Słowa kluczowe
early modern Croatian literature
reconstruction of historical poetics
research of sources
deconstruction of national myths
critique of national essentialism
Jak cytować
Abstrakt
The article analyses two methods from the scholarly oeuvre of a great Polish Croatian and Slavic studies scholar Joanna Rapacka (1939–2000). These two methods are very interesting and in a particular manner topical, especially in Croatian philology: due to a reconstruction of historical poetics and research of sources, and because of a deconstruction of national myths and national essentialism in literary historiography. These two approaches are closely linked in an attempt to understand an older, pre-modern literary culture in its original, epochal context.Bibliografia
Bogdan, T. (2015). Kratki spojevi: zamke kontekstualizacijskih pristupa renesansnoj književnosti. U: Transmisije kroatistike. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Poznanju 9. i 10. prosinca 2013. Red. K. Pieniążek--Marković, T. Vuković. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, s. 19–36.
Čale Feldman, L. (2012). U san nije vjerovati. Zagreb: Disput.
Fališevac, D. (1998). Joanna Rapacka – poljska kroatistica. W: J. Rapacka. Zaljubljeni u vilu. Studije o hrvatskoj književnosti i kulturi. Split: Književni krug, s. 217–221.
Fališevac, D. (2003). Joanna Rapacka i hrvatska pastorala. W: Krležini dani u Osijeku 2002. Žanrovi u hrvatskoj dramskoj književnosti i struke u hrvatskom kazalištu. Red. B. Hećimović. Zagreb–Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU [etc.], s. 50–59.
Fališevac, D. (2011). Rapacka, Joanna. W: Hrvatska književna enciklopedija. T. 3. Red. V. Visković. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, s. 539–540.
Frangeš, I. (1987). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb–Ljubljana: Nakladni zavod Matice hrvatske i Cankarjeva založba.
Hempfer, K.W. (2002). Diskurstraditionen und fragmentarisierte Rezeption: Ariosts Orlando Furioso in Du Bellays LʼOlive. „Zeitschrift für französische Sprache und Literatur”, nr 112, s. 264–283.
Jelčić, D. (1997). Povijest hrvatske književnosti. Tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne. Zagreb: Naklada Pavičić.
Kravar, Z. (1991). Das Barock in der kroatischen Literatur. Köln–Weimar–Wien: Böhlau.
Kravar, Z. (1993). Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama. Dubrovnik: Matica hrvatska.
Kravar, Z. (2005). Malo struke, puno domoljublja. W: Z. Kravar. Sinfonia domestica. Članci o domaćoj književnosti 1. i 2. stupnja. Zadar: Thema, s. 141–150.
Novak, S.P. (1984). Planeta Držić. Držić i rukopis vlasti. Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost.
Novak, S.P. (1996). Povijest hrvatske književnosti. Od početaka do Krbavske bitke. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
Novak, S.P. (1997). Povijest hrvatske književnosti. Od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike 1604. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
Novak, S.P. (1999). Povijest hrvatske književnosti. Od Gundulićeva „poroda od tmine” do Kačićeva „Razgovora ugodnog naroda slovinskoga” iz 1756. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
Petrović, S. (1986). Prah od časa. W: Pontes slavici. Festschrift für Stanislaus Hafner zum 70. Geburtstag. Red. D. Medaković, H. Jaksche, E. Prunč. Graz: Akademische Druck- u. Verlagsanstalt, s. 307–314.
Rapacka, J. (1984). Złoty wiek sielanki chorwackiej. Studia z dziejów dubrownickiej literatury pastoralnej. Warszawa: Wydawnictwa Uniwersytetu Warszawskiego.
Rapacka, J. (1995). Godzina Herdera. O Serbach, Chorwatach i idei jugosłowiańskiej. Warszawa: Energeia.
Rapacka, J. (1997). Leksykon tradycji chorwackich. Warszawa: Slawistyczny Ośrodek Wydawniczy.
Rapacka, J. (1998). Zaljubljeni u vilu. Studije o hrvatskoj književnosti i kulturi. Przeł. D. Blažina, N. Pintarić, D. Fališevac, Z. Malić. Split: Književni krug.
Rapacka, J. (2002a). Leksikon hrvatskih tradicija. Przeł. D. Blažina. Zagreb: Matica hrvatska.
Rapacka, J. (2002b). Śródziemnomorze. Europa Środkowa. Bałkany. Studia z literatur południowosłowiańskich. Red. M. Dąbrowska-Partyka. Kraków: Universitas.
Rapacka, J. (2003). Uloga latinskog jezika u regionalnim sustavima i općenacionalnom sustavu hrvatske kulture. W: Hrvatska književna baština, tom 2. Red. D. Fališevac, J. Lisac i D. Novaković. Przeł. I. Vidović-Bolt. Zagreb: Ex Libris, s. 373–394.
Rapacka, J. (2005). Centri i periferije starije hrvatske književnosti, w: Hrvatska književna baština, tom 4. Red. D. Fališevac, J. Lisac i D. Novaković. Przeł. I. Vidović--Bolt. Zagreb: Ex Libris, s. 359–373.
Licencja
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa – Bez utworów zależnych 4.0 Międzynarodowe.