Abstrakt
Koncept trećega prostora kao apstraktnog prostora otvorenog prema društvenim i kulturnim interakcijama razvio je postkolonijalni teoretičar Homi K. Bhabha kao model razumijevanja i analize post/kolonijalnih prostora, identiteta, kultura, moći i otpora. Prostor je to onkraj binarnih podjela gdje se susreću, preklapaju i prožimaju različite kulture i identiteti. Rad smjera ukazati na potencijal Bhabhinog koncepta u okviru filologije, ali također ukazati i na prekoračenja disciplinarnih granica pojma. Naime, koncept trećeg prostora se implicitno ili eksplicitno javlja u brojnim drugim disciplinama i područjima kao što su kulturalni studiji, teorija književnosti feminizam, manjinski diskursi, kulturna geografija i drugdje; odnosno u radu autora E. W. Sojae, b. hooks, G. C. Spivak, S. Ahmed, R. J. C. Younga i drugih. Istražit ćemo može li i kako reinterpretacija koncepta trećeg prostora u drukčijem kontekstu, kao i njegovo kombiniranje s drugim teorijama, osigurati uvjete za dublje razumijevanje izvornog koncepta i/ili otkrivanje ograničenja i slabih mjesta prethodnih pristupa. Potonje se, naime, može odraziti na potpunije razumijevanje i uvažavanje reprezentacija drukčijih iskustva, identiteta i kultura. Konačno, razmatramo ulogu književnosti u djelotvornosti trećeg prostora.
Bibliografia
Arambašin Slišković, T. (1996). Koliki su te voljeli, moja Pulo! Zagreb: Pula – Matica hrvatska – Odjel za opću upravu, gospodarske i društvene djelatnosti Grada Pule.
Car Mihec, A. (2003). Dnevnik triju žanrova. Zagreb: Hrvatski centar ITI-UNESCO.
Čale Feldman, L., Kačić Rogošić, V. (ur.) (2017). Pozornici ususret. Zbornik radova u čast sedamdesetog rođendana Borisa Senkera. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
De Certeau, M. (1988). The writing of history. Prev. T. Conley. New York: Columbia University Press.
De Certeau, M. (2000). Science and Fiction. U: Heterologies Discourse on the Other, 6. izd. Prev. B. Massumi. London – Minneapolis: University of Minnesota Press, str. 199–221.
De Certeau, M. (2023). Pisanje povijesti. Prev. M. Gregorić i N. Cerovac. Zagreb: Mizantrop.
Kandler, P., Tischbein, A., Selb, A. (1997). Uspomene sa slikarskog putovanja Austrijskim primorjem (četverojezično izdanje). Pula: C.A.S.H.
Klepač, T. (2007). Pulisej. Hrvatska reinskripcija Joyceova Uliksa. U: Irsko ogledalo za hrvatsku književnost. Ur. Lj. I. Gjurgjan i T. Klepač. Zagreb: FFPress, str. 211–215.
Ljubić, L. (2019). Suvremeni hrvatski dramatičari i njihovi redatelji. U: Dani Hvarskoga kazališta. Književnost, kazalište, domovina. Ur. B. Senker i V. Glunčić Bužančić. Zagreb – Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Književni krug, str. 200–219.
Ljubić, L. (2024). Istarski sanjari. „Kazalište“, br. 97/98, str. 145–147.
Pavlović, C. (2021). Kazališne astralije, dramski planetarij, pogovor. U: B. Senker. Zvijezde. Drame. Zagreb: Leykam international, str. 274–294.
Pavis, P. (2004). Pojmovnik teatra. Prev. J. Rajak. Zagreb: Akademija dramske umjetnosti – Centar za dramsku umjetnost – Izdanja Antibarbarus.
Pavlovski, B. (1997). Postmodernistička karnevalizacija. U: Krležini dani u Osijeku 1995. Suvremena hrvatska dramska književnost i kazalište od 1968./1971. do danas, druga knjiga. Ur. B. Hećimović i B. Senker. Osijek – Zagreb: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku – Pedagoški fakultet, Osijek – Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, str. 68–79.
Senker, B. (1993). Kako su Mujičić, Senker i Škrabe persiflirali hrvatsku povijest. Autoanalitička kozerija. U: Krležini dani u Osijeku 1992. Hrvatska dramska književnost i kazalište i hrvatska povijest. Ur. B. Hećimović. Osijek – Zagreb: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku – Pedagoški fakultet, Osijek – Zavod za književnost i teatrologiju HAZU, str. 212–218.
Senker, B. (2001). Vrijeme dijaloga nasuprot monologu. Hrestomatija novije hrvatske drame, II. dio (1941–1995). Zagreb: Disput, str. 5–39.
Senker, B. (2010). Uvod u suvremenu teatrologiju I. Zagreb: Leykam international.
Senker, B. (2011a). Književnost kao zavičaj. U: Krležini dani u Osijeku 2010. Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari. Ur. B. Hećimović. Zagreb – Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU – Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb – Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku – Filozofski fakultet, Osijek, str. 7–17.
Senker, B. (2011b). Teatrološki fragmenti. Zagreb: Disput.
Senker, B. (2023). Istarska prikazanja. Trilogija. Zagreb: Leykam international.
White, H. (2003). Fabulacija povijesti i problem istine u reprezentaciji. Prev. M. Radovčić. „K. Studentski časopis za književnost, književnu i kulturnu teoriju“, sv. 1, br. 1, str. 33–54.
Žužul, I. (2015). Tijelo bez kosti. Kako se zamišljao nacionalni identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja. Zagreb – Osijek: Meandarmedia – Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Žužul, I. (2019). Izmišljanje književnosti. Učinci fikcije u povijestima hrvatske književnosti. Zagreb: Meandarmedia.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2025 Lucija Ljubić
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa 4.0 Międzynarodowe.