Kak Taubeka Dva: on the Image of Amiable Love

Main Article Content

Lahorka Plejić-Poje
Evelina Rudan

Abstract

This paper is aimed at scrutinizing emblematic and iconic functions of doves in love poetry. Despite the fact that love is a complex emotion both in literary and psychological sense, the main analytical emphasis will be put on the literary codification of a simple (amiable) type of love – incarnated in the symbol of dove – within various cultural layers. In addition to this, it will be argued that a dove or a pair of pigeons as literary topoi are very common in popular and oral literature as opposed to the literature with the certain authorship. The aforesaid literary image can frequently be found in Kajkavian manuscripts of love poetry which originated from the 18th and 19th centuries. Moreover, it will be demonstrated that this image is still present in a popular music of the 20th and 21st century.

Downloads

Download data is not yet available.

Article Details

How to Cite
Plejić-Poje, L., & Rudan, E. (2021). Kak Taubeka Dva: on the Image of Amiable Love. Poznańskie Studia Slawistyczne, (21), 113-126. https://doi.org/10.14746/pss.2021.21.6
Section
Studia animalia: the image of animals in literature
Author Biographies

Lahorka Plejić-Poje, University of Zagreb

Associate professor in old Croatian literature at the Department of Croatian language and literature at the Faculty of Philosophy of the University of Zagreb. Her research interests are focused on Dubrovnik literature and culture. She prepared for publishing the manuscripts of the works of the Dubrovnik poet Lucrecija Bogašinović (Zadar 2007). In 2013 she prepared for printing the satirical poems by Antun Gleđević, and in 2020 collection of old anonymous kajkavian poems Pjesmarica Nikole Šafrana (in collaboration with Jasmina Lukec). She is the author of the book Zaman će svaki trud Ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku (Zagreb 2012) for which she recieved Faculty of Humanities and Social Sciences Award (2013). 

Evelina Rudan, University of Zagreb

Associate professor at the Department of Croatian language and literature of the Faculty of Humanities and Social Sciences. Her fields of interest include the performance and context of the oral genres, as well as the intertextual and intermedial relations between the oral and written literature. In 2017, she received the Faculty of Humanities and Social Sciences Award for her scientific book titled Vile s Učke. Žanr, kontekst, izvedba i nadnaravna bića usmenih predaja (Fairies from the mountain Učka: genre, context, performance and the supernatural beings of belief legends), 2016. She has published 6 collections of poetry; for her latest one, titled Smiljko i ja si mahnemo, 2020, she was awarded the Fran Galović Award, Ivan Goran Kovačić Award, the Award of the Croatian Academy of Science and Arts, as well as Tin Ujević Award and Drago Gervais Award.

