Abstrakt
This paper is aimed at scrutinizing emblematic and iconic functions of doves in love poetry. Despite the fact that love is a complex emotion both in literary and psychological sense, the main analytical emphasis will be put on the literary codification of a simple (amiable) type of love – incarnated in the symbol of dove – within various cultural layers. In addition to this, it will be argued that a dove or a pair of pigeons as literary topoi are very common in popular and oral literature as opposed to the literature with the certain authorship. The aforesaid literary image can frequently be found in Kajkavian manuscripts of love poetry which originated from the 18th and 19th centuries. Moreover, it will be demonstrated that this image is still present in a popular music of the 20th and 21st century.
Bibliografia
Badalić, J. (1949). Bolska rukovet stare lirike hrvatske. „Građa za povijest književnosti hrvatske” br. 47, str. 7–90.
Botica, S. (1998). Biserno uresje. Hrvatska usmena ljubavna poezija. Zagreb: Alfa.
Cigančić, A. (1997). Lovranske ljubavne pjesme iz 1738. godine. Prir. M. Stojević, Crikvenica: Libellus.
Đurđević, I. (1918). Djela Ińacija Gorgi (Igńata Đorđića). 1: Pjesni razlike i Uzdasi Mandalijene pokornice.
Prir. M. Rešetar. Zagreb: JAZU. Frankopan, F. K. (1999). Djela. Prir. J. Vončina. Zagreb: Matica hrvatska.
Ivančan, I. (1987). Narodni plesni običaji Međimurja. Zagreb: Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske.
Miholić, I., Jambrešić-Kirin, R. (ur.) (2019). Prvi svjetski rat u hrvatskim tradicijskim pjesmama. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
Morović, H. (1977). Iz lovranske zbirke pučko-leutaške lirike. „Čakavska rič” vol. 7, br. 1, str. 115–151.
Pjesmarica Nikole Šafrana (2020). Prir. L. Plejić-Poje, J. Lukec. Zagreb: Matica hrvatska.
Zrinski, P. (1957). Adrijanskog mora sirena. Prir. T. Matić, Zagreb: JAZU.
Žganec, V. (1924). Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja. Zagreb: JAZU. Literatura.
Bagić, K. (2012). Rječnik stilskih figura. Zagreb: Školska knjiga.
Bratulić, J. (2012). Grlica ili sloboda vjernosti. U: Književna životinja. Kulturni bestijarij, d. II. Ur. S. Marjanić, A. Zaradija-Kiš. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska sveučilišna naklada, str. 1029–1047.
Bogdan, T. (2007). Prešućeni paški pjesnik Ivan Mršić. U: Dani Hvarskoga kazališta 33. Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu. Ur. N. Batušić et al. Zagreb–Split: HAZU, Književni krug Split, str. 44–68.
Chevalier, J., Gheerbrant, A. (1994). Rječnik simbola. Mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Prev. A. Buljan et al. 4, prošireno izdanje. Zagreb: Matica hrvatska.
Crnčević, A. (2014). Nebesa i dar novoga života. O simbolizmu pticâ u kršćanskoj tradiciji. „Živo vrelo” br. 9, str. 2–11. 126
Lahorka Plejić-Poje, Evelina Rudan Dukić, D. (2006). Hrvatska ranonovovjekovna ljubavna lirika i folklorno pjesništvo. U: Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti. Zbornik radova s međunarodnog simpozija održanog od 27. do 29. rujna 2004. u Splitu. Ur. B. Lučin, M. Tomasović. Split: Književni krug, str. 175–217.
Fancev, F. (1937). Hrvatska dobrovolja u popijevkama, zdravicama i napitnicama prošlih vjekova. „Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena” 31, sv. 1, str. 67–168.
Fink-Arsovski, Ž. (2002). Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra. Zagreb: FF press.
Jones-Davies, M. T. (1974). Discord in Shakespeare’s Troilus and Cressida; or, The Conflict between „Angry Mars and Venus Queen of Love”. „Shakespeare Quarterly” vol. 25, br. 1, str. 33–41, https://doi.org/10.2307/2868881.
