Abstract
This article takes an analytical look at the narrative poem The Pit (1944) by Ivan Goran Kovačić. In Kovačić’s work, the question of borders is important on many levels: The Pit belongs to the genre of the narrative poem, a genre on the border between the lyric and epic; it is written in sesta rima, a form in which rhyme emphasises the boundaries between verses; critics have also noted a partition between the first nine cantos and the tenth canto, as well as a distinct opposition between the executioner and the victims, the boundary between the individual statement of the narrator and the suffering collective. The analysis attempts to show that the narrator is more concerned with drawing the boundary between himself and the other victims than with the contradiction between himself and the executioner. It seems important to him to distinguish himself from them, which leads me to the conclusion that the narrator draws boundaries in order to escape the brutal collectivisation of death.
References
Bešlić, M. (2023). Pricina i Murtićeva čitanja Jame Ivana Gorana Kovačića. „Kolo“, br. 2, str. 121–123.
Bilosnić, T. M. (2023). „Jama“ – izlazak na svjetlo I. G. Kovačića. „Kolo“, br. 2, str. 67–74.
Donat, B. (1975). Buna i otpor – Mit i povijest u poeziji. „Teka“, br. 10, str. 697–705.
Drenjančević, I. (2023). Čitanja Kovačićeve „Jame“. „Kolo“, br. 2, str. 75–79.
Easton, M. (2022). Saint Lucy, the Silent Woman, and Subversive Female Speech in the Middle Ages. „Different Visions“, br. 8, str. 1–27. DOI: https://doi.org/10.61302/RSKE4409
Franičević, M. (1989). Jedanaesterac Goranove „Jame“ u okviru hrvatske versifikacije XIX. i XX. stoljeća. U: Život i djelo Ivana Gorana Kovačića. Ur. A. Novaković, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Globus, SKUD Ivan Goran Kovačić – Goranovo proljeće, str. 7–12.
Jurić, S. (2024). Žanrovski paradoksi u Goranovoj „Jami“. U: Pjesma, priča, poema. Studije o modernom hrvatskom pjesništvu. Zagreb: Matica hrvatska, str. 137–151.
Kaštelan, J. (2000). Studije, ogledi. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Kaštelan, J. (2021). Goran i Dante. U: Hrvati i Dante – Spomenica Društva hrvatskih književnika o 700. obljetnici Danteove smrti. Prir. B. Petrač, Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, str. 97–108.
Kovačić, I. G. (1976). Jama, La fosse commune, The Pit, Jama, La fossa, Das Massengrab, La fosa comun, Zagreb: Društvo hrvatskih književnika.
Kovačić, I. G. (1983). Pisma. Sabrana djela, sv. V. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, Globus, Sveučilišna naklada Liber.
Kovačić, I. G. (1997). Izabrane pjesme. Jama. Zagreb: Matica hrvatska.
Kravar, Z. (2010). Jama. U: Hrvatska književna enciklopedija, 2, Gl–Ma. Ur. V. Visković, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, str. 196–197.
Kristeva, J. (1989). Moći užasa: ogledi o zazornosti. Prev. D. Marion, Zagreb: Naprijed.
Lešić, Z. (1971). Polja svijetla i tamna: književno djelo Ivana Gorana Kovačića. Sarajevo: Svjetlost.
Lisac, J. (2023). Ivan Goran Kovačić i Miroslav Krleža. „Kolo“, br. 2, str. 106–111.
Mijović Kočan, S. (2023). „Jama“ ne imenuje ni zločince ni žrtvutko bi oni mogli biti. „Kolo“, br. 2, str. 80–96.
Milićević, N. (1989). Od davnih do nedavnih. Zagreb: Naprijed.
Nancy, J.-L. (2008). Corpus. Prev. R. A. Rand, New York: Fordham University Press. DOI: https://doi.org/10.2307/j.ctt13x04c6
Pavešković, A. (2023). Ivan Goran Kovačić između ideologije i empatije. „Kolo“, br. 2, str. 97–105.
Pavletić, V. (1978). Obuzdani gnjev: znakovi i strukture u književnoumjetničkim djelima I. G. Kovačića, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
Pavličić, P. (1978). Sesta rima u hrvatskoj književnosti: književnoteorijski i književnohistorijski aspekti. „Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti“, knj. 380, str. 77–[225].
Pavličić, P. (2003). Barokni pakao. Zagreb: Naklada Pavičić.
Petrač, B. (1989). Goranova „Dantesca“. U: Život i djelo Ivana Gorana Kovačića. Ur. A. Novaković, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Globus, SKUD Ivan Goran Kovačić – Goranovo proljeće, str. 207–212.
Petrač, B. (1999). Ivan Goran Kovačić pedeset i pet godina poslije. „Forum“, br. 1–3, [313]–330.
Stamać, A. (1988). Tradicijski okvir „Jame“. „Croatica“, br. 29, str. [69]–80.
Tenžera, V. (2001). Klasično uređena apokalipsa (Ivan Goran Kovačić). U: Čitanje lektire, Zagreb: Školska knjiga, str. 28–31.
Vučetić, Š. (1964). Granice: eseji, studije, kritike. Zagreb: Naprijed.
Vučković, R. (1972). Simbolika svetla i tame u Jami Ivana Gorana Kovačića. U: Književne analize, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika, str. 195–213.
Wisch, B. (2015). Seeing is Believing: St. Lucy in Text, Image, and Festive Culture. U: The Saint Between Manuscript and Print: Italy 1400–1600. Ur. A. K. Frazier, Toronto: Centre for Reformation and Renaissance Studies, str. 101–141.
License
Copyright (c) 2025 Ivana Drenjančević
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.