Abstrakt
The paper begins by asserting that the historical novels of Ksaver Šandor Gjalski have received special treatment in Croatian literary historiography, which tends to ascribe to them a more a documentary and historiographic rather than literary value. This paper will analyse the Romantic, realist and modernist features of Gjalski’s historical novels Osvit. Slike iz tridesetih godina (Dawn. Pictures from the [18]30s) (1892) and Za materinsku riječ. Slike iz četrdeset osme godine (For the Maternal Word. Pictures from [18]48) (1906). In the light of theories of histories as stories (narratives), this paper will indicate that their so-called documentary value is attributable to literary strategies that are used to interpret the past they represent in a specific way, and not to record what is assumed to be the authentic past.
Bibliografia
Ankersmit, F.R. (2002). Historical Representation. Stanford: Stanford University Press.
Badurina, N. (2009). Dolazak na more. In: Nezakonite kćeri Ilirije. Hrvatska književnost iideologija u 19. I 20. stoljeću. Zagreb: Centar za ženske studije, pp. 35–45.
Badurina, N. (2012). Kraj povijesti ihrvatski novopovijesni roman, “Slavica tergestina”, vol. 14, pp. 9–37.
Barac, A. (1925). ”Dolazak Hrvata”, “Jugoslavenska njiva”, book II, no. 3, pp. 96–97.
Blažević, Z. (2008). Ilirizam prije ilirizma, Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga.
Coha, S. (2015). Medij, kultura, nacija. Poetika ipolitika Gajeve Danice. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet.
Coha, S. (2020). OGjalskome, Matošu ihrvatskome narodnom preporodu. In: Povijest, tekst, kontekst. Zbornik radova posvećen Krešimiru Nemecu. Eds. M. Kolanović, L. Molvarec. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, pp. 229–236.
De Certeau, M. (1988). The Writing of History. Trans. T. Conley. New York: Columbia University Press.
Đalski, K.Š. (1962). Za moj životopis. In: Unoći. Za moj životopis. Zagreb: Matica hrvatska, Zora, pp. (345)–(360).
Đalski, K.Š. (1972). Osvit. Slike iz tridesetih godina. Zagreb: Mladost.
Đalski, K.Š. (1972a). Za materinsku riječ. Slike iz četrdeset osme godine. Zagreb: Mladost.
Frangeš, I. (1971). Značenje Gajeve „Danice”. Uz njezino ponovno objavljivanje, “Croatica,” no. 2, pp. 159–176.
Frye, N. (1976). The Secular Scripture. AStudy of the Structure of Romance. Cambridge–Massachusetts, London: Harvard University Press.
Gjalski, K.Š. (1913). Naša književnost. Govor izrečen na Glavnoj skupštini Društva hrv. književnika, dne 15. svibnja, 1913. “Savremenik,” no. VIII, pp. 333–337.
Gjalski, K.Š. (1932). Radmilović. Pripovijest. Sveukupna djela, vol. III. Zagreb: Knjižara St. Kugli.
Gjalski, K.Š. (1995). Dolazak Hrvata. Zagreb: Alfa.
Katunarić, V. (2003). Sporna zajednica. Novije teorije onaciji inacionalizmu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo.
LaCapra, D. (1985). History & Criticism. Ithaca, London: Cornell University Press.
Lasić, S. (1965). Roman Šenoina doba (1863–1881). „Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Odjel za suvremenu književnost,” book 9 (341), pp. 163–(230).
Matanović, J. (2003). Krsto iLucijan. Rasprave ieseji opovijesnom romanu. Zagreb: Ljevak.
Milanja, C. (1996). Hrvatski roman 1945.–1990. Nacrt moguće tipologije hrvatske romaneskne prakse. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta.
Nemec, K. (1999). Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća. Zagreb: Znanje.
Nietzsche, F. (2004). Okoristi ištetnosti historije za život. Trans. and ed. D. Barbarić. Zagreb: Matica hrvatska.
Pavličić, P. (1995). Madoni Markantunovoj. In: Rukoljub. Pisma slavnim ženama. Zagreb: Slon, pp. 117–130.
Pulić, N. (1995). Pogovor. In: K. Š. Gjalski: Dolazak Hrvata. Zagreb: Alfa, pp. 160–165.
Radin, A. (1987). Eventualne formalno-semantičke distinkcije. Trivijalna iumetnička književnost. In: Trivijalna književnost. Zbornik tekstova. Ed. S. Slapšak. Beograd: Studentski izdavački centar UK SSO Beograda, Institut za književnost i umetnost, pp. 44–50.
Rapacka, J. (2002). Leksikon hrvatskih tradicija. Trans. D. Blažina. Zagreb: Matica hrvatska.
Savković, M. (1952). Đalski kao istoričar hrvatskog društva. In: Ogledi. Beograd: Prosveta, pp. 273–290.
Sertić, M. (1970). Stilske osobine hrvatskog historijskog romana. In: Hrvatska književnost prema evropskim književnostima. Od narodnog preporoda knašim danima. Eds. A. Flaker, K. Pranjić. Zagreb: Liber, Mladost, pp. 175–255.
Smith, A. D. (1999). Myths and Memories of the Nation. New York: Oxford University Press.
Stančić, N. (1989). Gajeva “Još Horvatska ni propala iz 1832–33.” Ideologija Ljudevita Gaja upripremnom razdoblju hrvatskog narodnog preporoda. Zagreb: Globus.
Šicel, M. (2003). Ksaver Šandor Gjalski. In: Pisci ikritičari. Studije ieseji iz hrvatske književnosti. Zagreb: Ljevak, pp. 138–157.
White, H. (1975). Metahistory. The Historical Imagination in Nineteenth-Century Europe. Baltimore–London: The Johns Hopkins University Press.
Žmegač, V. (1991). Povijesni roman danas, “Republika,” no. 1–2 (5–6), pp. 58–75.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2023 Suzana Coha
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa 4.0 Międzynarodowe.