Abstract
This paper is aimed at scrutinizing emblematic and iconic functions of doves in love poetry. Despite the fact that love is a complex emotion both in literary and psychological sense, the main analytical emphasis will be put on the literary codification of a simple (amiable) type of love – incarnated in the symbol of dove – within various cultural layers. In addition to this, it will be argued that a dove or a pair of pigeons as literary topoi are very common in popular and oral literature as opposed to the literature with the certain authorship. The aforesaid literary image can frequently be found in Kajkavian manuscripts of love poetry which originated from the 18th and 19th centuries. Moreover, it will be demonstrated that this image is still present in a popular music of the 20th and 21st century.
References
Badalić, J. (1949). Bolska rukovet stare lirike hrvatske. „Građa za povijest književnosti hrvatske” br. 47, str. 7–90.
Botica, S. (1998). Biserno uresje. Hrvatska usmena ljubavna poezija. Zagreb: Alfa.
Cigančić, A. (1997). Lovranske ljubavne pjesme iz 1738. godine. Prir. M. Stojević, Crikvenica: Libellus.
Đurđević, I. (1918). Djela Ińacija Gorgi (Igńata Đorđića). 1: Pjesni razlike i Uzdasi Mandalijene pokornice.
Prir. M. Rešetar. Zagreb: JAZU. Frankopan, F. K. (1999). Djela. Prir. J. Vončina. Zagreb: Matica hrvatska.
Ivančan, I. (1987). Narodni plesni običaji Međimurja. Zagreb: Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske.
Miholić, I., Jambrešić-Kirin, R. (ur.) (2019). Prvi svjetski rat u hrvatskim tradicijskim pjesmama. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
Morović, H. (1977). Iz lovranske zbirke pučko-leutaške lirike. „Čakavska rič” vol. 7, br. 1, str. 115–151.
Pjesmarica Nikole Šafrana (2020). Prir. L. Plejić-Poje, J. Lukec. Zagreb: Matica hrvatska.
Zrinski, P. (1957). Adrijanskog mora sirena. Prir. T. Matić, Zagreb: JAZU.
Žganec, V. (1924). Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja. Zagreb: JAZU. Literatura.
Bagić, K. (2012). Rječnik stilskih figura. Zagreb: Školska knjiga.
Bratulić, J. (2012). Grlica ili sloboda vjernosti. U: Književna životinja. Kulturni bestijarij, d. II. Ur. S. Marjanić, A. Zaradija-Kiš. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska sveučilišna naklada, str. 1029–1047.
Bogdan, T. (2007). Prešućeni paški pjesnik Ivan Mršić. U: Dani Hvarskoga kazališta 33. Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu. Ur. N. Batušić et al. Zagreb–Split: HAZU, Književni krug Split, str. 44–68.
Chevalier, J., Gheerbrant, A. (1994). Rječnik simbola. Mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Prev. A. Buljan et al. 4, prošireno izdanje. Zagreb: Matica hrvatska.
Crnčević, A. (2014). Nebesa i dar novoga života. O simbolizmu pticâ u kršćanskoj tradiciji. „Živo vrelo” br. 9, str. 2–11. 126
Lahorka Plejić-Poje, Evelina Rudan Dukić, D. (2006). Hrvatska ranonovovjekovna ljubavna lirika i folklorno pjesništvo. U: Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti. Zbornik radova s međunarodnog simpozija održanog od 27. do 29. rujna 2004. u Splitu. Ur. B. Lučin, M. Tomasović. Split: Književni krug, str. 175–217.
Fancev, F. (1937). Hrvatska dobrovolja u popijevkama, zdravicama i napitnicama prošlih vjekova. „Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena” 31, sv. 1, str. 67–168.
Fink-Arsovski, Ž. (2002). Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra. Zagreb: FF press.
Jones-Davies, M. T. (1974). Discord in Shakespeare’s Troilus and Cressida; or, The Conflict between „Angry Mars and Venus Queen of Love”. „Shakespeare Quarterly” vol. 25, br. 1, str. 33–41, https://doi.org/10.2307/2868881.
Luhmann, N. (1996). Ljubav kao pasija. O kodiranju intimnosti. Prev. D. Domić. Zagreb: Naklada MD.
Malnar-Jurišić, M., Vukša-Nahod, P. (2018). Međuljudski odnosi u hrvatskoj dijalektalnoj frazeologiji. U: Slavofraz 2016. Phraseology and (naive) psychology. Ur. A. Będkowska-Kopczyk, H. Pfandl. Hamburg: Verlag Dr. Kovač, str. 415–426.
Maroević, T. (1998). Animalistika u suvremenom hrvatskom pjesništvu. U: Kulturna animalistika. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 29. rujna 1997. godine u Splitu. Ur. N. Cambi, N. Visković. Split: Književni krug, str. 36–40.
Papalia, D., Wendkos-Olds, S. (1991). Human development. 5. izd. New York: McGraw-Hill.
Pavličić, P. (1987). Pučka, trivijalna i masovna književnost. U: Trivijalna književnost. Prir. S. Slapšak. Beograd: Radionica SIC.
Pavličić, P. (2017). Pučka i popularna književnost: jedno ili dvoje? U: Dani Hvarskoga kazališta 43. Pučko i popularno. Ur. B. Senker, Zagreb–Split: HAZU–Književni krug Split, str. 5–17.
Pavličić, P. (2019). Glas naroda. Pohvala pučkoj pjesmi. Zagreb: Mozaik knjiga.
Peternai-Andrić, K. (2018). Skica za pojam popularne književnosti. U: Dani Hvarskog kazališta 44. Ur. B. Senker, Split: HAZU – Književni krug Split str. 152–170.
Tomašić, J. (2014). Pučka sastavnica u djelu Luke Ilića Oriovčanina. [Neobjavljeni doktorski rad]. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Vidović-Bolt, I. (2007). Metaforika zoonima u hrvatskoj frazeologiji. u: Kulturni bestijarij. Ur. S. Marjanić i A. Zaradija-Kiš, Zagreb: IEF i HSN, str. 403–424.
Visković, N. (2007). Jezik i životinja. U: Kulturni bestijarij. Ur. S. Marjanić, A. Zaradija-Kiš, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku–Hrvatska sveučilišna naklada, str. 355–368.
Zečević, D. (1978). Pučka književnost. U: Povijest hrvatske književnosti, knj. 1: Usmena i pučka književnost. Ur. M. Bošković-Stulli, D. Zečević, Zagreb: Mladost, s. 357–657.
License
Authors
The authors of the articles accepted for publication in the journal Poznańskie Studia Slawistyczne are obliged to fill up the contract for providing the journal free licence (along with sub-licence CC) to works. The contract should be also signed by the authors and sent back to the editorial board of the journal.
Under the terms of the contract, the authors of the texts published in the journal “Poznańskie Studia Slawistyczne” provide the University of Adam Mickiewicz in Poznań with a non-exclusive free licence and allow the aforementioned institution to use the sub-licence Creative Commons Attribution-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-ND 4.0).
The authors hold the copyright for their texts.
Users
The Internet users are eligible for using the works published in “Poznańskie Studia Slawistyczne” from 2015 under the following conditions:
- recognition of the authorship: the popularized work must contain information about the author, title, source (references to the original work, DOI) and licence.
- no derivative works may be created: the work must be preserved in its original form, the work’s translations or elaborations cannot be distributed without the author’s permission.
The copyright to the texts published before 2015 is reserved.
Other
The University of Adam Mickiewicz in Poznań holds the right for the entire journal (its segmentation, graphical form, title, cover design, logo, etc.).