Abstrakt
In the article’s introduction, the author points to the history of the book as one of the younger sub-disciplines and to its relevance for literary history. This fact is particularly important for old Dubrovnik where the first printing house was opened only in 1783. In the middle part of the article, certain aspects of manuscript culture in early modern Dubrovnik are studied. The author explains why until the 19th century a large part of the Ragusan literature was circulated in manuscripts and what the advantages of the manuscript compared to the printed book are. The author reminds that manuscripts carried out the function of printed books and indicates that printed books were frequently copied by hand.Bibliografia
Bogišić, R. (2007). Zapisi o Ivanu Gunduliću. U: R. Bogišić. Dubrovački sažetci. Dubrovnik: Matica hrvatska, str. 64–116.
Bogišić, R. (1997). Hrvatska književna historiografija 18. stoljeća. U: Dani Hvarskoga kazališta XXIII. Hrvatska književnost uoči preporoda. Split: Književni krug, str. 5–18.
Bratičević, I., Lupić, I. (2013). Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige. „Colloquia Maruliana” XXII, str. 77–16.
Brlek, M. (1952). Rukopisi Knjižnice Male braće u Dubrovniku, knj. I. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Držić, M. (1987). Djela. Prir. F. Čale. Zagreb: Cekade.
Đurđević, I. (1935). Biografska dela Ignjata Đurđevića. U: Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda. 2. odeljenje, knj. VII. Prir. P. Kolendić, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.
Dayre, J. (1938). O dubrovačkoj književnosti. U: J. Dayre. Dubrovačke studije. Zagreb: Matica hrvatska, str. 3–18.
Gundulić, I. (1938). Djela Dživa Frana Gundulića. Izd. prir. Đ. Körbler. Pregledao M. Rešetar, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Jansssen, F.A., Lake, H. (2011). Manuscript Copies of Printed Works. „Quaerendo”, br. 41, str. 295–310.
Jurić, Š. (1991–2000). Katalog rukopisa Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu. Sv. 1–6. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka.
Kapec, I. (2012). Prijepisi tiskanih izdanja u dubrovačkoj književnosti 18. i 19. stoljeća. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti (diplomski rad).
Kastropil, S. (1954). Rukopisi Naučne biblioteke u Dubrovniku. Knj. I: Rukopisi na hrvatskom ili srpskom jeziku. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Love, H. (1998). The Culture and Commerce of Texts. Scribal Publication in Seventeenth- -Century England. Amherst: University of Massachusetts Press.
Lupić, I. (2010). Nove teorije i stare knjige. „Forum”, br. 10–12, str. 1192–1238.
McKitterick, D. (2006). Print, Manuscript and the Search for Order, 1450–1830. New York: Cambridge University Press.
Rešetar, M. (1930). Uvod. U: M. Držić. Djela Marina Držića. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Rešetar, M. (1938). Dživo Frana Gundulića. U: I. Gundulić, Djela Dživa Frana Gundulića. Prir. Đ. Körbler. Pregledao M. Rešetar. Zagreb: Körbler.
Richardson, B. (2009). Manuscript Culture in Rennaisance Italy. New York: Cambridge University Press.
Stipčević, A. (2005). Socijalna povijest knjige u Hrvata. Knjiga II. Od glagoljskog prvotiska (1483) do hrvatskoga narodnog preporoda (1835). Zagreb: Školska knjiga.
Stipčević, A. (2006). Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska.
Stipčević, A. (2008). Hrvatske knjige u inventaru mletačkog tiskara i knjižara F. Brogiollija iz 1678. god. „Croatica et Slavica Iadertina”, br. IV, str. 279–308.
Stojan, S. (1999). Hrvatska književnost u rukopisu (Dubrovnik – XVIII. stoljeće). U: Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura Croata / Uvod u studij hrvatskog jezika, književnosti i kulture / Uvod v študij hrvaškega jezika, literature in kulture. Prir. F.F. Petronio, Udine: Forum.
Šporer, D. (2010). Renesansni autori, stigmatizacija tiska i prva izdanja Marina Držića. U: Marin Držić 1508–2008. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog 5–7. studenoga 2008. u Zagrebu. Ur. D. Fališevac, N. Batušić. Zagreb: HAZU, str. 23–54.
Šporer, D. (2016). Uvod u povijest knjige. Temelji pristupa. Zagreb: Leykam international.
Licencja
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa – Bez utworów zależnych 4.0 Międzynarodowe.