also signed by the authors and sent back to the editorial board of the journal.
Under the terms of the contract, the authors of the texts published in the journal “Poznańskie Studia Slawistyczne” provide the University of Adam Mickiewicz in Poznań with a non-exclusive free licence and allow the aforementioned institution to use the sub-licence Creative Commons Attribution-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-ND 4.0).
The authors hold the copyright for their texts.
Users
The Internet users are eligible for using the works published in “Poznańskie Studia Slawistyczne” from 2015 under the following conditions:
- recognition of the authorship: the popularized work must contain information about the author, title, source (references to the original work, DOI) and licence.
- no derivative works may be created: the work must be preserved in its original form, the work’s translations or elaborations cannot be distributed without the author’s permission.
The copyright to the texts published before 2015 is reserved.
Other
The University of Adam Mickiewicz in Poznań holds the right for the entire journal (its segmentation, graphical form, title, cover design, logo, etc.).