References

  1. Badalić, J. (1949). Bolska rukovet stare lirike hrvatske. „Građa za povijest književnosti hrvatske” br. 47, str. 7–90.
  2. Botica, S. (1998). Biserno uresje. Hrvatska usmena ljubavna poezija. Zagreb: Alfa.
  3. Cigančić, A. (1997). Lovranske ljubavne pjesme iz 1738. godine. Prir. M. Stojević, Crikvenica: Libellus.
  4. Đurđević, I. (1918). Djela Ińacija Gorgi (Igńata Đorđića). 1: Pjesni razlike i Uzdasi Mandalijene pokornice.
  5. Prir. M. Rešetar. Zagreb: JAZU. Frankopan, F. K. (1999). Djela. Prir. J. Vončina. Zagreb: Matica hrvatska.
  6. Ivančan, I. (1987). Narodni plesni običaji Međimurja. Zagreb: Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske.
  7. Miholić, I., Jambrešić-Kirin, R. (ur.) (2019). Prvi svjetski rat u hrvatskim tradicijskim pjesmama. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
  8. Morović, H. (1977). Iz lovranske zbirke pučko-leutaške lirike. „Čakavska rič” vol. 7, br. 1, str. 115–151.
  9. Pjesmarica Nikole Šafrana (2020). Prir. L. Plejić-Poje, J. Lukec. Zagreb: Matica hrvatska.
  10. Zrinski, P. (1957). Adrijanskog mora sirena. Prir. T. Matić, Zagreb: JAZU.
  11. Žganec, V. (1924). Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja. Zagreb: JAZU. Literatura.
  12. Bagić, K. (2012). Rječnik stilskih figura. Zagreb: Školska knjiga.
  13. Bratulić, J. (2012). Grlica ili sloboda vjernosti. U: Književna životinja. Kulturni bestijarij, d. II. Ur. S. Marjanić, A. Zaradija-Kiš. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska sveučilišna naklada, str. 1029–1047.
  14. Bogdan, T. (2007). Prešućeni paški pjesnik Ivan Mršić. U: Dani Hvarskoga kazališta 33. Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu. Ur. N. Batušić et al. Zagreb–Split: HAZU, Književni krug Split, str. 44–68.
  15. Chevalier, J., Gheerbrant, A. (1994). Rječnik simbola. Mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Prev. A. Buljan et al. 4, prošireno izdanje. Zagreb: Matica hrvatska.
  16. Crnčević, A. (2014). Nebesa i dar novoga života. O simbolizmu pticâ u kršćanskoj tradiciji. „Živo vrelo” br. 9, str. 2–11. 126
  17. Lahorka Plejić-Poje, Evelina Rudan Dukić, D. (2006). Hrvatska ranonovovjekovna ljubavna lirika i folklorno pjesništvo. U: Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti. Zbornik radova s međunarodnog simpozija održanog od 27. do 29. rujna 2004. u Splitu. Ur. B. Lučin, M. Tomasović. Split: Književni krug, str. 175–217.
  18. Fancev, F. (1937). Hrvatska dobrovolja u popijevkama, zdravicama i napitnicama prošlih vjekova. „Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena” 31, sv. 1, str. 67–168.
  19. Fink-Arsovski, Ž. (2002). Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra. Zagreb: FF press.
  20. Jones-Davies, M. T. (1974). Discord in Shakespeare’s Troilus and Cressida; or, The Conflict between „Angry Mars and Venus Queen of Love”. „Shakespeare Quarterly” vol. 25, br. 1, str. 33–41, https://doi.org/10.2307/2868881.
  21. Luhmann, N. (1996). Ljubav kao pasija. O kodiranju intimnosti. Prev. D. Domić. Zagreb: Naklada MD.
  22. Malnar-Jurišić, M., Vukša-Nahod, P. (2018). Međuljudski odnosi u hrvatskoj dijalektalnoj frazeologiji. U: Slavofraz 2016. Phraseology and (naive) psychology. Ur. A. Będkowska-Kopczyk, H. Pfandl. Hamburg: Verlag Dr. Kovač, str. 415–426.
  23. Maroević, T. (1998). Animalistika u suvremenom hrvatskom pjesništvu. U: Kulturna animalistika. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 29. rujna 1997. godine u Splitu. Ur. N. Cambi, N. Visković. Split: Književni krug, str. 36–40.
  24. Papalia, D., Wendkos-Olds, S. (1991). Human development. 5. izd. New York: McGraw-Hill.
  25. Pavličić, P. (1987). Pučka, trivijalna i masovna književnost. U: Trivijalna književnost. Prir. S. Slapšak. Beograd: Radionica SIC.
  26. Pavličić, P. (2017). Pučka i popularna književnost: jedno ili dvoje? U: Dani Hvarskoga kazališta 43. Pučko i popularno. Ur. B. Senker, Zagreb–Split: HAZU–Književni krug Split, str. 5–17.
  27. Pavličić, P. (2019). Glas naroda. Pohvala pučkoj pjesmi. Zagreb: Mozaik knjiga.
  28. Peternai-Andrić, K. (2018). Skica za pojam popularne književnosti. U: Dani Hvarskog kazališta 44. Ur. B. Senker, Split: HAZU – Književni krug Split str. 152–170.
  29. Tomašić, J. (2014). Pučka sastavnica u djelu Luke Ilića Oriovčanina. [Neobjavljeni doktorski rad]. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
  30. Vidović-Bolt, I. (2007). Metaforika zoonima u hrvatskoj frazeologiji. u: Kulturni bestijarij. Ur. S. Marjanić i A. Zaradija-Kiš, Zagreb: IEF i HSN, str. 403–424.
  31. Visković, N. (2007). Jezik i životinja. U: Kulturni bestijarij. Ur. S. Marjanić, A. Zaradija-Kiš, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku–Hrvatska sveučilišna naklada, str. 355–368.
  32. Zečević, D. (1978). Pučka književnost. U: Povijest hrvatske književnosti, knj. 1: Usmena i pučka književnost. Ur. M. Bošković-Stulli, D. Zečević, Zagreb: Mladost, s. 357–657.