Abstrakt
The collections in Croatian churches and monasteries keep treasure of outstanding cultural and historical value, which is still waiting to be studied, properly evaluated and published. Among just such precious items is a composite, acephalic and lacunose manuscript codex from the turn of the 12th and 13th centuries, which is kept in the treasury of Split Cathedral (626 C). Although it is handsome, rich in various data and very interesting, in the last hundred or so years since it was rediscovered, it has not attracted any great attention from the cultural or the scholarly public. Here is set out a codicological description listing all the anomalies and damages, established the contents and authorship of the texts; at the end some assumptions and arguments backing them up will be put forward as well as some indications of its subsequent fortune.Bibliografia
Agati, M.L. (2003). Il libro manoscritto: introduzione alla codicologia. Roma: L’Erma di Bretschneider.
Armanda, I. (2011). Splitski nadbiskup i teološki pisac Bernard iz Peruggie. „Kulturna baština”, br 37, str. 33–48.
Badurina, A. (1995). Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
Belamarić, J. (2014). Svijećnjaci zadarskih majstora Mateja i Aristodija i dosad nepoznati fragmenti srednjovjekovnog tekstila iz splitske katedrale. U: Splitska hagiografska baština: povijest, legenda, tekst. Ur. J. Belamarić et al. Split: Književni krug Split, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, str. 315–333.
Bénédictins du Bouveret (1982). Colophons de manuscrits occidentaux des origines au XVIe siècle, sv. 6. Fribourg: Editions Universitaires Fribourg.
Berket, M., Šimunković L. (2006). Zlatna knjiga grada Splita. Vol. II. Split: Književni krug.
Brewer, J.S., Howlett, R. (1882). Monumenta Franciscana. Vol. 2. Charleston: Nabu Press.
Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae (=CD) (1874). Zagreb : Tiskom D. Albrechta.
Devčić, A. (2004). Razni fondovi Kongregacije za širenje vjere 1718. st. Scritture riferite nei congressi – Bosnia. „Fontes: izvori za hrvatsku povijest”,br. 10. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=80818. 11.05.2016.
Devich, G. (1894). L’Evangeliario Spalatense dell’archivio capitolare di Spalato. „Supplemento al Bullettino di archeologia e storia dalmata”, br. 17, str. 4–5.
Diana, D. Gogala, N., Matijević, S. (1972). Riznica splitske katedrale. Split: Izdanje Muzeja grada Splita.
Folnesics, H. (1917). Die illuminierten Handschriften in Dalmatien. Leipzig: Hiersemann.
Hunter, J. (1840). Ecclesiastical Documents: 1. A brief history of the bishoprick of Somerset from its foundation to the year 1174; 2. Charters from the library of dr. Cox Macro. London: J.B. Nichols and son.
Jadrijević, A. (1964). Djela Bernarda splitskog nadbiskupa. „Službeni vjesnik biskupije splitske i makarske”, br. 1–2, str. 90–96.
Jakšić, N., Taburet-Delahaye, E. (2012). „Et ils s’émerveillèrent” – L’art médiéval en Croatie. Paris: Reunion Des Musees Nationaux.
Jelenić, J. (1918). Dva ljetopisa Bosne Srebrene. „Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini”, br. 30, str. 115–128.
Kečkemet, D. (1957). Romaničke minijature u Splitu. „Peristil”, br. 2, str. 133–136.
Kniewald, D. (1964). Dalmacija na izložbi minijatura u Zagrebu. „Službeni vjesnik biskupije splitske i makarske”, br. 5–6, str. 17–25.
Miloševic, J. (1908). De provincia Sclavoniae. „Archivum Franciscanum Historicum”, sv. 1, str. 235–237.
Morović, H. (1971). Povijest biblioteka u gradu Splitu. Dio I .Zagreb: Društvo bibliotekara Hrvatske.
Munk, Z. (ur.) (1964). Minijatura u Jugoslaviji. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt.
Ostojić, I. (1975). Metropolitanski kaptol u Splitu. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
Salimbene de Adam (1998–1999). Cronica. Ur. G. Scalia. Turnhout: Brepols.
Schöttgen, C. (1755). Diplomatarii et Scriptores Historicæ Germanicæ medii ævi. Vol. 2. Altenburg.
Toma Arhiđakon (2003). Historia Salonitana = Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika. Prir. i prev. O. Perić. Split: Književni krug.
Yates, R. (1843). History and Antiquities of the Abbey of St. Edmund’s Bury. London: J.B. Nichols and Son.
Zelić, D. (2009). Chiese in Traù – rukopis Pavla Andreisa u Muzeju grada Trogira. „Radovi Instituta za povijest umjetnosti”, br. 33, str. 91–114. http://hrcak.srce.hr/file/97660. 11.05.2016.
Licencja
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa – Bez utworów zależnych 4.0 Międzynarodowe.