Abstract
The article provides an analysis of two novels, one Slovenian, Ne bom se več drsal na bajerju by Lado Kralj (2022), and one Croatian, Put u Gonars by Nikola Petković (2018), with a special focus on the theme of borders. Both novels deal with the period of the Italian occupation of Yugoslav lands. In the interpretation, the border is understood in three ways: first, in the spatial sense, then as a boundary in relation to the abject (in the sense of Julia Kristeva), and finally as the implicit author’s ideological and ethical principle. The article highlights the differences between the two novels in the use of disgust as a motif, the (lack of) responsibility towards history, and the depiction of the relations between warring sides and ideologies. In line with the literary studies of memory, the analysis aims to contribute to understanding the light in which World War II is remembered in Slovenia and Croatia today, concluding that the memory of the resistance movement in Slovenia has remained an important part of the public sphere even after the 1990s, while in Croatia it has been marginalized and imbued with unease.
Funding
NextGenerationEU
References
Ahmed, S. (2014). The Cultural Politics of Emotion. Edinburgh: Edinburgh University Press. DOI: https://doi.org/10.1515/9780748691142
Badurina, L., Palašić, N. (2020). Komunikacijska funkcija psovke i pitanje njezine vulgarnosti. „Croatica“, g. XLIV, br. 64, str. 97–114. DOI: https://doi.org/10.17234/Croatica.64.5
Badurina, N. (2019). Tko se, zapravo, boji Milene Mohorič? Biografija revolucionarke u postsocijalizmu. U: Bosanskohercegovački slavistički kongres II, Zbornik radova: književnost. Ur. S. Halilović, Sarajevo: Slavistički komitet, str. 385–400.
Badurina, N. (2023). Strah od pamćenja. Književnost i sjeverni Jadran na ruševinama dvadesetog stoljeća. Zagreb: Disput.
Bakotin, J. (2017). Petković ili o kenjaži. „Novosti“, 15/05/2017, https://www.portalnovosti.com/petkovic-ili-o-kenjazi. 24.06.2024.
Bazdulj, M. (2011). Psovka, bloody psovka. „Sarajevske sveske“, br. 35/36, str. 141–145.
Catalan, T. (2015). Linguaggi e stereotipi dell’antislavismo irredentista dalla fine dell’Ottocento alla Grande Guerra. U: Fratelli al massacro. Linguaggi e narrazioni della Prima guerra mondiale, a cura di T. Catalan. Roma: Viella, str. 39–68.
Cvijanović, N. (2021). Antifašizam kao samoobrambeni spomenik. Beograd: Rosa Luxemburg Stiftung; Rijeka: MMSU; Piran: Obalne galerije.
Čale Feldman, L. (2019). Onkraj pozornice. Na raskrižju medija. Zagreb: Disput.
Del Boca, A. (2005). Italiani, brava gente? Un mito duro a morire. Milano: Neri Pozza.
Erll, A. (2011). Memory in Culture. London: Palgrave Macmillan. DOI: https://doi.org/10.1057/9780230321670
Focardi, F. (2013). Il cattivo tedesco e il bravo italiano. La rimozione delle colpe della seconda guerra mondiale. Roma: Laterza.
Freud, S. (2019). Dosjetka i njezin odnos prema nesvjesnome. Zagreb: Disput.
Grdešić, M. (2015). Uvod u naratologiju. Zagreb: Leykam.
Huston, N. (2011). Agresija i jezik. „Sarajevske sveske“, br. 35/36, str. 75–84.
Juvan, M. (2016). Varuhi žlice. Ljubljana: ZRC.
Kieran, M. (2002). On obscenity: The Thrill and Repulsion of the Morally Prohibited. „Philosophy and Phenomenological Research“, vol. 64, br. 1, pp. 31–55. DOI: https://doi.org/10.1111/j.1933-1592.2002.tb00141.x
Klabjan, B. (ur.). (2018). Borderlands of Memory. Adriatic and Central European Perspectives. Oxford, Bern, Berlin, Bruxelles, New York, Wien: Peter Lang.
Konjhodžić, M. (1945). Krvavim tragovima talijanskih fašista. Zagreb: Vjesnik.
Kovačić, I. (2016a). Okrutno ubojstvo dviju bakarskih djevojaka (14. kolovoza 1943). „Bakarski zbornik“, br. 15, str. 91–108.
Kovačić, I. (2016b). Talijanski koncentracijski logor u Bakru. „Bakarski zbornik“, br. 15, str. 37–74.
Kralj, L. (2014). Če delaš omleto. Ljubljana: Beletrina.
Kralj, L. (2023, prvo izdanje 2022). Ne bom se več drsal na bajerju. Ljubljana: Beletrina.
Kristeva, J. (1989). Moći užasa. Ogled o zazornosti. Zagreb: Naprijed.
Krstić, P. (2011). Indeks opsovanog. „Sarajevske sveske“, br. 35/36, str. 54–74.
LaCapra, D. (2001). Writing History, Writing Trauma. Baltimore – London: Johns Hopkins University Press.
Lengel Krizman, N. (1983). Koncentracioni logori talijanskog okupatora u Dalmaciji i Hrvatskom primorju (1941.–1943.). „Povijesni prilozi“, vol. 2, br. 1, str. 247–283.
Luštek, M. (1954). Naši spomeniki: Gramozna jama, Žale, Urh. „Kronika“, l. II, št. 3, str. 157–166.
Luthar, O., Verginella, M., Strle, U. (2023). Užaljeno maščevanje. Spomin na italijanska fašistična taborišča. Ljubljana: ZRC.
Macaulay, S. (2008). Zizek and Henri-Levy on Kusturica. „Fimmaker“, https://filmmakermagazine.com/3735-zizek-and-henri-levy-on-kusturica/. 19.06.2024.
Milutinović Bojanić, S. (2011). Umiljavanja i žest, ili, šta biva kad se jezik raz(o)čara. „Sarajevske sveske“, br. 35/36, str. 47–51.
Pavičić, J. (2011). Postjugoslavenski film. Stil i ideologija. Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Petković, N. (2018). Put u Gonars. Zagreb: Profil.
Prole, D. (2018). Holokaust i fenomenologija gađenja. U: Holokaust i filozofija. Ur. M. Lošonc, P. Krstić, Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, str. 14–37.
Toporišič, T., Troha, G. (2018). Lado Kralj med gledališko teorijo in prakso. „Primerjalna književnost“, l. 41, št. 3, str. 1–16.
License
Copyright (c) 2025 Natka Badurina
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.