Luhmann, N. (1996). Ljubav kao pasija. O kodiranju intimnosti. Prev. D. Domić. Zagreb: Naklada MD.
Malnar-Jurišić, M., Vukša-Nahod, P. (2018). Međuljudski odnosi u hrvatskoj dijalektalnoj frazeologiji. U: Slavofraz 2016. Phraseology and (naive) psychology. Ur. A. Będkowska-Kopczyk, H. Pfandl. Hamburg: Verlag Dr. Kovač, str. 415–426.
Maroević, T. (1998). Animalistika u suvremenom hrvatskom pjesništvu. U: Kulturna animalistika. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 29. rujna 1997. godine u Splitu. Ur. N. Cambi, N. Visković. Split: Književni krug, str. 36–40.
Papalia, D., Wendkos-Olds, S. (1991). Human development. 5. izd. New York: McGraw-Hill.
Pavličić, P. (1987). Pučka, trivijalna i masovna književnost. U: Trivijalna književnost. Prir. S. Slapšak. Beograd: Radionica SIC.
Pavličić, P. (2017). Pučka i popularna književnost: jedno ili dvoje? U: Dani Hvarskoga kazališta 43. Pučko i popularno. Ur. B. Senker, Zagreb–Split: HAZU–Književni krug Split, str. 5–17.
Pavličić, P. (2019). Glas naroda. Pohvala pučkoj pjesmi. Zagreb: Mozaik knjiga.
Peternai-Andrić, K. (2018). Skica za pojam popularne književnosti. U: Dani Hvarskog kazališta 44. Ur. B. Senker, Split: HAZU – Književni krug Split str. 152–170.
Tomašić, J. (2014). Pučka sastavnica u djelu Luke Ilića Oriovčanina. [Neobjavljeni doktorski rad]. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Vidović-Bolt, I. (2007). Metaforika zoonima u hrvatskoj frazeologiji. u: Kulturni bestijarij. Ur. S. Marjanić i A. Zaradija-Kiš, Zagreb: IEF i HSN, str. 403–424.
Visković, N. (2007). Jezik i životinja. U: Kulturni bestijarij. Ur. S. Marjanić, A. Zaradija-Kiš, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku–Hrvatska sveučilišna naklada, str. 355–368.
Zečević, D. (1978). Pučka književnost. U: Povijest hrvatske književnosti, knj. 1: Usmena i pučka književnost. Ur. M. Bošković-Stulli, D. Zečević, Zagreb: Mladost, s. 357–657.
Licencja
Autorzy
Autorzy tekstów przyjętych do publikacji w czasopiśmie Poznańskie Studia Slawistyczne są zobowiązani do wypełnienia, podpisania i odesłania na adres redakcji umowy o udzielenie nieodpłatnej licencji do utworów, z zobowiązaniem do udzielania sublicencji CC.
Zgodnie z umową, autorzy tekstów opublikowanych w czasopiśmie Poznańskie Studia Slawistyczne udzielają Uniwersytetowi im. Adama Mickiewicza w Poznaniu niewyłącznej i nieodpłatnej licencji oraz zezwalą na użycie sublicencji Creative Commons Attribution-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-ND 4.0).
Autorzy zachowują prawa do dalszego, swobodnego rozporządzania utworem.
Użytkownicy
Zainteresowani użytkownicy internetu uprawnieni są do korzystania z utworów opublikowanych od 2015 roku w Poznańskich Studiów Slawistycznych pod następującymi warunkami:
- uznanie autorstwa - obowiązek podania wraz z rozpowszechnionym utworem, informacji, o autorstwie, tytule, źródle (odnośniki do oryginalnego utworu, DOI) oraz samej licencji;
- bez tworzenia utworów zależnych - utwór musi być zachowany w oryginalnej postaci, nie można bez zgody twórcy rozpowszechniać np. tłumaczeń, opracowań.
Do wszystkich tekstów opublikowanych przed 2015 r. prawa autorskie są zastrzeżone.
Inne
Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu zachowuje prawo do czasopisma jako całości (układ, forma graficzna, tytuł, projekt okładki, logo itp.).