Słowa kluczowe
literature
memory
оblivion
pain
world
death
Jak cytować
Abstrakt
The aim of this paper, is to determine the status of the Holocaust themes in contemporary Serbian literature. Philip David’s novel House of memories and oblivion contains resonances of the civilization after World War II considering the fate of Jewish people in this war. The attempt to highlight the work and the way of Western civilization to define itself in respect of the Holocaust was made. David’s novel is an example of a literary text which tests the boundaries of narrative regarding life of those who survived the Holocaust and tryed to find their identity. Literary discourse also allows to search for the truth about the crime in the gaps of the symbolic order of our world.Bibliografia
Agamben Đ., 2016, Ono što ostaje od Aušvica , 29.04.2016.
Bodrijar Ž., 1991, Simulakrumi i simulacija, Beograd.
Bošković D., 2015, Zablude čitanja, Beograd.
David F., 2014, Kuća sećanja i zaborava, Beograd.
Diner D., 2005, Civilizacijski lom: mišljenje posle Aušvica, „Treći program” br. 127–128, str. 268–270.
Fuko M., 2007, Poredak diskursa, Beograd.
Gvozden V., 2012, Slike uništenja, knjige sećanja, „Naša mesta – geografija sećanja i zaborava”, „Nova misao, časopis za savremenu kulturu Vojvodine” br. 16, str. 10–15.
Jergović M., 2015, Filip David ili Otrovi sjećanja, „Lamed” br. 3, str. 1–2.
Liotar Ž., 2005, Diskusije, ili: Fraziranje „posle Aušvica”, „Treći program” br. 127–128, str. 258–267.
Matejić J., 2012, Diskurs postgeneracije. Sećanje i identitet potomaka počinilaca i žrtava holokausta, „Filozofija i društvo” XXIII (3), str. 78–90.
Pašić P., 2015, Odnos diskursa istorije i diskursa fikcije u romanu Gec i Majer Davida Albaharija, Jezik, književnost, diskurs – Književna istraživanja, Niš, str. 445–455.
Ribnikar V., 2010, Istorija i trauma u romanima Davida Albaharija, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, Novi Sad, str. 613–639.
Stojanović D., 2012, Reprezentacija kao polje nemoći (i) konstrukcije sećanja, ur. M. Sebić, „Naša mesta – geografija sećanja i zaborava”, „Nova misao, časopis za savremenu kulturu Vojvodine” br. 16, str. 60–63.
Vervaet S., 2013, Pisati subjekt nakon Holokausta: Konstantinovićev Ahasver, ili traktat o pivskoj flaši, „Sarajevske Sveske” br. 41–42, 29.04.2016.
Licencja
Prawa autorskie (c) 2017 Časlav V. Nikolić
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa – Bez utworów zależnych 4.0 Międzynarodowe.