Matoš and Radić: Two Concepts of Culture

Main Article Content

Maciej Falski

Abstract

Antun Gustav Matoš and Antun Radić were leading the Croatian intellectuals of their era. Radić, an ethnologist, formulated the concept of culture, in which the most important significance for the national identity was attributed to the people. He considered peasantry authentic and free of contaminations, accusing the elite of cosmopolitanism and abandoning of the Croatian source values. Meanwhile, for Matoš the most important factor in the Croatian culture was opening to the foreign influences and to their creative force. As a consequence, the opposition between the writer and the ethnologist appears, corresponding to the concept of open and closed culture. Despite the use of the same dichotomy of the elites and the people, each of them assigns different values of both cultural strata. Radić politicizes the peasantry and tries to bring it to the public sphere, pretending to defend the values of the indigenous Croatian culture, while Matoš, regardless of his political nationalism, creates the elitist vision of open and inclusive culture.

Downloads

Download data is not yet available.

Article Details

How to Cite
Falski, M. (2014). Matoš and Radić: Two Concepts of Culture. Poznańskie Studia Slawistyczne, (7), 91–106. https://doi.org/10.14746/pss.2014.7.7
Section
Antun Gustav Matoš

References

  1. Boban B., 1979, Shvaćanja Antuna i Stjepana Radića o mjestu i ulozi seljaštva u gospodarskom, društvenom i političkom životu, „Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zavod za hrvatsku povijest” vol. 12, s. 265–302.
  2. Boban B., 1994, Rezultati dosadašnjih istraživanja o Antunu i Stjepanu Radiću, „Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zavod za hrvatsku povijest” vol. 27, s. 255–270.
  3. Burke P., 2009, Kultura ludowa we wczesnonowożytnej Europie, przeł. R. Pucek, M. Szczubiałka, Warszawa.
  4. Čapo Žmegač J., 1994, Two Scientifi c Paradigms in Croatian Ethnology. Antun Radić and Milovan Gavazzi, „Narodna umjetnost” nr 32, s. 25–38.
  5. Čapo Žmegač J., 1997, Antun Radić i suvremena etnološka istraživanja, „Narodna umjetnost” nr 34, s. 9–33.
  6. Halili R., 2012, Naród i jego pieśni. Rzecz o oralności, piśmienności i epice ludowej wśród Albańczyków i Serbów, Warszawa.
  7. Leček S., 2006, Selo i politika. Politizacija hrvatskog seljaštva 1918–1941, w: Hrvatska politka u XX. stoljeću, red. J. Hekman, s. 119–143.
  8. Livadić B., 1972, Za slobodu stvaranja, w: M. Šicel, Programi i manifesti u hrvatskoj knijževnosti, Zagreb, s. 180–184.
  9. Marjanović M., 1998, Ivan Meštrović, prorok i slava Jugoslavenstva, w: idem, Izabrana djela, red. V. Brešić, Zagreb.
  10. Matoš A.G., 1973, Narodna kultura, w: idem, Sabrana djela, sv. 14, Vidici i putovi. Naši ljudi i krajevi, red. D. Tadijanović, Zagreb, s. 267–271.
  11. Matoš A.G., 1973, Umjetnost i nacionalizam, w: idem, Sabrana djela, sv. 6, Feljtoni, impresije, članci II, red. V. Flaker, Zagreb, s. 56–60.
  12. Matoš A.G., 1973, Književnici bez literature, w: idem, Sabrana djela. sv. 15, Feljtoni, impresije, članci I, red. V. Flaker, Zagreb, s. 86–87.
  13. Matoš A.G., 1973, Od Pariza do Beograda, w: idem, Sabrana djela, sv. 5, Pjesme.
  14. Pečalba, red. D. Tadijanović, Zagreb, s. 163–165.
  15. Oraić Tolić D., 2006, Tipovi modernog subjekta. Muškarci sa ženskim rodnim crtama, w: Čovjek, prostor, vrijeme, red. Ž. Benčić, D. Fališevac, Zagreb, s. 291–324.
  16. Radić A., 1897, Osnova za sabirańe građe o narodnom životu, „Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena”, 2, Zagreb.
  17. Rithman Auguštin D., 1997, Hipoteza Antuna Radića o dvije kulture i hrvatska etnologija, „Narodna umjetnost” nr 34(2), s. 35–44.
  18. Šenoa A., 1876, Antologija pjesničtva hrvatskoga i srpskoga narodnoga i umjetnoga. Sa uvodom o poetici, Zagreb.